Prehrana

Pretilost uzrokuje manjak vitamina D

Detalji

Objavljeno Četvrtak, 02 Svibanj 2013 11:20

Hitovi: 4781

Niske razine vitamina D mogu povećati rizik obolijevanja od srčanih bolesti i prerane smrti

U nedavnom izdanju časopisa PLoS Medicine objavljena je studija koja upozorava da pretilost može uzrokovati manjak vitamina D. Ova je studija, koju su proveli istraživači okupljeni u zajedničkoj suradnji pod imenom D-CarDia u okviru Britanske zaklade za srce (British Heart Foundation), prva povezala visok indeks tjelesne mase (BMI) s niskim razinama vitamina D. Studija je obuhvatila više od 42.000 ljudi iz 21 zemlje, a unutar nje istraživači su pokušali prepoznati sve genetske varijacije kojr bi mogle biti povezane s indeksom tjelesne mase i vitaminom D kako bi bili sigurni da nijedan drugi čimbenik nije utjecao na rezultate.

Visok indeks tjelesne mase povezan s niskim razinama vitamina D

Istraživači su otkrili da je povezanost između visokog indeksa tjelesne mase i niskih razina vitamina D svojstvena svim demografskim skupinama. Svako povećanje indeksa tjelesne mase za 10 posto uzrokovalo je padom razine vitamina D od 4,2 posto. „Pokazali smo da je povezanost između indeksa tjelesne mase i vitamina D prisutna kod svih bijelaca Sjeverne Amerike i Europe bez obzira na dob ili spol. Dokazali smo i da povećanje indeksa tjelesne mase dovodi do smanjenja vitamina D, a time i da pretilost predstavlja rizik za nedostatak vitamina D“, izjavili su autori, podsjećajući kako je vitamin D nužan za zdravlje kostiju i sprečavanje bolesti poput raka, dijabetesa i visokog krvnog tlaka.

Nedavno istraživanje provedeno na Sveučilištu u Kopenhagenu otkrilo je kako niske razine vitamina D mogu povećati rizik obolijevanja od srčanih bolesti i prerane smrti. „Naša studija ističe nužnost povećanja razine vitamina D kod pretilih osoba, kao i važnost praćenja i tretiranja nedostatka vitamina D kako bi se smanjili nepovoljni učinci pretilosti na zdravlje. Smanjenje pretilosti u populaciji trebalo bi dovesti i do smanjenja učestalosti nedostatka vitamina D“, izjavili su autori istraživanja.

Pretilost i niske razine vitamina D povezane su s rizikom od dijabetesa

Moguće je i da bi pretilost mogla utjecati, osim na smanjenje razine vitamina D, i na razvoj dijabetesa tipa II. Istraživači su otkrili da je rizik za razvoj inzulinske rezistencije veći kod osoba koje su i pretile i imaju nizak vitamin D, nego kod osoba kod kojih je samo jedan od tih dvaju čimbenika izražen. Shaum Kabadi i njegov tim sa Sveučilišta Dextrel otkrili su kako pretili ljudi s normalnom razinom vitamina D imaju čak 20 puta veći rizik za razvoj inzulinske rezistencije u usporedbi s ostatkom populacije. No, rizik kod pretilih ljudi s niskom razinom vitamina D veći je čak 32 puta.

Izvor: časopis PLoS Medicine

Uppt, preuzeto sa stranica 2.5.2013./m.v.

Indeks tjelesne težine širom svijeta

Detalji

Objavljeno Petak, 26 Travanj 2013 06:41

Hitovi: 4673

Objavljena lista najdebljih nacija. Pogledajte gdje je Hrvatska

Rumunji su najmršaviji u Europi, a stanovnici Bangladeša najneuhranjeniji na svijetu

Nova istraživanja debljine u svijetu donijela su nekoliko iznenađenja. Iako bi svi, "na prvu" rekli kako su u prosjeku najdeblji ljudi Amerikanci, poznati ljubitelji hamburgera, krafni i slatkih gaziranih pića, to nije točno. Prosječno najdeblja nacija svijeta su Kuvajćani. S prosječnim indeksom tjelesne težine od 29,5, pri čemu muškarci imaju 27,5 a žene čak 31,4 BMI jedinica, Kuvajćani su iza sebe ostavili Amerikance koji su drugi po debljini na popisu. Prosječni BMI stanovnika SAD-a je 28,8. Na listi ih, sa BMI od 28,6 slijede stanovnici Trinidada i Tobaga, a su poznati ljubitelji govedine i žestokog, obilnog roštilja, Argentinci.

Mršavi afrički siromasi

S druge strane, na začelju ljestvice, sasvim očekivano, nalaze se stanovnici nekih od najsiromašnijih zemalja svijeta. Najmršaviji su prosječno stanovnici Bangladeša koji su s indeksom tjelesne težine od 20,2 znatno pothranjeni. Samo su nešto deblji i uhranjeniji od njih stanovnici Eritreje, Etiopije, Šri Lanke i Konga. Zanimljivo je da se na listi neuhranjenih, s 22,5 BMI nalaze Japanci, a potpuno isti indeks tjelesne težine imaju i stanovnici Sudana, jedne od najsiromašnijih zemalja svijeta.

Najmršavija europska nacija su Rumunji koji su nešto malo deblji od stanovnika Zimbabvea, ali su zato pothranjeniji od stanovnika Haitija, otoka kojim je prije tri godine protutnjio katastrofalan potres, a potom i epidemija kolere.

Hrvatska se, s Dalmatincima,  kao pobornicima zdrave, mediteranske prehrane, ali i Slavoncima, ljubiteljima kulena, šunke, slanine i čvaraka, nalazi u gornjem dijelu ove liste. Prosječni BMI indeks stanovnika Hrvatske je 26 – muškarci su s indeksom 26,6 nešto teži od žena čiji je BMI u prosjeku 25,3.

Izračun star tri stoljeća

BMI, odnosno indeks tjelesne mase, vrsta je mjerila za oblik ljudskog tijela koji se temelji na težini i visini. Računa se dijeljenjem mase osobe u kilogramima s kvadratom njegove visine. Takav način izračuna postojao je još u 19. stoljeću, a smatra se kako je osoba normalne tjelesne težine ako je njen BMI od 18,5 do 25.

Objavljeno: Večernji list, 26.04.2013.

http://www.vecernji.hr/zivot/objavljena-lista-najdebljih-nacija-pogledajte-gdje-je-hrvatska-clanak-544670

Preuzeto, Uppt, 26.04.2013./m.v.

Vezani članci:

• Debljina uzrokuje manjak vitamina D
• Lea Dekleva: Mrzim to, 10 kila sam se 'zdebljala', pogle' mi škembu
• Tribina Zdrave Krave: 'Mršavimo li zbog zdravlja ili ljepote?'
• Manje kućanskih poslova, veća tjelesna težina? Da, istina je
• U Zagrebu se otvara bolnica za pretilu djecu

Napomena Uppt: prilikom preuzimanja teksta sa Internet portala,  u anketi se 62% anketiranih izjasnilo da nisu iznenađeni rezultatima!

Rad za hranu u Hrvatskoj i ostalim zemljama EU

Detalji

Objavljeno Utorak, 30 Travanj 2013 11:50

Hitovi: 4624

Rad za hranu:

Za sat rada Hrvat može kupiti trećinu dnevne košarice, Nijemac cijelu

http://www.vecernji.hr/vijesti/hrvati-hranu-rade-tri-nijemci-jedan-sat-dnevno-clanak-546314

Objavljeno Portal VL/Piše: Antonio Mandir/VLM/30.04.2013.

Četveročlana obitelj za hranu svaki dan treba 89,5 kuna

Hrvati za hranu rade tri, Nijemci jedan sat dnevno

Hrvati za dnevne potrebe za hranom moraju raditi čak triput više od Austrijanaca i Nijemaca! Hrvat da bi zadovoljio osnovne potrebe svoje obitelji za hranu u prosjeku mora raditi 183,4 minute, a Nijemac i Austrijanac samo 66, odnosno 67 minuta.

Skuplje jedu samo Mađari

Hrvatska sindikalna košarica za prosječnu četveročlanu obitelj mjesečno iznosi 6800 kuna, od čega na hranu otpada 40 posto. Dakle, za osnovnu prehrambenu košaricu prosječna obitelj u Hrvatskoj svaki dan treba izdvojiti 89,5 kuna. Za 89,5 kuna, po najpovoljnijim cijenama na tržištu, u Hrvatskoj se može kupiti primjerice kilogram kruha, litra svježeg mlijeka, kilogram krumpira, pola kilograma pilećeg filea, 250 grama maslaca, dvije boce od pola litre piva, coca-cola od 2 litre i kilogram naranči.

Usporedili smo koliko ti artikli stoje u zemljama našega okruženja koje su članice EU – Sloveniji, Mađarskoj, Austriji, Italiji i dodali smo Njemačku, državu u koju bi se Hrvati najradije odselili u potrazi za poslom. U Sloveniji naša košarica od 89,5 kuna košta 85 kuna, u Mađarskoj 64 kune, u Austriji 83,5, Italiji 88,5 a u Njemačkoj 76 kuna. Ako te cijene povežemo s prosječnom plaćom, vidjet ćemo kolika je stvarna kupovna moć Hrvata što se tiče hrane.

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj za veljaču iznosila je 5447 kuna (717 eura). Ako to rasporedimo na cijeli mjesec, dobijemo da prosječan hrvatski radnik svaki dan na raspolaganju ima 23,6 eura, a za hranu mora dati najmanje 11,8 eura – dakle, točno 50 posto! Nijemci i Austrijanci pak za osnovnu košaricu hrane moraju dati samo 19 posto svoje plaće. Hrvatima hrana "pojede" pola plaće, a Austrijancima i Nijemcima ni petinu. Slovenci za hranu moraju dati trećinu plaće, a Talijani točno četvrtinu. Iako je hrana uvjerljivo najjeftinija u Mađarskoj, kada se u obzir uzme njihova zarada, ispada da jedino oni jedu skuplju hranu od Hrvata. Mađari za hranu daju 51 posto plaće.

Stvarna kupovna moć

Ako se pak promatraju radni sati – 22 dana mjesečno po osam sati – dobije se prosječna satnica. Hrvat u prosjeku po satu zaradi 4 eura neto, Slovenac 5,5 eura, Mađar 2,8, Nijemac 9,1, Austrijanac 9,7 eura. Dakle, Hrvat za jedan sat zaradi tek trećinu prehrambene košarice, a Nijemac i Austrijanac gotovo cijelu, dok Slovenci u 60 minuta rada zarade dovoljno za pola dnevnih prehrambenih potreba četveročlane obitelji.

– Odnos plaće i cijena hrane pokazuje realni dohodak. Kod nas je hrana skuplja nego u okruženju zbog male ekonomije obujma i precijenjenog tečaja kune koji destimulira domaću proizvodnju – komentirao je analitičar Ljubo Jurčić.

U EU će nam hrana biti jeftinija 10%

S prosječnom mjesečnom plaćom od 5447 kuna i dnevnom košaricom hrane od 89,5 kuna Hrvat na mjesec zaradi hrane za 60 košarica, odnosno za 60 dana. Austrijanac s prosječnom plaćom od 1700 eura i košaricom od 10,9 eura zaradi 156 dnevnih košarica hrane. Nijemac pak u prosjeku za 30 dana zaradi dovoljno da može 160 dana hraniti svoju četveročlanu obitelj.

– Ulaskom u EU cijene hrane u Hrvatskoj past će 5 do 10 posto. Ali to će donijeti i štetu jer će propasti mnogi domaći proizvođači jer neće biti konkurentni – komentirao je Ljubo Jurčić.

Vezani tekst

Evo koliko se hrane u različitim državama može kupiti za 5 dolara!

http://www.vecernji.hr/vijesti/evo-koliko-se-hrane-razlicitim-drzavama-moze-kupiti-5-dolara-clanak-543245

Životni troškovi – Info grafika;

http://www.vecernji.hr/vijesti/udio-hrane-placi-hrvatskoj-eu-clanak-546497

Uppt, preuzeto30.04.2013./m.v.

Anketa

Koliko od plaće mjesečno potrošite na hranu?

Pola plaće

Glasaj

34% (15 glasova)

Cijelu plaću

Glasaj

57% (25 glasova)

Manje od pola plaće

Glasaj

9% (4 glasova)

Koliko se hrane u različitim državama može kupiti za 5 dolara!

Detalji

Objavljeno Utorak, 23 Travanj 2013 12:18

Hitovi: 4077

Objavljeno: Portal Večernji list, 23.04.2013./Piše: i.kri

Uspoređivali su cijene banana, kave, junetine, piva i drugoga, a među državama se nalaze i Italija, Švedska, Etiopija, SAD i Kina.

BuzzFeed je napravio video u kojem je usporedio koliko se pojedine hrane i pića može kupiti za 5 dolara u različitim državama svijeta. Uspoređivali su cijene banana, kave, junetine, piva i drugih namirnica, a među državama se nalaze i Italija, Švedska, Etiopija, SAD i Kina.

Uppt, preuzeto 23.04.2013./m.v.