UDRUGA ZA PREVENCIJU PREKOMJERNE TEŽINE

ASSOCIATION FOR OVERWEIGHT PREVENTION

Osnovana je u listopadu 2002. godine.
Naša je želja potaknuti svaku osobu na preuzimanje odgovornosti za vlastito zdravlje, jer se samo znanjem o ispravnom načinu življenja, pravilnom prehranom i fizičkom aktivnošću, može raditi na osobnoj prevenciji.

Dijete

Odnos tijela i uma

Detalji: Kategorija: Psihologija prehrane; Objavljeno Četvrtak, 26 Srpanj 2012 11:46; Hitovi: 7206

Objavljeno: T-portal, 26.07.2012.

http://www.tportal.hr/lifestyle/zdravlje/205900/otkrijte-tajnu-debljine-i-uspjesno-smrsavite.html

Otkrijte tajnu debljine i uspješno smršavite

Jeste li spremni uložiti napor i obnoviti svoje zdravlje poštujući najosnovnije i najprirodnije zakone ljudskog tijela? Riješite se nepotrebnog stresa, uspostavite ravnotežu i tražite užitak u potrazi za zdravljem i vitalnošću. Samo ćete tako pobijediti tvrdoglavu debljinu.

Osjećate li se stalno umorni? U glavi vam je magla, osjećate se tjeskobno ili nervozno? Ne možete spustiti razinu šećera? Najviše tih osjećaja i frustracija stiže od ljudi koji pokušavaju izgubiti kilograme.

Debljanje i tvrdoglavo održavanje kilograma viška često su simptomi nečeg dubljeg i loše komunikacije između tijela i uma. Debljina je tajna poruka koju tijelo koristi da bi nas upozorilo na upalu koja gori u tijelu. Iako to nije uvijek ugodno i sigurno nije uvijek zdravo, slušamo li pažljivo ovu poruku, čut ćemo da nam tijelo govori i šalje precizne informacije koje moramo slijediti kako bismo postigli svoje zdravstvene ciljeve, kaže dr. Mark Hyman, liječnik i vodeći stručnjak u funkcionalnoj medicini.

Mnogima od nas mršavljenje je najvažniji cilj, no rijeko smo spremni debljinu doživjeti kao simptom. Evo kako možete pažljivije slušati tijelo i čarobno transformirati svoj odnos prema hrani.

Usporite i slušajte

Godine 1975. ugledni kardiolog Herbert Benson objavio je u knjizi 'The Relexation Response' studiju o učincima stresa na zdravlje u kojoj je insistirao na odnosu tijela i uma. Tvrdio je da, iako je stres potpuno prirodan, na naše zdravlje utjecaj ima isključivo način na koji se nosimo sa stresom. Bensonova studija tvrdi da smo zdraviji što više angažiramo parasimpatički živčani sustav. U takvom se stanju naš organizam može učinkovitije odmoriti i probavljati hranjive tvari, a period obnavljanja dopušta da naš sustav automatski uđe u ravnotežu. S druge strane, ako je naš simpatički živčani sustav kronično uključen i ako funkcioniramo u stalnom stanju stresa, to će nas dovesti do kroničnih bolesti povezanih sa stresom. U svakom smo trenutku u nekoj točki ovog spektra, a svatko od nas ima moć da uhvati ton s dubljim sferama svog tijela, objašnjava dr. Hyman i dodaje da je upravo stres barijera između nas i tvrdoglave debljine.

Kako stres utječe na vaš metabolizam

Ključnih je pet čimbenika:

1. Kad smo pod stresom tijelo funkcionira boreći se za opstanak i naš se probavni trakt doslovce gasi. To znači da nam nedostaju ključni enzimi, bakterije i kiseline potrebne za zdravu probavu, apsorpciju i metabolizam. Kada tijelo ne dobije dovoljno hranjivih tvari da bi pravilno funkcioniralo ono ostaje 'gladno'. U tom trenutku možda tražite hranu jer se vi doista osjećate gladno, iako ste unijeli dovoljno količina kalorija.

2. Sva loše probavljena hrana sjedi u vašem probavnom traktu uzrokujući neravnotežu crijevne flore, napuhanost, grčeve i vjetrove.

3. Odgovarajući na stres deregulira se simpatički živčani sustav i povećava lučenje dominantnog hormona stresa. Kortizol ne samo da povećava lučenje inzulina koji koči gubljenje kilograma i povećava masnoće na području abdomena, nego utječe na informacije koje razmjenjuju glava i tijelo. Povećanje razine kortizola smanjuje našu sposobnost da osjetimo užitak i zadovoljstvo od hrane. Postoje, naravno, trenuci kada trebamo hormon stresa kako bi nas spasio od životne opasnosti, (primjerice, kad bježimo od medvjeda u šumi ne želimo da nam tanjur ukusne hrane bude važniji od života). Međutim, naš moderan stil života ne suočava nas s krvoločnim životinjama niti prijetnjama zbog kojih bismo trebali biti u konstantom stanju povišenog stresa.

4. Odgovor na stres povećava lučenje vrijednih tvari koje su potrebne za regulaciju određenih tvari u organizmu. Ukoliko svoj stres držite pod kontrolom, uočit ćete kako se razine kalcija, magnezija, selena, cinka i vitamina B stabiliziraju, status antioksidansa poboljšava, a žudnja za hranom nestaje. Stres sve ove hranjive tvari neutralizira i ostavlja slobodan prostor za bolesti. Nije čudo što stres ide pod ruku s dva kronična stanja - osteoporozom i neravnotežom šećera. Pod stresom se razina potencijalnih upalnih agensa poput kolesterola, glukoze, triglicerida i inzulina povećava, dok se vrijedni hormoni važni za gubitak težine i vitku tjelesnu masu, kao što je hormon ljudskog rasta i hormoni štitnjače, smanjuju pod stresom. Ako se želite riješiti te tvrdoglave nakupine na trbuhu, morate spriječiti upalne procese koji bujaju u dubljim slojevima.

5. Sami smo u stanju interpretirati neku stvar kao stresnu, a drugu kao normalnu. Velik dio našeg svijeta konstruiraju isključivo naše misli i sudovi pa bismo trebali početi cijeniti utjecaj misli da zdravlje. Vi doslovce možete poboljšati svoj metabolizam inspirirajući dnevni život pozitivnim i mirnim mislima. Istodobno, nećete si puno pomoći ako se negativno prosuđujete. Svaki put kad si kažemo 'Nikad neću smršavjeti', 'Debela sam' ili 'Nikad neću kontrolirati taj apetit', hormoni stresa i kortizol naplave naš sustav i tako koče našu sposobnost da sagorijevamo masnoće.

Debljina je katkada i simbol

Naučite slušati svoje tijelo

Sljedeći put kad poželite nešto pojesti, zapitajte se jedete li pod stresom. Ako je odgovor potvrdan, provjerite svoj dah - dišete li plitko ili duboko? Poslušajte ritam svog srca i pokušajte smanjiti broj otkucaja i smiriti disanje. Ako vam misli lutaju, provjerite jesu li stresne. Jeste li uzbuđeni zbog hrane ili se osjećate krivima i zabrinuti, ili ste, pak, mirni i bezbrižni? Sva su ta pitanja temelj razumijevanja našeg odnosa prema hrani. Način na koji se odnosimo prema hrani govori nam puno o načinu na koji pristupamo životu i što od njega želimo. Sljedeći put kad se uhvatite da jedete pod stresom, slijedite ova pravila.

1. Započnite svaki obrok s tri duboka udaha iz dijafragme.

2. Osluškujte misli o sebi i hrani koju ćete pojesti. Zapamtite da prosuđujući svoju hranu kao lošu ili dobru prosuđujete jeste li sami dobri ili loši. Ako je vaša prehrana inače bazirana na svježim, organskim i sezonskim namirnicama, ponekad ćete poželjeti neki mali grešni užitak, običnu hranu za zabavu. Umjesto da taj obrok odmah ocijenite lošim, zamislite razliku koju će vaša probava osjetiti ako sljedeći put budete jeli tu hranu opušteni, bez osjećaja krivnje, briga ili sumnje u svoju snagu volje. Jedete li u takvom stanju, moći ćete optimalno probavljati i apsorbirati te najbolje iskoristiti sve hranjive tvari.

3. Kad jedete posvetite pažnju hrani. Jedite, savjetuje dr. Hyman, s dušom. Jedenje s dušom dopušta cijelom tijelu da slavi vašu iskonsku unutarnju želju da uživate u hrani i da prestanete kad organizam dobijete pravu količinu. Promatrajte: mentalno morate biti svjesni teksture i arome svakog zalogaja. Je li slatko, slano, prhko, gorko ili meko? Promatrajte svoje tijelo: jeste li siti ili ste još uvijek gladni? Motrite jeste li pod stresom ili mirni, te što biste još trebali napraviti da budete još više opušteni.

Budite prisutni: sjednite dok jedete, ugasite televizor, radio, pa čak i mobitel. Dok jedete potrudite se da se ne bavite nikakvom drugom aktivnošću. Utišajte negativne misli i jedite s ljubavlju, poštujte i cijenite svoje tijelo te izbjegavajte osjećaj krivnje zbog određene vrste hrane. Obrok nije vrijeme kada trebate biti kritični prema sebi. Pokušajte u svakom zalogaju uživati do maksimuma.

4. I, najvažnije: simptome doživite kao skrivene poruke koje vam vaše unutrašnje tijelo šalje. Nemojte ih odbacivati, jer utišavanjem tih tragova gubite priliku da čujete što vam tijelo poručuje. Samo pažljivo osluškujući možemo dešifrirati misteriozne barijere naših neriješenih zdravstvenih stanja. Ti su signali zapravo unutrašnji liječnik koji nam u ime svih stanica u našem tijelu govori: 'Hej, ti! Nešto nije u redu sa svim tim stresom kojim nas opterećuješ i to više ne možemo trpjeti. Smiri se ili ćemo se raspasti. Moraš nam pomoći. Pokušavamo ti poslati neke signale. Molimo te, uoči ih!'

U našoj ubrzanoj kulturi, koja više cijeni kvantitetu od kvalitete, snagu volje od ugodnog njegovanja i dolare od ljudskosti, vrijeme je da pažljivo i u miru slušamo sami sebe, piše dr. Mark Hyman u Huffington Postu.