UDRUGA ZA PREVENCIJU PREKOMJERNE TEŽINE
ASSOCIATION FOR OVERWEIGHT PREVENTION
Osnovana je u listopadu 2002. godine.
Naša je želja potaknuti svaku osobu na preuzimanje odgovornosti za vlastito zdravlje, jer se samo znanjem o ispravnom načinu življenja, pravilnom prehranom i fizičkom aktivnošću, može raditi na osobnoj prevenciji.
Namirnice
PILETINA
- Detalji
- Objavljeno Nedjelja, 04 Studeni 2007 11:36
- Hitovi: 9536
PILETINA
Piletina je u svijetu vrlo popularna namirnica zahvaljujući izvrsnom okusu, nutritivnoj vrijednosti i pripremi na bezbroj načina.
Kao meso, piletina predstavlja primarni izvor proteina u svijetu, a odlična je zamjena za crveno meso tijekom cijele godine.
Domaća kokoš uzgojena je od istočnoazijske divlje kokoši bankiva najvjerojatnije prije 5000 godina. U Kinu je prenesena 1400. godine prije Krista, a zatim se širila prema Zapadu.
Perzijanci su je držali svetom životinjom, a Egipćani su koristili posebno grijane zgrade za valjanje pilića.
Domaću su kokoš Feničani prenijeli Grcima, a dalje se ona širila cijelim Starim Kontinentom. Kristofor Kolumbo ju je 1492. g. prenio u Ameriku tako da je ona danas raširena cijelim svijetom.
Prema namjeni današnje se pasmine kokoši dijele na tri značajne grupe: laku - za proizvodnju jaja (leghorn), srednje tešku – za proizvodnju mesa i jaja (new hampshire, plymouth rock, rhode island, korniš) i tešku – tovne pasmine za proizvodnju mesa (brahma, langšan)
Energetska i nutritivna vrijednost
Prema smjernicama piramide zdrave prehrane piletina je u grupi zajedno s ostalim vrstama mesa, ribom, jajima, mahunarkama i orašastim plodovima.
Preporuka za tu grupu namirnica je 2–4 serviranja dnevno (jedno serviranje = 57–85 g).
Pileće je meso lako probavljivo meso visoke biološke vrijednosti i dijetetske namjene. Može se pripremiti na različite načine, što ujedno utječe na nutritivnu vrijednost obroka. Pileće meso sadrži bjelančevine u optimalnim količinama te osigurava organizmu gotovo polovicu dnevnih potreba.
Energetska vrijednost ovisi o vrsti pilećeg mesa i načinu pripreme – prosječno iznosi oko 215 kcal na 100 g obroka.
Ljudi koji jedu meso, ali žele smanjiti unos masti, trebali bi jesti piletinu. Najmanji sadržaj masti je u pilećim prsima, a prisutna mast ima manje zasićenih masnih kiselina. Piletina je dobar izvor vitamina B kompleksa koji održavaju metabolizam dobivanja energijePiletina je odličan izvor sljedećih vitamina i minerala: niacina, vitamina B6, pantotenske kiseline, fosfora, cinka i selena; dobar je izvor vitamina B2, B12 i željeza; dok je osrednji izvor magnezija i vitamina B1. Ti su nutrijenti u najvećoj mjeri zastupljeni u nemasnom mesu.
U koži i masti nalaze se manje količine folne kiseline i u masti topivih vitamina A i E. Uklanjanjem kože s mesa također se smanjuje i udio zasićenih masti. Studije su pokazale da starija populacija ima smanjen unos proteina, stoga konzumacija pilećeg mesa značajno može poboljšati njihovo zdravstveno stanje. Piletina je dobar izvor selena, koji je vrlo značajan za ljudsko zdravlje.
Od piletine se mogu pripremiti mnoga ukusna jela.
Prije same pripreme piletinu možete marinirati s jednim ili više začina kao što su: sol, papar, ružmarin, timijan, kadulja, korijandor, curry u prahu (najbolja kombinacija, daje nešto egzotičniji okus!!), crvena mljevena paprika, đumbir, limunova korica, senf, ulje. Kod mariniranja možete dodati i malo alkohola – bijelog vina, prošeka ili konjaka.
Izvor: web stranice/coolinarika.com/www.podravka.hr/kolovoz,2007
Vidi: RECEPTI/GLAVNA JELA/Puretina ili piletina s gljivama/Puretina il piletina s umakom od soje /Piletina sa origanom i limunom/ Piletina s koprivom
MRKVA
- Detalji
- Objavljeno Nedjelja, 04 Studeni 2007 11:26
- Hitovi: 20171
MRKVA
Latinski je naziv Daucus carota, a engleski Carrots.
U srednjem vijeku bila je ljubičaste boje, dok se narančasta mrkva pojavljuje u 17. i 18. st. u Holandiji.
Ovo korjenasto povrće bogato je vitaminima A, B3, C i E, a od minerala kalcijem i željezom. Zbog svoje niske kalorične vrijednosti često se koristi za redukcijske dijete. Nenametljiva i otporna mrkva je namirnica čije prisustvo nam je “obično”.
Radi se o zlata vrijednom plodu koji ima prihvatljivu cijenu. Sezonsko voće i povrće nas podsjeća na vrijeme koje neumoljivo teče dok nas vjerna mrkva svakodnevno održava u dobrom zdravlju.Sadržaj: mala energetska vrijednost (100 g = 45 kcal, sadrži karoten iz kojeg nastaje A vitamin.
Iz istog razloga držimo je važnom za očuvanje kože. Stoga je pravo vrijeme za pojačano konzumiranje mrkve želite li svoju kožu pripremiti za jako proljetno i vrlo opasno ljetno sunce. Stoga je preporučujemo osobama na dijetalnom režimu prehrane.
Djelovanje:Kuhana mrkva se u narodnoj medicini preporučuje osobama sa želučanim tegobama, pospješuje probavu, a dokazano pomaže pri sniženju razine kolesterola (bogata je pektinskim vlaknima).
Poznata je kao čuvarica vida jer obiluje karotenom Odat ćemo vam tajnu: sok od mrkve smiruje “noćnu glad”. Sok od mrkve je dobar za rekovalescente, starije osobe, djecu u razvoju, trudnice.
Najnovije studije su potvrdile da fitokemikalije iz mrkve štite od raka.Posebno važno bza žene je konzumiranje barem jedne kuhane mrkve dnevno radi održavanja elasticiteta krvnih žila, posebici prevencije moždanog udara. Od mrkve pripravljamo sokove, variva, juhe, salate.
Manje poznato je da mrkvu koristimo u pripremanju slastica (torta od mrkve). Izvrsno se slaže (kuhana I sirova) sa svim vrstama povrća. Mrkva nas prati više od 2000 godine i dajmo joj dovoljno prostora u našim jelovnicima.
Samo jedna čaša na dan opskrbit će vas tako važnim vitaminima, mineralima i enzimima koji podižu razinu energije, čiste organizam od otrova, pomažu prilikom mršavljenja.Kada ih kupujemo u dućanu treba birati one koje nisu previše mekane, a listovima moraju imati lijepu zelenu boju, jer to znači da je svježa. U hladnjaku mogu izdržati do tjedan dana.
Sušena mrkva
Specijalitet ličke kuhinje
Sastojci: mrkva
Opis:
Mrkva se očisti, razreže na male tanke rezance i suši na suncu ili u pećnici na temperaturi od 45 C. Osušena mrkva spremi se u platnene vrećice i čuva na zračnom mjestu.
Vidi :RECEPTI/desert/fritule od mrkve
izvor: www.gastronaut.hr/kolovoz/2007/ Uređuje Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., prof.
www.gastronaut/recept/8.8.07.
Mrkva je čuvar zdravlja i ljepote
Vjerna i uporna mrkva nas dočekuje na tržnicama cijele godine. Brojno se povrće pojavljuje tijekom godine i u svojoj sezoni zadobije našu veliku pozornost (vrijeme boba, vrijeme gljiva…), dok “obična” mrkva ima ustaljeno mjesto koje joj nitko ne može oduzeti.Rabimo je najčešće kao dodatak brojnim jelima i varivima. Promatrajući njene nutritivne karakteristike, možemo s pravom reći da znatno doprinosi boljoj kvaliteti jela.
U 100 g mrkve imamao energetsku vrijednost od 35 kcal. Namirnica je koja sadrži velike količine karotena (oko 6.000 mikrograma), što i jest osnovni razlog što se izborila za mjesto među 10 najučinkovitijih namirnca koje štite od raka (TOP 10 CANCER-FIGHTING FOODS). Na istoj listi su uz mrkvu: brokula, rajčica, ljuta paprika, češnjak, špinat, naranča, soja, zeleni čaj i j a b u k e! U mrkvi su još prisutni svi vitamini B skupine, C vitamin , D…Od minerala nalazimo 230 mg K, 40 mg Ca, 30 mg P nešto Fe, Zn, Cu, brojne oligoelemente, pektin te eterična ulja.
Za što je sve mrkva dobra? Korisna je namirnica osobama s poteškoćama u radu žuči i jetre. Štiti sluznicu crijeva i regulira probavu. Smanjuje višak kiselina u želucu. Smatra se da smanjuje razinu kolesterola u krvi, čuva vid i kožu. Čuva organizam od viška slobodnih radikala. U kulinarstvo najčešće rabimo korijen mrkve, a brojni recepti predviđaju i upotrebu lisnatog dijela ploda. Mrkva se kuha, pirja, peče, dodaje sirova u brojne salate.
Od mrkve se prave kolači i slastice, sokovi, marmelade, vina i džemovi. Možemo je zamrznuti i pripremit kiseliš. Vrlo je trajna namirnica i popularnih cijena. Slaže se s drugim povrćem, dopunjava mesna jela, a kada dobijete “napad gladi” – slobodno grickajte mrkvu!
ORAŠASTI PLODOVI
- Detalji
- Objavljeno Nedjelja, 04 Studeni 2007 11:31
- Hitovi: 10796
ORAŠASTI PLODOVI
(orasi, bademi, lješnjaci, oraščići,kikiriki)
ORAŠASTI PLODOVI POTIČU VITKOST
Smatra se da orasi izvorno potječu iz Perzije, a sade se od drevnih vremena širom cijeloga svijeta.
U svojem sastavu imaju veliku količinu masti, te su stoga svojevrsne energetske bombe. Svakako valja istaknuti da su masti koje sadrže orasi uglavnom višestruko nezasićene – masti koje su poželjne u prehrani čovjeka današnjice. Naime, tijekom proteklih stotinjak godina, tzv. trend zapadnjačke prehrane zanemario je unos ovih vrijednih masnoća. Smatra se da je ovaj obrat u prehrani prouzročio povećanu učestalost kardiovaskularnih bolesti.
Ipak, kada konzumirate orahe, pripazite da Vaš ukupni energetski unos ne bude izrazito povišen i "uštedite" na drugim namirnicama, primjerice ograničite unos zasićenih masnoća.
Orašasti plovodi potiču vitkost Pojedete li šaku badema, oraha ili nekih drugih orašastih plodova na dan, možete značajno smanjiti rizik od smrtonosnih srčanih oboljenja,
Pod “šaku” podrazumijevamo ukupno: 2-3 oraha, 2-3 badema, par lješnjaka što je preporučena količina za cijeli dan. Najbolje ih je sitno iskeckati da dobijemo vizuelno veću količinu.
Orašasti su plodovi izvrstan izvor bjelančevina, zdravih ulja i drugih hranjivih tvari, posebno E vitamina (koji je antioksidans). Bjelančevine su biološki vrijedne, s dobrim rasporedom aminokiselina, pa mogu zamijeniti one iz mesa.
Svi orašasti plodovi, sadrže omega 3 nezasićene masne kiseline (kao i losos), a one poboljšavaju razinu dobrog kolesterola i štite srce.
Tijekom studije, započete 1982., dr. Christine Albert ispitala je utjecaj orašastih plodova u prehrani 21.000 liječnika ustanovljeno je da je smrtnost od srčanog udara bila za 47 % manja nego među onima koji orašaste plodove uopće nisu uzimali.
Znači, kao zdraviju alternativu čipsu, štapićima ili perecima, bolje je posegnuti za bademima, orasima bilo koje vrste (obični, indijski, brazilski) ili kikirikijem – no posebno voditi računa o količinama. Ne više od jedne male šačice dnevno raspoređeno tijekom dana!!
Izvor: Internet stranice/T-portal/Biovega/Nutrivita
MED, MATIČNA MLIJEČ, PROPOLIS I CVIJETNI PRAH
- Detalji
- Objavljeno Nedjelja, 04 Studeni 2007 11:18
- Hitovi: 28336
MED, MATIČNA MLIJEČ, PROPOLIS I CVJETNI PRAH
MED

Kemijski sastav meda
Kaplja meda sadrži više od sto za organizam važnih sastojaka. To su prije svega šećeri kojih ima i do 75% (fruktoza 38%, glukoza 30%, saharoza 1-2%, a ostatak čine maltoza i ostali disaharidi), voda 18%, organske kiseline 0,3% (jabučna, vinska, limunska), enzimi, minerali 0,2% (željezo, bakar, mangan, silicij, klor, kalcij, kalij, natrij, magnezij i dr.), vitamini C i B kompleks te fitokemikalije (flavonoidi i fenoli) koje imaju oksidativna svojstva. Kako u medu ima i peludnih zrnaca on sadrži i nešto bjelančevina.
Hranjiva svojstva meda
Med je dva puta slađi od šećera jer sadrži fruktozu, a ujedno je i siromašniji energijom jer sadrži vodu. Dokazano je i da organizam u sebi zadržava više kalcija iz hrane, ako se obični šećer zamijeni medom, a to isto vrijedi i za magnezij. Vitamini, proteini i neke druge tvari, iako ih u medu nema mnogo, ipak daju prednost medu u ljudskoj prehrani.Med je također dobro poznat i sportašima jer im osigurava brzi izvor energije (glukoza) i to kroz dulji vremenski period, zbog sadržaja fruktoze, koja ima nešto sporiju razgradnju od glukoze.
Ljekovita svojstva meda
Med poboljšava rad svih organa, potiče umnu i fizičku aktivnost, povećava imunitet i daje snagu čitavom organizmu, brzo i potpuno se apsorbira. Poboljšava otpornost organizma na infekcije i zaraze jer ima antiseptičko djelovanje. Hidroskopan je te veže i izbacuje suvišnu vodu iz organizma. Odličan je protiv hunjavice, prehlade i suhog kašlja. Čisti krv od toksina i pomaže kod slabokrvnosti jer stimulira produkciju hemoglobina. Poboljšava apsorpciju lijekova i čini ih djelotvornijim te štiti organizam od štetnih ostataka istih. Također ima pozitivan učinak na otklanjanje zubnog plaka.
Nutritivna vrijednost meda:
Jedna žlica meda (21 g) sadrži:
Proteini: 0,06 g
Ugljikohidrati: 17,3 g
Ukupne masti: 0,0 g
Prehrambena vlakna: 0,042 g
Energetska vrijednost: 64 kcal
Ovisno o vrsti nektara iz kojeg se dobiva, postoje različite vrste meda, koje se razlikuju po boji, sastavu, okusu i mirisu. Tako je tamniji med bogatiji mineralima od svjetlijeg. Svaka vrsta meda dobra je za određene tegobe. Poznate nam je: BAGREMOV MED, KESTENOV MED, LIVADNI MED, LIPOV MED, KADULJIN MED, VRIJESKOV MED, TAMNI ŠUMSKI MED.
MATIČNA MLIJEČMatična mliječ se stvara u žlijezdi pčela radilica, a porizvode je samo mlade pčele radilice prvih 14 dana poslije leženja. Gusta je poput vrhnja, okusa kiselkastog i pomalo trpkog te je žućkaste boje.
U suhoj tvari mliječi ima bjelančevina (koje se u mliječi sastoje od 20 amino-kiselina), masti, ugljikohidrata i mineralnih tvari. U matičnoj mliječi nađeni su i vitamini B1, B2, B6, pantotenska kiselina, biotin, inozitol, B12, niacin i acetilkolin.
Matična mliječ ima baktericidna svojstva te djeluje kao prirodni biostimulator, a preporučuje se za jačanje apetita, suzbijanje senilnosti, iznemoglosti, bronhijalne astme, živčanih poremećaja i dr.
Najčešće se uzima kao 50%-tna otopina mliječi u alkoholu ili pomiješana sa medom uz što duže zadržavanje ispod jezika.
PROPOLIS
Propolis je pčelinji proizvod koji se posljednjih godina sve više ispituje i primjenjuje u medicini. Otopine propolisa djeluju antivirusno, antibakterijski i lagano anestetski. Propolis se kod tretiranja određenih bolesti i stanja obično primjenjuje sa medom ili drugim pčelinjim proizvodima. Kemijski sastav propolisa još nije u potpunosti razjašnjen, no poznato je da sadrži razne smole i smolama slične tvari, balzame i eterična ulja, vosak, pelud, aromatske spojeve, mineralne tvari, fitohormone, zatim neke kemijske tvari koje u živoj stanici djeluju kao inhibitori, ...
U ljudskom organizmu propolis djeluje kao biostimulator jer potiče specifična antitijela. Propolis se preporučuje za unutarnju upotrebu, sam s medom ili ostalim pčelinjim proizvodima koji jačaju otpornost organizma, a zasigurno će se sve više primjenjivati. Propolis se također upotrebljava i u stomatologiji kao sredstvo u liječenju paradontoze i jačanju zubnog mesa.
CVIJETNI PRAH - PELUD
Pelud ili cvjetni prah su muške stanice prašnika cvjetova koje pčele sakupljaju sa biljaka i gomilaju u košarice zadnjih nogu. U košnici istovaruju prah u stanice saća, te ga prešaju udarcima glave uz dodatak sline i meda. Na taj način prah je zaštićen od prodora zraka i kvarenja, te prepušten potrebnim kemijskim promjenama.
Cvjetni prah sadrži visokovrijedne bjelančevine, slobodne amonokiseline, šećere, mineralne tvari (kalij, magnezij, kalcij, bakar, željezo, silicij i dr.), masti, eterična ulja i hormone. Od vitamina su najzastupljeniji vitamini B kompleksa te vitamini C, E i D. Ovakav sastav daje peludu izvanrednu važnost u dijetoterapiji (rekovalescenti) mnogih bolesti, naročito kad se primjenjuje s medom (utjecaj na probavu i metabolizam, vraćanje izgubljene fizičke snage nakon napornog fizičkog rada, nervoza, premorenost).
Radovi o ljekovitim osobinama peluda svjedoče da pelud vrlo dobro djeluje protiv malaksavosti, da normalizira rad probavnih organa, popravlja apetit i povećava sadržaj hemoglobina u krvi. Pri tretiranju bolesti želuca (gastritis) i dvanaesterca medom i peludi, nerijetko se dobivaju vrlo dobre rezultate.
Predavanje u Udruzi,
23.1.2006.g.
Predavač: dipl.ing.prof.biologije Snježana Kolobarić
Izvor:Tekst/Internet/Vitaminoteka Mirna Milić, dipl.ing./2005.
Znimljivosti: U Njemačkoj se rane liječe i medom
Rane koje teško zacjeljuju liječe se medom: u 23 njemačke bolnice med se sterilizira gamma zrakama i njime se liječe duboke rane. "Tijelo se mnogo lakše oslobađa odumrlog tkiva i rana zacjeljuje mnogo brže", rekao je Kai Sofka, specijalist sa sveučilišta u Bonnu. Čak i goleme rane na nogama koje su otporne na uvriježene terapije liječe se u nekoliko tjedana preparatima na bazi meda. Prema istraživačima, ta slatka namirnica, djelotvorno se bori i protiv klica rezistentnih na sve poznate antibiotike: molekule hidrogen peroksida koje sadrži med dovoljne su da ponište djelovanje svih bakterija prisutnih u ranama i to već nakon 18 sati od aplikacije.
No pritom je neophodna sterilizacija meda koja se zasad obavlja samo u bolnicama opskrbljenima potrebnim aparatima: u suprotnim slučajevima med nije djelotvoran protiv spora mnogih mikroba koji mogu živjeti u anaerobnim uvjetima.
Izvor: Frankfurter Rundschau, objavljeno rujan 2007.P
reuzeto za web Udruge sa www.zdravobudi.hr, siječanj 2008.g.