Prehrana

Debljini treba pristupiti holistički

Detalji

Objavljeno Četvrtak, 28 Lipanj 2012 08:55

Hitovi: 3834

Hotel Panorama, 12.06.2012.

Debljina, kao suvišno nagomilavanje masnog tkiva u organizmu, predstavlja jedan od gorućih problema suvremenog društva, kako na estetskom tako i na javnozdravstvenom polju, a učinkovita borba s pretilošću, održavanje ravnoteže i vitalnosti cjelokupnog organizma iziskuju integralni, interdisciplinarni i holistički pristup usmjeren prema cjelovitom restauriranju zdravlja – zaključeno je na okruglom stolu otvorenom za širu javnost, koji se održao 12. lipnja u zagrebačkom hotelu Panorama.

I Hrvatska prati razvijeni svijet kada je u pitanju debljina; što je već na početku okruglog stola „Holistički pristup ravnoteži tjelesne težine“ istaknuo jedan od njegovih govornika, dr. med. Aleksandar Soltyšik. „Više od polovice stanovnika Hrvatske je pretilo, odnosno preko dva milijuna njezinih stanovnika pati od prekomjerne tjelesne težine. To Hrvatsku čini petom najdebljom nacijom u Europi!“ Točnije, prema iznešenim podacima, oko 64% muškaraca, odnosno 54% žena u Hrvatskoj suočava se s pretilošću.

Glavni, ali ne i jedini uzroci pretilosti su uzimanje većih količina hrane nego što je organizmu potrebno, i to visoko kalorične, rafinirane masne hrane, u kombinaciji s pasivnim radnim i životnim navikama. „Oko 83% muškaraca i 95% žena u Hrvatskoj je fizički neaktivno što dovodi do enormnog broja dijabetičara, hipertoničara i pacijenata s bolestima krvnih žila, ali isto tako i do povećanog rizika od malignih bolesti“ zaključio je Soltyšik, upozorivši kako sve to rezultira ne samo zdravstvenom nacionalnom tragedijom, nego i eksplozijom porasta troškova zdravstvene skrbi.

Opširnije u nastavku teksta…………

(Objavljeno www.naturala.hr/ 13.06.2012.)

Uppt, preuzeto 28.06.2012./m.v.

Kultura jedenja

Detalji

Objavljeno Srijeda, 20 Lipanj 2012 12:30

Hitovi: 3733

Kako uživati u hrani bez debljanja?

Doručkujete li u hodu dok se oblačite i spremate za odlazak na posao? Ili ste možda među onima koji sve pojedu u par minuta ili piju vodu dok jedu? Možda mislite da vam te navike odgovaraju, ali u dugoročnom smislu nisu dobre za vas.

Evo nekoliko pravila kojih s trebate sjetiti dok jedete kako biste izvukli maksimum iz hrane da i dalje ostali vitki.

Recite ne vodi. Ako pijete vodu dok jedete, to nije dobro. Voda će izazvati širenje i bubrenje želudca pa hranu nećete dobro probaviti. osim toga, pijenje dok jedete može potaknuti žgaravicu. Ako baš morate piti vodu dok jedete, uzimajte manje gutljaje i ne tako često.

Bez ometanja. Nemojte čitati, gledati TV niti bilo što drugo raditi dok jedete. Skoncentrirajte se na hranu i svakom obroku posvetite barem 20 minuta svojeg vremena. Sjetit ćete se da smo već pisali o tome kako mozgu treba vremena da registrira kad je želudac pun. Ako vas nešto ometa sa strane jest ćete prebrzo i previše i mozak neće stići povući kočnicu na vrijeme.

Pravilno žvakanje. Žvačite svaki zalogaj oko 30 do 32 puta. To ne znači da morate brojati. Žvačite dok se zalogaj ne pretvori u gotovo tekuću kašu. Tako ćete lakše probaviti hranu i iz je uzeti maksimum nutrijenata. Ako hrana nije dobro sažvakana može izazvati zatvor ili nadutost. Brzo jedenje vam možda neće smetati u mladosti, ali u starijoj dobi ćete zbog njega imati većih želučanih problema.

Ne hranite emocije. Ako ste tužni, ljuti, pod stresom ili proživljavate neku drugi intenzivnu emociju - nemojte jesti. U takvim stanjima često smo skloni prejedanju, naravno, nesvjesno. Mozak gubi kontrolu na onim što radimo pa se lako može dogoditi da pojedemo previše nezdrave hrane i slatkiša. U takvim trenutcima ne bi bilo loše imati u blizini voće (svježe i sušeno). Ako vam se baš traži nešto hrskavo i slano, bolje je pojesti kokice nego čips jer se prave s manje masnoće.

Ne krećite se (dok jedete). Oni koji se kreću dok jedu ne čine sebi dobro. vaše tijelo troši energiju na same kretnje pa se hrana slabije probavlja.

Izbjegavajte podgrijavanje i zamrznutu hranu. Zamrzavanje hrane je u redu. No nemojte to stalno raditi jer će hrana izgubiti svoju hranjivost i okus. Provjerite joj rok trajanja ako je kupujete u trgovinama. Pripazite na njem miris i izgled. Isto vrijedi i za stalno podgrijavanje hrane u mikrovalnoj pećnici. Nemojte to prečesto raditi s istom namirnicom. Ako baš morate, poprskajte je s malo vode prije zagrijavanja kako bi ostala što hranjivija.

Jedite na vrijeme. Nemojte odugovlačiti s početkom jela. Jedite kad ste gladni, ali pomalo. Bolje je jesti više puta na dan manje obroke. Ako predugo ne jedete lako je moguće da ćete se kasnije prejesti.

Smjernice za kraj:

1) Za doručak žitarice, žitne pahuljice i voće. šećer će vam dati dosta energije da pregurate dan. tako nećete imati potrebu za nezdravim grickalicama.

2) Ručak pored glavnog jela mora imati salatu ili sirovo povrće bilo koje vrste. isto vrijedi i za večeru. to će vas dulje držati sitima.

Objavljeno: Metro, 15.4.2012.

http://metro-portal.hr/kultura-jedenja-kako-uzivati-u-hrani-bez-debljanja/55625

Uppt, preuzeto, lipanj 2012.

Vezane vijesti

·         Deset precijenjenih zdravih namirnica

·         Stalno gladujete, a kilogrami ne idu dolje? Probajte svjesno jedenje

·         Jedete, a mršavite - hrana s negativnim kalorijama

Uredski kilogrami

Detalji

Objavljeno Srijeda, 20 Lipanj 2012 12:32

Hitovi: 5127

Što vas deblja na poslu?

Debljate li se od svog posla? Vjerojatno, tvrdi novo istraživanje stranice CareerBuilder.com. Njena je anketa pokazala i koja su zanimanja povezana s debljanjem (najviše se debljaju na poslu odvjetnici i, začudo, liječnici), ali i istaknula koji su čimbenici najveći krivci za kilograme viška.

Stručnjaci ipak kažu da postoji mnogo trikova koje možete koristiti u borbi protiv debljanja na radnom mjestu, pa čak i iskoristiti svoje vrijeme u uredu kao priliku za promicanje zdravlja. Evo, sedam ključnih čimbenika i savjeta kako doskočiti izazovima.

1. Sjedenje
Prema rezultatima ankete stranice CareerBuilder.com, 54 posto radnika udebljalo se na poslu jednostavno zato što sjede za radnim stolom cijeli dan. No stručnjaci kažu i da se tomu može doskočiti. Najjednostavnija stvar je da dignete stražnjicu, piše Huffington Post, preporučujući brzu petominutnu pauzu svakih sat vremena – ali ne kao pauzu za kavu, a pogotovo ne za cigaretu. Pokušajte se prošetati nekoliko katova ili brzo hodajte po parkingu. Osim što cjelodnevnim sjedenjem nećete sagorjeti puno kalorija, osjećat ćete se iscrpljeno i umorno pa ćete češće posegnuti za nezdravim slasticama.

2. Jedenje pod stresom
37 posto ispitanika izjavilo je da je hrana koju konzumiraju zbog stresa glavni uzrok debljanja. Pokušajte držati stres pod kontrolom. Osjetite li da su se promijenile okolnosti i da ste pod stresom, sporo i duboko udahnite pet puta. Važno je i da u ured donosite zdrave grickalice (voće, povrće, orašaste plodove) jer pod stresom svi trebamo utjehu u hrani. Neka vaša barem bude zdrava.

3. Restoranska hrana
Ako na poslu redovito ručate u restoranu ili menzi, onda je ključno da odaberete zdravije opcije, kao što su riba na žaru, piletina ili salata, objašnjava Bethany Thayer, glasnogovornica Academy of Nutrition and Dietetics. Thayer zagovara to da se, kad je riječ o jelu, pridržavate pravila 80/20. 'Ako 80 posto vremena redovito vježbate i jedete zdravo, onda si možete dopustiti 20 posto vremena u restoranima uz kaloričnije obroke.'

4. Preskakanje obroka
19 posto zaposlenika izjavilo je da preskače obroke zbog vremenskih ograničenja. Ipak, nije tako teško pojesti jogurt ili salatu ili pak pripremiti ujutro mali sendvič koji ćete gurnuti u torbu. Ključ je u planiranju unaprijed, tako da u onim ludim danima kada nemate ni minute za obrok izbjegnete izgladnjivanje i kasnije prejedanje.

5. Uredske proslave

Proslave rođendana, rođenja djeteta i vjenčanja jedan su od glavnih krivaca za debljanje 18 posto radnika. Pokušajte s kolegama dogovoriti spajanje proslava, a ako bi to izazvalo puno uvrijeđenih, uvijek možete odabrati zdravu opciju, primjerice zdjelu voća.

6. Zdjela sa slatkišima
Iako se može činiti kao lijepa gesta, 16 posto radnika kaže da su slatkiši u uredu za njih prevelika napast. Stručnjaci kažu da biste možda trebali napuniti staklenke i zdjele na vašem stolu orasima, bademima ili komadima voća. Druga mogućnost je hidratacija. Uvijek držite uz sebe bocu vode jer često mislimo da smo gladni iako smo zapravo žedni.

7. Peciva i kolači koje donose kolege
Lijepa je gesta kad kolega ili šef donesu svježa peciva ili krafne, ali 10 posto ispitanika izjavilo je u anketi da osjećaju pritisak da pojedu te namirnice. Tu nema čarobnog rješenja. Uzmite malo ili nemojte uzeti ništa.

Objavljeno:T-portal, 12.06.2012.

http://www.tportal.hr/lifestyle/zdravlje/198586/sto-vas-deblja-na-poslu.html

Uppt, preuzeto, 20.06.2012./m.v.

Vezane vijesti

·         Znate li kako se mršavi na zdrav način? (01.06.2012)

·         'Cijeli se život borim s težinom' (31.05.2012)

Zgodni načini mjerenja

Detalji

Objavljeno Srijeda, 20 Lipanj 2012 12:27

Hitovi: 3523

Kolike porcije smijemo jesti?

Čak i ako se zdravo i balansirano hranimo, možemo se udebljati ako jedemo previše. A što je previše? Sasvim logično, previše je ako tijekom dana pojedemo više nego što potrošimo. Potrebnu količinu energije najbolje je podijeliti u pet malih obroka, a da ne biste sve vagali, postoje zgodni načini mjerenja.

Donatella Verbanac, doktorica molekularne biologije i autorica filozofije pametnog jedenja Smart Food, koja zadnjih dvadesetak godina proučava dijetetiku, otkriva nam tajnu: svakome od nas priroda je pomogla u određivanju količine hrane. Odlična mjera za veličinu porcije je dlan: primjerice, meso i priloge poput riže i tjestenine, smijemo jesti u onoj količini kolika nam je površina dlana bez prstiju, a salate i drugog povrća onoliko koliki je dlan s prstima. Tako će veći muškarci posjesti veći odrezak, a male žene znatno manji, jer su i njihovi dlanovi različite veličine. Izraz 'meso veličine dlana' podrazumijeva sve vrste mesa (crveno meso, perad, ribu…), ali uvijek se mora raditi o komadima s kojih su odstranjene koža i vidljive masnoće.

Ako ne želite mjeriti dlanom, tada ćete kuhano povrće ili salatu ovako odrediti: porcija kuhanog povrća stane u malu zdjelicu za pahuljice odnosno u uobičajenu kuhinjsku šalicu. Porcija sirovog povrća odnosno salate otprilike dvostruko je veća od porcije kuhanog povrća, dakle slobodno možete pojesti dvije šalice. I tanjuri odnosno zdjelice za serviranje salate ili juhe dobra su mjera – pojedite koliko stane na tanjur odnosno u zdjelicu. Naravno, ovo vrijedi za salatu kako je pripremamo u našim krajevima (začinjenu malim količinama soli, octa i ulja, eventualno uz malo papra, češnjaka i/ili začinskih trava), ali nikako ne s preljevom za salatu kakve poslužuju u lancima brze hrane.

Za ručak ili ranu večeru možemo pojesti dva srednja krumpira (najbolje kuhana), a srednji krumpir je onaj koji veličinom odgovara kompjutorskom mišu. Srednja jabuka, kruška ili breskva taman odgovaraju jednoj porciji, kao i dvije šljive ili dvije marelice. Veliko voće poput lubenica ili dinja treba izrezati i mjeriti kao kuhano povrće: jedna šalica odnosno zdjelica za pahuljice. Ista mjera važi i za bobičasto voće.

Općenito, na porcije treba više paziti kad se radi o mesu, tjestenini, riži i krumpiru, a manje kad se radi o povrću i većini vrsta voća (slobodno možete i malo pretjerati, posebice u prvom dijelu dana jer će se do večeri potrošiti sve što pojedete).

Uvijek treba koristiti isključivo cjelovite nezaslađene žitarice (najčešće su to pahuljice), i to u količini oko dvije trećine male zdjelice ili šalice (iste one kojom smo mjerili povrće i voće). Zaslađeni industrijski proizvodi na bazi žitarica (različiti flipsi, kuglice i drugi oblici s puno šećera, čokolade i ostalih dodataka) ne preporučuju se, a ako ih baš volite jesti, na etiketi pogledajte njihovu kalorijsku vrijednost – porcija ne smije imati više kalorija nego porcija nezaslađenih žitarica.

Deset tajni vitke linije za prezaposlene

Mjera za sladoled je jedna kuglica

Kod sira dozvoljena količina jako ovisi o vrsti pa porciju svježeg kravljeg sira čini otprilike pola šalice odnosno dvije-tri jušne žlice, dok se tvrdi, masni sirevi jedu u puno manjim količinama: porcija je kriška veličine kreditne kartice.

Jedna porcija kruha je jedna srednja kriška - kako se kruh prodaje u različitim oblicima, dobar orijentir bit će da srednja kriška odgovara veličini kriške dvopeka ili tosta (odnosno kruha koji se kupuje zapakiran u najlonu i već izrezan na kvadratične kriške). Muffini, keksi i kolači mjere se na sičan način kao i kruh: jedan komad srednje veličine je za jednu osobu – veće komade podijelite s još jednom osobom.

Pri određivanju količine hrane treba se služiti zdravim razumom pa tako smijete pojesti dvije kriške kruha ako umjesto ručka jedete sendvič s nemasnom šunkom, sirom ili namazom od slanutka s malo salate, a uz krumpir, rižu ili tjesteninu uopće ne treba jesti kruh.

Orašasti plodovi i sjemenke zdrave su, ali kalorične namirnice, a osim toga najčešće se jedu kao grickalice između obroka pa treba biti pažljiv: jedna porcija je otprilike jedna četvrtina šalice. Masne namaze ne morate mjeriti, nego samo tanko namazati na kruh, a humus (namaz od slanutka), namaz od patlidžana i druge namaze bez puno masnoća smijete namazati i malo deblje.

Mjera za sladoled je jedna kuglica. Što se tiče napitaka, jedna porcija piva je pola boce odnosno jedna veća čaša (2 – 2,5 dcl), kao i jedna manja čaša vina (1 - 1,5 dcl, ovisno o tome koliko je vino jako i slatko). Svi znamo da su puno bolji prirodno cijeđeni i nezaslađeni sokovi, ali ako baš ne možete bez cole i sličnih slatkih soda-pića, povremeno popijte jednu čašu veličine kao za vino. Slane i slatke industrijske grickalice služe tek za povremeni gušt – jedan zalogaj je dovoljan. Iznimka su domaće kokice pripremljene s vrlo malo soli i bez dodanog maslaca – njih smijete pojesti koliko i žitarica.

Objavljeno: T-portal, 05.06.2012./Autor:JŠC

Uppt, preuzeto, lipanj 2012./m.v.

Vezane vijesti

·         Što bismo trebali jesti pet puta dnevno (14.06.2012)

·         Zašto je mediteranska prehrana najzdravija opcija (31.05.2012)