UDRUGA ZA PREVENCIJU PREKOMJERNE TEŽINE

ASSOCIATION FOR OVERWEIGHT PREVENTION

Osnovana je u listopadu 2002. godine.
Naša je želja potaknuti svaku osobu na preuzimanje odgovornosti za vlastito zdravlje, jer se samo znanjem o ispravnom načinu življenja, pravilnom prehranom i fizičkom aktivnošću, može raditi na osobnoj prevenciji.

Namirnice

Žitarice - općenito

Detalji: Objavljeno Srijeda, 10 Kolovoz 2011 08:24; Napisao/la Mirela Vidovic; Hitovi: 7921

Žitarice - općenito;

Heljda;* (Iako se heljda spominje uz žitarice, ona u biti, botanički gledano, spada među zeljasto povrće, kod kojeg se koristi nama poznata sjemenka, zato ju u ovoj seriji i svrstavamo među žitarice);

Ječam; Klice; Kukuruz - (kukuruzne pahuljice); Proso; Pšenica - (Dinkel, Kamut); Raž; Riža; Zob;

Žitarice, Radionica kuhanja (br.1), 13.10.2011.

Povijest

O važnosti žitarica u prehrani i govori podatak da se kod nas Pravilnikom o žitaricama, mlinskim i pekarskim proizvodima, tjestenini, tijesu i proizvodima od tijesta propisuju opći zahtjevi kakvoće za sve žitarice, mlinske i pekarske proizvode, tjestenine, tijesta i proizvode od tijesta koji se stavljaju na tržište. Tako opći zahtjevi određuju npr. tehnološke postupke koji se primjenjuju u proizvodnji i preradi žitarica, sezonska svojstva i sastav, dodatne ili specifične zahtjeve za deklariranje i označavanje, vrstu i količinu sirovina, kategorizaciju i nazivlje te sve ono što se odnosi na proizvode od brašna (pekarski proizvodi, tjestenine, tijesta i proizvodi od tijesta) a koji su namijenjeni krajnjem potrošaču za direktnu potrošnju.

Tako, prema članku 2. navedenog pravilnika pod pojmom žitarice navodi se da su to „plodovi (zrnje) uzgojenih biljnih vrsta iz porodice trava (Poaceae) uključujući i heljdu, pogodni za neposrednu prehranu ljudi i preradu u mlinske, pekarske, tjesteničarske i slične proizvode“. U užem smislu pojam žitarice odnosi se na poljoprivredne kulture, žito, na suhe plodove žitarica, a cerealije na prerađena žita za prehranu.

Skupinu žitarica čine: pšenica (dinkel, kamut), raž, hibridi (križanci) pšenice i raži (tritikala), ječam, zob, kukuruz, riža, proso i sirak. U skupinu žitarica se po tradiciji, ubraja i heljda koja botanički gledano spada u porodicu kupusnjača (zeljasto povrće)!

Sve to u detalje pogledajte u Pravilniku o žitaricama, mlinskim i pekarskim proizvodima, tjestenini, tijestu i proizvodima od tijesta; (NN br. 78/05: 139/09), i Dopunom Pravilnika o žitaricama, mlinskim i pekarskim proizvodima, tjestenini, tijestu i proizvodima od tijesta; (NN 86/10); http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/289068.html

Povijest

Pri spomenu pojma žitarice, odmah nas asocijacija dovodi do kruha, što nije nimalno čudno jer put žitarica do puta kruha je povijesno razdoblje od preko 6 tisuća godina, od vremena biblijskog značenja žitarica i kruha „kruh naš svagdašnji.....“ pa sve do „..bit će žita, bit će kruha!“. Koju je travu čovjek najprije sijao, nikad nećemo saznati, ali zasigurno znamo da je tisućama godina odabirao zrna i sijao, žeo i vršio. Tako je polako od divlje trave stvorio uzgojene kulture pšenice, zobi, prosa, raži i ječma. No znamo da je do unatrag 6000 godina čovjek poznavao proso, pšenicu, zob, ječam i raž za koje danas kažemo da spadaju u „5 biblijskih žitarica“.

Kaša od žita bila je glavna hrana čovječanstva, a mijenjala se samo vrsta žita od kojeg je bila rađena. Koristili su je upravo na način kako to i danas činimo i preporučujemo u svakodnevnoj prehrani. Ljudi su, radi svojih potreba, počeli raditi lepinje i pogače koje su bile prikladnije za nošenje - za lovce, ratnike i putnike. Naime i lepinje i pogače bile su praktične jer su se mogle dugo čuvati i jesti s drugim vrstama namirnica.

Međutim povijest govori da je ipak među njima najstariji proso, koje se uzgajalo i do prije pronalaska pluga. U indiji se proso jelo i prije 3000 godina, nakon čega se pojavljuje ječam, a proso postaje „hrana za siromašne“.Germani su jeli zob, isto kao i Irci i Škoti koji su i dan danas vjerni zobi i raži, kao i Švedska, Danska i Poljska.

U Europi u Srednjem vijeku vodio se „pravi rat“ između pšenice i raži, ali je prevladala pšenica. Međutim, Kolumbo je "pomrsio račune" i donio kukuruz, kojeg je odmah preuzela Španjolska prvotno kao „atrakciju“. Onda su ga preuzeli Mlečani i kao dobri trgovci proširili obalama Sredozemlja. Turci su ga prihvatili i on je postao njihova nacionalna hrana. Portugalci su ga prenijeli u Kinu u 17. stoljeću. I tako je kukuruz zavladao Europom i ostalim zemljama kao hrana siromašnih.

Ipak na kraju ovog povijesnog razdoblja od više tisuća godina, pšenica kao žitarica, ostala je „carica kruha“ i izborila svoju konačnu pobjedu svuda na Zemlji.

Ukratko o pojedinim žitaricama

Udruga za prevenciju prekomjerne težine pokrenula je u listopadu mjesecu Školu kuhanja, koja je kroz tematske radionice kuhanja upoznavala polaznike sa raznim namirnicama, njihovim općim i nutritivnim karakterisikama i najvažnije njihovom pripremom. Prva radionica kuhanja održala se 13.10.2011. godine tematski je bila posvećena žitaricama, te pripremama različitih vrsta jela na njihovoj bazi.

U nastavku ukratko navodimo osnovne podatke o pojedinim žitaricama (po abecednom redu), te preporučene recepte gđe. Sonje Njunjić, predsjednice Udruge i voditeljice Škole kuhanja.

Opći podatci za sve žitarice:

Kao što vam je vjerojatno svima poznato, zrna žitarica bogat su izvor škroba (složenog ugljikohidrata), vitamina B-kompleksa i dijetnih vlakana. Sadrže oko 2-5 % masti i to uglavnom nezasićenih. Bogate su složenim ugljikohidratima u obliku škroba, a svi se stručnjaci slažu da 55-65 posto dnevno unesenih kalorija trebaju činiti ugljikohidrati.

Žitarice sadrže i oko 7-12 % proteina, ovisno o vrsti. Grupe proteina zastupljene u žitaricama su albumini (leukozin), globulini (edestin, avenalin), prolamini (gliadin, avenin, zein) i glutelini (glutenin, secalinin, hordenin).

Žitarice danas

Jedno od pravila pravilne i zdrave prehrane odnosi se na redovito konzumiranja kruha, tjestenine, riže i drugih žitarica, što su namirnice koje čini temelj prehrambene piramide. Njihova konzumacija preporučuje se na dnevnoj bazi (tj. svaki dan do 3 obroka), a pri njihovom odabiru prednost dajte integralnim žitaricama (i njihovim proizvodima) jer su bogatije vitaminima, mineralnima i dijetnim vlaknima u odnosu na one obrađene (proizvodi od bijelog brašna). Za razliku od jednostavnih (poput šećera), složeni ugljikohidrati zahtijevaju dužu probavu, ne uzrokuju naglo povećanje sadržaja šećera u krvi te stoga smanjuju mogućnost povećanja masnoća. Ipak, bolje je odabrati proizvode od integralnog brašna ili s cjelovitim zrnom (ječam, raž, zob, pšenica). Ne zaboravimo da nam cjelovite žitarice (integralne) duže pružaju osjećaj sitosti te imaju nizak glikemijski indeks zbog čega povoljno djeluju na rad gušterače. Bogate su aminokiselinama koje, primjerice sadrži maslinovo ulje te poput njega rastvara kolesterol zahvaljujući linolinskoj kiselini i lecitinu. Razvijanje zdravog životnog stila u prehranu bi trebalo sve više uvoditi proizvode od cjelovitog zrna i to od rano, već od djetinjstva!

Recepte za jela od žitarice pogledajte u našoj radionici kuhanja na temu žitarice!

Preporuke za sve žitarice prilikom njiove pripreme:

a) žitarice se peru u hladnoj vodi;

b) namočene žitarice su lakše probavljive;

U nastavku na našim web stranicama pogledajte opširnije o žitaricama:

Heljda;* (Iako se heljda spominje uz žitarice, ona u biti, botanički gledano, spada među zeljasto povrće, kod kojeg se koristi nama poznata sjemenka, zato ju u ovoj seriji i svrstavamo među žitarice).

Ječam;

Klice;

Kukuruz - (kururuzne pahuljice);

Proso;

Pšenica - (Dinkel, Kamut);

Vezani tekstovi:

Paprike punjene žitaricama;

Pravilnik o žitaricama, mlinskim i pekarskim proizvodima, tjestenini, tijestu i proizvodima od tijesta; (NN br. 78/2005: 139/09);