MASLINOVO ULJE

Detalji

Objavljeno Nedjelja, 04 Studeni 2007 11:11

Hitovi: 5681

MASLINOVO ULJE - ČUVA SRCE

Maslinovo ulje je oduvjek bilo i hrana i lijek - to dokazuje povijest i najnovija istraživanja od 1952. godine pa do dana današnjeg.  Istraživanja jasno dokazuju da je među stanovništvom mediteranskog zaljeva, koje koristi gotovo isključivo maslinovo ulje, mnogo niži stupanj smrtnosti od krvožilnih bolesti.  Stanovništvo na područjima na kojima je maslinovo ulje pretežita masnoća manje je podložno bolestima krvnih žila i srca, te raka debelog crijeva, prostate i dojke.

Povoljno djeluje na otklanjanje žgaravice i upale jednjaka; Spriječava pojavu gastritisa, te čira na želucu i dvanajstniku; Ubrzava pražnjenje želuca, olakšava probavne tegobe, djeluje laksativno.

Štiti jetru od masnih degeneracija, povoljno djeluje na izlučivanje žuči; Ima blagotvoran utjecaj na rast i razvoj djece; Usporava starenje, brana je protiv senilnosti, osvježava kožu.

Idealan omjer:

Maslinovo se ulje sastoji od ujednačenih dijelova nezasićenih masnih kiselina: 73% oleinske, 9% linoleinske i 0,3% linolenske. Sadrži i omega 3 i omega 6 masne kiseline, polifenole (pet miligrama na svakih deset grama ulja), slobodne masne kiseline, klorofil i brojne druge zdrave supstance.

Dokazano je: zbog visoke koncentracije oleinske kiseline maslinovo ulje najbolji je saveznik našeg srca.

Regulira kolesterol:

Uljna masnoća vrlo povoljno djeluje na regulaciju razine kolesterola u krvi. Ne samo što smanjuje prisutnost lošeg kolesterola (LDL) u venama i arterijama, nego i povećava količinu dobrog (HDL). Stoga se smatra da maslinovo ulje može spriječiti oboljenja krvožilnog sustava, primjerice infarkt ili arterijsku trombozu.

Čuva mladost:

Ulje dobiveno iz ploda masline bogato je i vitaminom E, koji organizam štiti od slobodnih radikala koji, pak, uzrokuju njegovo prerano starenje.
Pokazalo se da 20 ml maslinovog ulja zadovoljava 22 % dnevnih potreba za vitaminom E.  Zbog svog antioksidantskog djelovanja sprečava propadanje, uzrokovano starenjem, prije svega mozga, a zatim i tkiva općenito.  Osim toga, unos dviju žlica sirovog ulja na dan koristi gotovo svim organima.

GRAŠAK

Detalji

Objavljeno Nedjelja, 04 Studeni 2007 11:07

Hitovi: 6999

Opširnije:GRAŠAK

Dunja

Detalji

Objavljeno Nedjelja, 04 Studeni 2007 11:10

Hitovi: 9572

DUNJA

 (Cydonia vulgaris, porodica Rosaceae) 

Uzgoj dunja započeo je još u Mezopotamiji, područje današnjeg Iraka, a Stari Grci su je uzgajali i širili na helenskim područjima kao "zlatnu jabuku" između 200 i 100 g. pr.Kr. Tako se dunja zapravo započela uzgajati prije jabuke.

Neki povjesničari vjeruju da se jabuka koja se u Bibliji se spominje u Pjesmi Solomonovoj, zapravo odnosi na dunju. 

Dunja kuhanjem odnosno termičkom obradom prelazi u marmelade, džemove, služi kao prilog pečenju, samostalan lagani desert, čak se može napraviti i 'sir od dunja', inače rijetka i cijenjena povijesna slastica, osobito na Mediteranu i diljem Bliskog Istoka.

Džem od dunja istinski je mirisno osvježenje, recimo, uz doručak za namaz na integralni kruh. Poput jabuke i guave kada se skuha, ali bogatija na sadržaju, dunja predaje svoj prirodni pektin, dajući potrebnu masu za želiranje.

Zapravo je po sastavu idealna voćka za pekmez i marmeladu. Tijekom kuhanja dešava se zanimljiva promjena, kada meso dunja poprima nježnu roza boju, ispuštajući očaravajući parfumoliki miris.Premda se po prehrambenom sastavu ne može pohvaliti bogatstvom sastojaka, dunja ono što ima za ponuditi nudi daleko dulje nego ostale voćke "njene dobi"

1 svježa dunja srednje veličine (92g)

• Sastav %DV
• energetska vrijednost 50 kcal
• ukupna mast 0 g 0
• natrij 0 g 0
• kalij 180 mg 5
• ukupni ugljikohidrati 14 g 5
• prehrambena vlakna 2 g 7
• šećeri 12 g
• proteini <1 g
• vitamin C 25% DV, željezo 4%DV, bakar 6%DV

U suvremenoj kuhinji danas dunja uglavnom dolazi kao dio pita i kolača od voća, često uz jabuku, kojoj komplementira osebujnim okusom i daškom roza boje koju poprima kuhanjem. Sos od dunja je također poznat pratilac pečenog fazana.

Zanimljivosti:

U Portugalu je začela tradicija spravljanja marmelade od dunja, koju su nazvali – marmelada.

U Italiji se još uvijek na jugu priprema isti specijalitet pod nazivom kotonjata - cotognata.

Zanimljivo je istaknuti da je marmelada od dunja bila stoljećima poznata prije nego je napravljena marmelada od naranči 1790 u mjestu Dundee u Škotskoj.

LIker od dunja:

Dunje staviti je u široku staklenu posudu, prethodno očistivši meku patinu. Preko nje posuti med i rakiju prema izboru (preporučujemo, recimo, kruškovaču) i pustiti da odstoji.

Na ovaj način dobićete liker fantastičnog okusa i mirisa.

 Izvor: www.nutricionizam.comIzvor:

www.medikor /B. Dolibašić, dipl.ing., nutricionist 

Up dated, kolovoz 2011.

LUK

Detalji

Objavljeno Subota, 03 Studeni 2007 20:38

Hitovi: 6840

LUK (Allium)

U Aziji i na Bliskom istoku luk se uzgaja preko pet tisuća godina. Posebno cijenjen bio je u Egiptu gdje se osim u prehrambene svrhe koristio i kao platežno sredstvo, a imao je i spiritualnu vrijednost. Naime, Egipćani su luk polagali u grobnice kraljeva kako bi ga oni kao dar ponijeli u zagrobni život. Početkom 6 st., u Indiji se luk koristio u terapijske svrhe, dok su ga stari Grci i Rimljani koristili kao začin.

Većinu aktivnih komponentala luka čine sumporne tvari, primjerice alil-propil disulfid (APSD), komponenta kojoj «možemo zahvaliti» karakterističan miris i okus luka, te flavonoidi, posebno kvercetin. Nadalje, luk je dobar izvor kroma te vitamina C. Upravo tim supstancama možemo zahvaliti blagotvorno djelovanje luka na zdravlje. Jednako kao češnjak, i luk se najčešće spominje u kontekstu održavanja zdravlja srca i krvožilja.

Ova «poželjna osobina» luka rezultat je djelovanja aktivnih tvari za koje se vjeruje da pomažu u smanjenju povišene razine kolesterola i homocisteina u krvi te u smanjenju povišenog krvnog tlaka - vodećih čimbenika rizika za razvoj bolesti srca i krvožilja.

Luk je od davnina poznat i priznat prirodni antibiotik i antipiretik. Ova svojstva rezultat su sinergijskog djelovanja vitamina C, kvercetina i izotiocijanata prisutnih u luku zbog čega je luk posebno poželjna namirnica u razdoblju prehlada i gripe.

Rezultati eksperimentalnih i kliničkih pokusa sugeriraju da je luk poželjna namirnica i na dijabetičkom jelovniku.

Pretpostavlja se da komponenta prisutna u luku, alil - propil disulfid, uzrokuje smanjenje razine glukoze u krvi povećavajući koičinu dostupnog slobodnog inzulina. Nadalje, luk je dobar izvor kroma, minerala koji pomaže u održavanju normalne razine glukoze u krvi. Kontiuniran unos luka, barem dva puta tjedno, povezan je sa značajnim smanjenjem rizika za razvoj raka crijeva.

Kako odabrati i čuvati luk?

Jak zadah po luku zasigurno neće obogatiti Vaš društveni život, no konzumacija luka obogatit će Vaš organizam snažnim antioksidansima. I, kako izvještavaju američki istraživači, što je luk jači, i zadah nepodnošljiviji, luk je za zdravlje bolji jer je bogatiji antioksidansima. Ispitivanjem ekstrakata 10 vrsta oguljenog, svježeg crvenog luka pokazano je da one vrste luke koje imaju najjači okus imaju najjaču ukupnu antioksidativnu aktivnost, a time i najbolju sposobnost uništavanja slobodnih radikala za koje se drži da povećavaju rizik od različitih bolesti, posebice karcinogenih (Journal of Agricultural and Food Chemistry, November 2004).

Prema tome, snažan miris luka ne bi Vas trebao odbiti već privući luku. Nadalje, luk koji kupujete treba biti čist, dobro oblikovan, bez oštećenja i plijesni, suhe vanjske kožice. Luk treba čuvati na sobnoj temperaturi, u dobro prozračenoj prostoriji izvan dosega svjetlosti.

Savjet:

Ako rezanje luka iritira Vaše oči i tjera Vas na plač, sat vremena prije nego što ga namjeravate rezati, stavite luk u hladnjak. Niska temperatura usporit će aktivnost enzima koji proizvodi alil - sulfat, supstancu koja nadražuje oči.

Izvor podataka:

Članak objavljen u časopisu Vaše zdravlje/ Iva Alebić, dipl.ing.

Preuzeto sa internet stranice/T-portal  

VIDI: FRANCUSKA JUHA OD LUKA