UDRUGA ZA PREVENCIJU PREKOMJERNE TEŽINE
ASSOCIATION FOR OVERWEIGHT PREVENTION
Osnovana je u listopadu 2002. godine.
Naša je želja potaknuti svaku osobu na preuzimanje odgovornosti za vlastito zdravlje, jer se samo znanjem o ispravnom načinu življenja, pravilnom prehranom i fizičkom aktivnošću, može raditi na osobnoj prevenciji.
Dijete
Odnos tijela i uma
- Detalji
- Kategorija: Psihologija prehrane
- Objavljeno Četvrtak, 26 Srpanj 2012 11:46
- Hitovi: 7158
Objavljeno: T-portal, 26.07.2012.
http://www.tportal.hr/lifestyle/zdravlje/205900/otkrijte-tajnu-debljine-i-uspjesno-smrsavite.html
Otkrijte tajnu debljine i uspješno smršavite
Jeste li spremni uložiti napor i obnoviti svoje zdravlje poštujući najosnovnije i najprirodnije zakone ljudskog tijela? Riješite se nepotrebnog stresa, uspostavite ravnotežu i tražite užitak u potrazi za zdravljem i vitalnošću. Samo ćete tako pobijediti tvrdoglavu debljinu.
Osjećate li se stalno umorni? U glavi vam je magla, osjećate se tjeskobno ili nervozno? Ne možete spustiti razinu šećera? Najviše tih osjećaja i frustracija stiže od ljudi koji pokušavaju izgubiti kilograme.
Debljanje i tvrdoglavo održavanje kilograma viška često su simptomi nečeg dubljeg i loše komunikacije između tijela i uma. Debljina je tajna poruka koju tijelo koristi da bi nas upozorilo na upalu koja gori u tijelu. Iako to nije uvijek ugodno i sigurno nije uvijek zdravo, slušamo li pažljivo ovu poruku, čut ćemo da nam tijelo govori i šalje precizne informacije koje moramo slijediti kako bismo postigli svoje zdravstvene ciljeve, kaže dr. Mark Hyman, liječnik i vodeći stručnjak u funkcionalnoj medicini.
Mnogima od nas mršavljenje je najvažniji cilj, no rijeko smo spremni debljinu doživjeti kao simptom. Evo kako možete pažljivije slušati tijelo i čarobno transformirati svoj odnos prema hrani.
Usporite i slušajte
Godine 1975. ugledni kardiolog Herbert Benson objavio je u knjizi 'The Relexation Response' studiju o učincima stresa na zdravlje u kojoj je insistirao na odnosu tijela i uma. Tvrdio je da, iako je stres potpuno prirodan, na naše zdravlje utjecaj ima isključivo način na koji se nosimo sa stresom. Bensonova studija tvrdi da smo zdraviji što više angažiramo parasimpatički živčani sustav. U takvom se stanju naš organizam može učinkovitije odmoriti i probavljati hranjive tvari, a period obnavljanja dopušta da naš sustav automatski uđe u ravnotežu. S druge strane, ako je naš simpatički živčani sustav kronično uključen i ako funkcioniramo u stalnom stanju stresa, to će nas dovesti do kroničnih bolesti povezanih sa stresom. U svakom smo trenutku u nekoj točki ovog spektra, a svatko od nas ima moć da uhvati ton s dubljim sferama svog tijela, objašnjava dr. Hyman i dodaje da je upravo stres barijera između nas i tvrdoglave debljine.
Kako stres utječe na vaš metabolizam
Ključnih je pet čimbenika:
1. Kad smo pod stresom tijelo funkcionira boreći se za opstanak i naš se probavni trakt doslovce gasi. To znači da nam nedostaju ključni enzimi, bakterije i kiseline potrebne za zdravu probavu, apsorpciju i metabolizam. Kada tijelo ne dobije dovoljno hranjivih tvari da bi pravilno funkcioniralo ono ostaje 'gladno'. U tom trenutku možda tražite hranu jer se vi doista osjećate gladno, iako ste unijeli dovoljno količina kalorija.
2. Sva loše probavljena hrana sjedi u vašem probavnom traktu uzrokujući neravnotežu crijevne flore, napuhanost, grčeve i vjetrove.
3. Odgovarajući na stres deregulira se simpatički živčani sustav i povećava lučenje dominantnog hormona stresa. Kortizol ne samo da povećava lučenje inzulina koji koči gubljenje kilograma i povećava masnoće na području abdomena, nego utječe na informacije koje razmjenjuju glava i tijelo. Povećanje razine kortizola smanjuje našu sposobnost da osjetimo užitak i zadovoljstvo od hrane. Postoje, naravno, trenuci kada trebamo hormon stresa kako bi nas spasio od životne opasnosti, (primjerice, kad bježimo od medvjeda u šumi ne želimo da nam tanjur ukusne hrane bude važniji od života). Međutim, naš moderan stil života ne suočava nas s krvoločnim životinjama niti prijetnjama zbog kojih bismo trebali biti u konstantom stanju povišenog stresa.
4. Odgovor na stres povećava lučenje vrijednih tvari koje su potrebne za regulaciju određenih tvari u organizmu. Ukoliko svoj stres držite pod kontrolom, uočit ćete kako se razine kalcija, magnezija, selena, cinka i vitamina B stabiliziraju, status antioksidansa poboljšava, a žudnja za hranom nestaje. Stres sve ove hranjive tvari neutralizira i ostavlja slobodan prostor za bolesti. Nije čudo što stres ide pod ruku s dva kronična stanja - osteoporozom i neravnotežom šećera. Pod stresom se razina potencijalnih upalnih agensa poput kolesterola, glukoze, triglicerida i inzulina povećava, dok se vrijedni hormoni važni za gubitak težine i vitku tjelesnu masu, kao što je hormon ljudskog rasta i hormoni štitnjače, smanjuju pod stresom. Ako se želite riješiti te tvrdoglave nakupine na trbuhu, morate spriječiti upalne procese koji bujaju u dubljim slojevima.
5. Sami smo u stanju interpretirati neku stvar kao stresnu, a drugu kao normalnu. Velik dio našeg svijeta konstruiraju isključivo naše misli i sudovi pa bismo trebali početi cijeniti utjecaj misli da zdravlje. Vi doslovce možete poboljšati svoj metabolizam inspirirajući dnevni život pozitivnim i mirnim mislima. Istodobno, nećete si puno pomoći ako se negativno prosuđujete. Svaki put kad si kažemo 'Nikad neću smršavjeti', 'Debela sam' ili 'Nikad neću kontrolirati taj apetit', hormoni stresa i kortizol naplave naš sustav i tako koče našu sposobnost da sagorijevamo masnoće.
Debljina je katkada i simbol
Naučite slušati svoje tijelo
Sljedeći put kad poželite nešto pojesti, zapitajte se jedete li pod stresom. Ako je odgovor potvrdan, provjerite svoj dah - dišete li plitko ili duboko? Poslušajte ritam svog srca i pokušajte smanjiti broj otkucaja i smiriti disanje. Ako vam misli lutaju, provjerite jesu li stresne. Jeste li uzbuđeni zbog hrane ili se osjećate krivima i zabrinuti, ili ste, pak, mirni i bezbrižni? Sva su ta pitanja temelj razumijevanja našeg odnosa prema hrani. Način na koji se odnosimo prema hrani govori nam puno o načinu na koji pristupamo životu i što od njega želimo. Sljedeći put kad se uhvatite da jedete pod stresom, slijedite ova pravila.
1. Započnite svaki obrok s tri duboka udaha iz dijafragme.
2. Osluškujte misli o sebi i hrani koju ćete pojesti. Zapamtite da prosuđujući svoju hranu kao lošu ili dobru prosuđujete jeste li sami dobri ili loši. Ako je vaša prehrana inače bazirana na svježim, organskim i sezonskim namirnicama, ponekad ćete poželjeti neki mali grešni užitak, običnu hranu za zabavu. Umjesto da taj obrok odmah ocijenite lošim, zamislite razliku koju će vaša probava osjetiti ako sljedeći put budete jeli tu hranu opušteni, bez osjećaja krivnje, briga ili sumnje u svoju snagu volje. Jedete li u takvom stanju, moći ćete optimalno probavljati i apsorbirati te najbolje iskoristiti sve hranjive tvari.
3. Kad jedete posvetite pažnju hrani. Jedite, savjetuje dr. Hyman, s dušom. Jedenje s dušom dopušta cijelom tijelu da slavi vašu iskonsku unutarnju želju da uživate u hrani i da prestanete kad organizam dobijete pravu količinu. Promatrajte: mentalno morate biti svjesni teksture i arome svakog zalogaja. Je li slatko, slano, prhko, gorko ili meko? Promatrajte svoje tijelo: jeste li siti ili ste još uvijek gladni? Motrite jeste li pod stresom ili mirni, te što biste još trebali napraviti da budete još više opušteni.
Budite prisutni: sjednite dok jedete, ugasite televizor, radio, pa čak i mobitel. Dok jedete potrudite se da se ne bavite nikakvom drugom aktivnošću. Utišajte negativne misli i jedite s ljubavlju, poštujte i cijenite svoje tijelo te izbjegavajte osjećaj krivnje zbog određene vrste hrane. Obrok nije vrijeme kada trebate biti kritični prema sebi. Pokušajte u svakom zalogaju uživati do maksimuma.
4. I, najvažnije: simptome doživite kao skrivene poruke koje vam vaše unutrašnje tijelo šalje. Nemojte ih odbacivati, jer utišavanjem tih tragova gubite priliku da čujete što vam tijelo poručuje. Samo pažljivo osluškujući možemo dešifrirati misteriozne barijere naših neriješenih zdravstvenih stanja. Ti su signali zapravo unutrašnji liječnik koji nam u ime svih stanica u našem tijelu govori: 'Hej, ti! Nešto nije u redu sa svim tim stresom kojim nas opterećuješ i to više ne možemo trpjeti. Smiri se ili ćemo se raspasti. Moraš nam pomoći. Pokušavamo ti poslati neke signale. Molimo te, uoči ih!'
U našoj ubrzanoj kulturi, koja više cijeni kvantitetu od kvalitete, snagu volje od ugodnog njegovanja i dolare od ljudskosti, vrijeme je da pažljivo i u miru slušamo sami sebe, piše dr. Mark Hyman u Huffington Postu.
· Može li se mršavjeti uz puno razmišljanja? (20.07.2012)
· Kako vas prijatelji mogu učiniti debljima? (19.07.2012)
· Prava istina o ugljikohidratima i debljanju (18.07.2012)
· Zašto se neki ljudi lako debljaju? (17.07.2012)
· Kako smršavjeti bez dijete (16.07.2012)
Uppt, preuzeto, 26.07.2012./m.v.
Zašto nas emocije često vode u kuhinju?
- Detalji
- Kategorija: Psihologija prehrane
- Objavljeno Petak, 08 Lipanj 2012 19:09
- Hitovi: 3652
Objavljeno: 20.02.2012. Autor: Lucija Tomičić
http://www.naturala.hr/zasto-nas-emocije-cesto-vode-u-kuhinju/795/
Saznajte kako emocionalno jedenje može sabotirati vaš pokušaj mršavljenja i kako promijeniti svoje prehrambene navike s nekoliko dobrih savjeta
Kada se osjećamo loše, često posežemo za nekim vanjskim izvorom zadovoljstva. Za mnoge, hrana je ta koja donosi utjehu. Svjesno ili nesvjesno, kada smo suočeni s problemima, stresom ili jednostavno ne znamo što bismo sami sa sobom, krećemo u smjeru – kuhinje.
Čini nam se da je to jedini način nošenja sa stresom i ne vidimo da postoje i druge, zdravije mogućnosti. Međutim, dobiveno zadovoljstvo je kratkotrajno i može ugroziti naše napore da postignemo ili održimo zdravu tjelesnu težinu. Emocionalno jedenje često vodi u prejedanje, pogotovo ako je riječ o visokokaloričnim, slatkim ili masnim namirnicama.
Da bismo uravnotežili svoju prehranu moramo postati svjesni povezanosti između hrane i emocija. Primjerice, prema novom istraživanju provedenom na sveučilištu u Clevelandu, ljudi koji teže ugoditi drugim ljudima osjećaju intenzivniji pritisak da jedu kada vjeruju da će to pomoći drugoj osobi da se osjeća ugodnije u njihovom društvu.
Emotivno jedenje je način potiskivanja ili ublažavanja negativnih emocija, poput stresa, ljutnje, dosade, tuge i usamljenosti. Te emocije su potaknute različitim uznemirujućim događajima u našoj svakodnevnici poput : nezaposlenosti, financijskog pritiska, zdravstvenih problema, ljubavnih problema, problema na poslu, lošeg vremena, umora i dr.
Zabrinuti zbog nadolazećeg događaja ili neke konfliktne situacije možete se fokusirati na tješenje hranom umjesto na suočavanje s bolnom situacijom. Pojavljuje se osjećaj krivnje zbog prejedanja koji vodi do novog prejedanja koje potom vodi do sljedećeg osjećaja krivnje i prejedanja. Nezdravi ciklus se nastavlja bez vidljivog kraja dok se ne odlučimo na promjenu.
Koje god da se emocije skrivaju iza prejedanja, krajnji rezultat je isti jer- emocije se uvijek vraćaju. One su sastavni dio života kao i konfliktne situacije koje želimo izbjeći. Za izražavanje emocija i svjesno suočavanje sa životnim izazovima potrebna je velika hrabrost, stoga nekoliko korisnih savjeta nije na odmet.
• Recite -NE –stresu. Kad osjećate stres, umjesto za hranom, posegnite za različitim tehnikama smanjivanja stresa poput joge, meditacije ili relaksacije.
• Zapitajte se jeste li zaista gladni. Da li je vaša glad fizička ili psihička? Ukoliko ste nedavno jeli, vjerojatno niste zaista fizički gladni već je riječ o psihičkoj žudnji.
• Vodite dnevnik prehrambenih navika. Dnevnik je izuzetno koristan i visoko preporučljiv. Daje osjećaj kontinuiteta, strukture i vanjski mjerljivog postignuća i često nam služi kao svojevrsni savjetnik. U njega zapišite što ste jeli, koliko ste jeli, kada ste jeli, kako ste se osjećali kada ste jeli i koliko ste gladni. Tijekom vremena moći ćete primijetiti obrasce u ponašanju koji će vam otkriti vezu između vaših emocija i hrane.
• Potpora. Veća je opasnost da ćete posegnuti za emocionalnim jedenjem, ukoliko nemate emocionalnu potporu. Oslonite se na obitelj i prijatelje.
• Zaboravite na dosadu. Ne dajte da vam hrana ispuni čitavo vrijeme, ostavite mjesta i za život. Odite u šetnju, igrajte se s kućnim ljubimcem, pogledajte film, slušajte glazbu, čitajte, nazovite prijatelja i dr.
• Uklonite napast. Maknite primamljivu hranu iz kuće. Daleko od očiju, daleko od želuca.Ako se osjećate ljuto ili tužno, odgodite svoj posjet trgovini s namirnicama sve dok ne postanete dovoljno snažni. Prava snaga dolazi iz poznavanja sebe i nema razloga stavljati se u situacije za koje još uvijek niste spremni. Pričekajte pravi trenutak.
Ako pretjerate s hranom, oprostite si. Imajte strpljenja za sebe. Kao što je rekla Scarlett O'Hara u Zameo ih vjetar – "Sutra je novi dan". Koncentrirajte se na pozitivne promjene koje se trudite uvesti. Cijeneći svoj trud, cijenite sebe i postajete zdravija i sretnija osoba.
Objavljeno: 20.02.2012. Autor: Lucija Tomičić
http://www.naturala.hr/zasto-nas-emocije-cesto-vode-u-kuhinju/795/
Uppt, preuzeto lipanj, 2012./m.v.
BLAGDAN BOŽIĆA
- Detalji
- Kategorija: Psihologija prehrane
- Objavljeno Srijeda, 14 Prosinac 2011 23:00
- Hitovi: 7185
Pripremila: IVANA SABOL
Objavljeno u posebnom prilogu Jutarnjeg lista, „ZDRAVLJE“ 24. prosinca, 2009.
SIMBOLIKA BOŽIĆA
Mjesec prosinac nam donosi kraće dane, hladne vjetrove, prvi snijeg i nekoliko blagdana, od kojih je najupečatljiviji Božić. Slavi se na svim meridijanima, obilježavaju ga, uz male varijacije, ljudi raznih boja i vjera, a sve je počelo u davnim vremenima… prije više od dvije tisuće godina, kada je pojava zvijezde repatice najavila rođenje malog djeteta, budućeg Mesije. I od tada do današnjih dana, Božić slavimo kao blagdan obitelji, mira, opraštanja i nade. Mnogo je simbolike u običajima koji prate Božić. U vremenu Adventa (četiri tjedna prije Badnjaka), početkom svake nedjelje pali se po jedna svijeća na adventskom vijencu, a svijeće su simbol svijetla i topline u hladnim, zimskim noćima, dok je dom s adventskim vijencem simbol sigurnosti i ljubavi u obitelji.
Božić je i doba darivanja, čiji početci vuku korijen iz predaje da su tri kralja krenula tragom zvijezde, put Betlehema, i nosila darove za tek rođenog spasitelja i njegovu obitelj. Običaj darivanja zadržao se do današnjih dana, uz neke izmjene i komercijalizaciju i pretjerivanja, u novije vrijeme.
Želimo li se držati tradicijskih vrijednosti Božića, sve započinje nabavkom božićnog drveta, što će u naš dom unijeti miris bora ili jelke. Običaj je, da se nekoliko dana prije Božića, kućom šire opojni mirisi kolača, topljene čokolade, cimeta i vanilije. Još je jedno obilježje blagdanskih dana, a to je tajnovitost. Pokloni se pažljivo biraju, u tajnosti umataju i čekaju badnje veće, kada će pod borom razveseliti i iznenaditi svakog člana obitelji. Običaj je da pokloni budu iznenađenje, iako djeca danima ranije smišljaju i pišu svoje želje, uz obećanja kako će biti poslušna i dobra, a za nagradu će im želje biti ispunjene.
Sve te pripreme uvod su u obiteljsko druženje, u vrijeme koje ćemo pokloniti svojim bližnjima, podijeliti osjećaje i misli s onima do kojih nam je stalo, iako ih često zakidamo, zaboravljamo i često povrijedimo. No, Božić je prigoda da oprostimo i da nama oproste, da ispravimo nepravde i dijelimo ljubav. Božić je i vrijeme nadanja. Nemojte u trci za novcem, u poplavi šarenih laži izgubiti sebe. Razmislite, što vam je najvažnije u životu, osvijestite, tko je uz vas, i gdje ćete i s kime biti sutra. Ima li nade za vas?
Pokloni
Postoje zablude oko božićnih poklona: svako treba dobiti poklon, pa nam za to treba mnogo novaca. Istina je da svako treba dobiti poklon, ali poklon ne mora biti skupocjen. Najveća vrijednost poklona je u tome što je pažljivo izabran, ponekad ručno izrađen, namijenjen upravo vama i lijepo zapakiran.
Pokloni mogu biti vaši omiljeni kolači, staklenka džema, tople rukavice i šal, lijepo uokvirena fotografija, dajte krila mašti! Imate li dovoljno novaca, potrošite ih na svoje bližnje, ali uz mjeru i dobar ukus. Razmislite što bi razveselilo onoga komu je poklon namijenjen, a ne što bi vas razveselilo!
Blagdanskom ozračju svakako doprinosi svečani izgled stola, ukrasi u stanu, na prozorima i ulaznim vratima. Neke od tih ukrasa, uz malo mašte možete sami napraviti, a ako vam u tome pomažu i vaša djeca, upravo ste postigli onu najveću vrijednost Božića – zajedništvo, prijateljstvo, mir i ljubav.
Božić je i onima koji ne žive uz nas. Kako bi pokazali da ni njih niste zaboravili, morat ćete se potruditi i na vrijeme poslati božićne čestitke. Iako je u posljednje vrijeme postalo uobičajeno poslati SMS poruku mobitelom, tradicionalne čestitke (ručno izrađene) koje raznose poštari po čitavom svijetu, a koje dokazuju da imate i stila i mašte, vrijede više.
Pripremila: IVANA SABOL
Objavljeno u posebnom prilogu Jutarnjeg lista, „ZDRAVLJE“ 24. prosinca, 2009.
Uppt, prosinac, 2011.
Sve počinje u glavi
- Detalji
- Kategorija: Psihologija prehrane
- Objavljeno Utorak, 21 Veljača 2012 19:02
- Hitovi: 3860
Evo kako od 1. siječnja možete uspješno smršavjeti. Nikad nije prekasno krenuti.............
Ključ uspjeha je u glavi, ne u utezima.
Prije negoli odjenete trenirku i bacite se na ubrzano skidanje kilograma, napravite dobar plan – jer bez realističnog cilja i upornosti nema rezultata Sezona velikog unosa kalorija je na vrhuncu. Pladnjevi s kolačima još se nisu ispraznili, a kupnja delicija za novogodišnju noć već počinje...
Već sada osjećamo da nas odjeća steže, da se loše osjećamo u svojoj koži i zaklinjemo se sami sebi da od 1. siječnja okrećemo stranicu i podvrgavamo se dijeti kakvu svijet još nije vidio.
Eksperti kažu da vas puste želje neće učiniti vitkijima, ali zamišljanje i vizualizacija mogu pomoći. 'Predočite si uspjeh koji želite postići', savjetuje instruktorica fitnesa i autorica knjiga o dobroj formi Shirley Archer, a prenosi Reuters. 'Zamislite fantastičan dan u kojem ćete biti u formi kakvu priželjkujete. Kako ćete izgledati, kako ćete se osjećati, što ćete biti kadri učiniti ako postignete svoju idealnu formu?'
Nakon toga, nastavlja ona, zadajte si ciljeve. 'Tipična je greška biti previše općenit ili preambiciozan. Umjesto konstatacije 'moram smršavjeti', recite 'svaki dan hodat ću 10 minuta'. I nemojte si postaviti ciljeve koji su vam preteški, dok najprije ne svladate lakše.'
Nema ništa loše u velikim ciljevima: no često se dogodi da od njih odustanemo prije negoli smo započeli. 'Zapitajte se zašto niste ustrajali, ali nemojte si predbacivati: hladno analizirajte', kaže Shirley Archer. 'Praksa pokazuje da treba oko osam tjedana da doista usvojite novu naviku. Znači, potrebno je puno truda i znoja da biste se promijenili.'
Siječanj je top sezona za fitnes-centre, no iskustva kažu da već nekoliko tjedana kasnije gužva u garderobama prestaje. Ako ne želite biti među onima koji su se zaustavili na neuspješnom ili poluuspješnom pokušaju, važno je da na valu odlučnosti koju imate u siječnju isplanirate cjelogodišnje fizičke aktivnosti i od njih ne odustajete. Jer, ni Rim nije sagrađen u jednom danu.
'Nije dobra strategija uletjeti u teretanu 3. siječnja i odabrati najteže utege', kaže Geralyn Coopersmith, voditeljica lanca fitnes-centara. 'Postupnost i upornost su put do pobjede. To nije toliko zavodljiva ideja kao slogan 'vratiti se u formu za 30 dana', ali ionako nije moguće učiniti čudo u 30 dana'. Umjesto vjerovanja u nerealne mantre, ona preporučuje individualizirani pristup.
'Vježbanje nije disciplina u kojoj postoje univerzalni recepti. Dobro je da ljudi imaju svoj vlastiti, prilagođeni plan vježbanja, čak i kada nisu redoviti.'
Zato smatra da program vježbanja trebaju pripremiti stručnjaci, jer ljudi koji su prepušteni sami sebi često donose odluke koje nisu učinkovite i nisu dobre za njih. U ljudskoj je prirodi, nastavlja trenerica, da odabiru liniju manjeg otpora. No u ovom slučaju za dobre rezultate treba ići linijom većeg otpora. To znači zaboraviti brza rješenja i shvatiti da se put do vašeg cilja zove – upornost i ustrajnost.
Kevin Burns, glasnogovornik američkog udruženja za rekreaciju, smatra da treba odustati od grandomanskih ciljeva i umjesto da živimo u iluzijama, za početak trebamo odabrati dva ili tri realistična cilja. Zatim ih treba napisati na papir.
'Umjesto da kažete 'u 2012. vježbat ću svaki dan', napravite raspored koji će biti realan, podložan promjenama, ali vrlo konkretan. I treba shvatiti da su novogodišnje odluke maraton, a ne sprint'. Također, on preporučuje da se prisjetimo prijašnjih planova koji su propali i analiziramo što je u njima bilo nerealno, zašto smo odustali.
'Ako je ta odluka već jednom propala, vjerojatno će ponovo propasti. Zašto početi godinu planom koji se neće ostvariti?'
Kakvu god odluku donijeli, koji god oblik rekreacije odabrali, važno je da shvatite kako ste u svoj raspored uvrstili novu obavezu koja će tražiti da joj posvetite vrijeme. Jer, razlika između uspjeha i neuspjeha jest u tome da održite obećanje koje ste sebi zadali. I da odaberete obećanje koje možete održati.
Objavljeno: T- portal, 27.12.2011.
Za Uppt, pripremila članica Udruge Tea Tošić, siječanj 2012.
Prosinac - mjesec "velikih" odluka
- Detalji
- Kategorija: Psihologija prehrane
- Objavljeno Srijeda, 30 Studeni 2011 15:38
- Hitovi: 3619
Prosinac - mjesec "velikih" odluka!
Sličica: Tošo i njegova prijateljica Irma
Kraj godine, mjesec prosinac je vrijeme kada i mi osobno svakodnevno nastojimo napraviti nekakav svoj «godišnji obračun» svojih uspjeha i neuspjeha. Koliko smo si puta zacrtali neke ciljeve, odredili planove i prioritete, a na kraju – životni tempo «odvukao» nas je nekamo drugdje. I tako cijelu godinu, nešto možemo, nešto želimo, nešto hoćemo ili nećemo, nešto najčešće moramo, a skoro nikada nismo u situaciji da «ništa ne moramo».
Mjesec prosinac, sam po sebi je mjesec ubrzanog tempa, mjesec euforija, kupnje, nervoze i stresa. Najčešće sve to zajedno u nama pobuđuje osjećaje završetka nečeg starog i početka novog, s druge strane opterećenje strahovitim obavezama, očekivanjima radosti Božića, veselja ali i tuge, depresije. Sve te emocije u različitih osoba izazivaju različite «trigere»– te se ponovno nađu u krugu emotivnih napetosti!
U ovom mjesecu, rezimirajući svoje rezultate (pozitivne i negativne) skloni smo «čvrsto i odlučno» od Nove godine – početi npr. s dijetom (to je najčešće kod nas žena), zaboravljajući da smo i ovu godinu započeli s takvom odlukom!!
No, sigurno znam da je odluka o provođenju neke restrikcijske dijete ili uvođenja «pod hitno» neke tjelesne aktivnosti (a znamo da ju je nemoguće sprovesti radi velikih obaveza koje su pred nama) potpuni je promašaj, jer šanse da ćemo popustiti u svemu su 100%-tne!!
U blagdansko vrijeme, dokazano je, da zapravo jedeno i kad nismo gladni, jedemo gdje god dođemo, sve moramo probati, recepti munjevito kruže od «kuhače do kuhače», od «miksera do miksera» i naravno kolači, kolači, kolači..... A o purici s mlincima da i ne govorimo.
Kušajući sva ta jela, pretvorimo svaki naš dan u nepregledan niz, kompoziciju u kojoj se izmjenjuju različita jela i pića, - koja nam na krajnjoj stanici ostavi - višak kilograma! Međutim, to ne možemo spriječiti i zaista bi bilo radikalno i «okrutno» savjetovati susprezanje od blagdanskih delicija, pribjegavanju nekoj od dijeta u danima kad je serviranje velikih količina hrane u domovima ali i svuda, normalna pojava. Zato, uza sve zamke koje nam nude blagdani, naša mudrost je u odluci da budemo umjereni u svemu – a osobito u jelu i piću!!
Blagdanski duh za stolom
Kako da si pomognemo, a da pri tom poštujemo blagdanski duh i za stolom ne izazivamo posebnu pozornost, ili najčešće primjedbe kao što su »kaj je tebi, sad si odlučila biti na dijeti, daj si normalna!!!» Prepun blagdanski stol uvijek nam nudi nešto što možemo izabrati, da nas kalorijski ne optereti, a da pri tom ostajemo svoji i ne narušavamo atmosferu. Naime, u pravilu svi otprilike znamo kalorijske vrijednosti pojedinih namirnica, ili jednostavnije znamo koja «hrana deblja a koja ne», i pridržavajući se tog pravila i načela, možemo odabrati i kombinirati namirnice i «zbrajati» kalorije, onako po tiho u sebi.
10 Savjeta kako se veseliti blagdanima
Sačuvati zdravlje i blagdanski duh;
Odlučivši da je na prvom mjestu zdravlje, jer svi znamo posljedice prejedanja kao što su bolovi u želucu, osjećaj težine, loša probava, kiselina, nadimanje, tromost, osjećaj umora – umanjit ćemo moguću štetu pridržavajući se 10 pravila Udruge.
ZAKLJUČAK:
Upravo zato, u ovom mjesecu, mjesecu odluka, ništa ne smijemo odlučivati naprečac. Trebamo si realno priznati i zaključiti da smo «tu gdje jesmo», što se težine i svega ostaloga tiče, ali da ipak ne odemo u veću krajnost!
Nemojmo ovog mjeseca ništa odlučivati, nemojmo se opterećivati velikim odlukama, jer njih donosimo u blagdanskoj euforiji koja nas sve obuhvati, i sve što odlučimo ili očekujemo – zapravo je nerealno i daleko, daleko od naših mogućnosti i htijenja.
Pokušajmo otkriti tajnu svršenih božićnih blagdana uz mirise cimeta, klinčića, lavande i bora, poklanjajući pažnju svojim najmilijima, prijateljima, djeci – okitimo bor, ali i svoje srce!!!
Nagradite sebe ili svoju dobru prijateljicu posebnom i zanimljivom knjigom!
Pripremila: Mirela Vidović, prosinac 2011.
Objavljeno u prilogu Poslovnog savjetnika, Tajnica br. 81, prosinac 2011.