Zdravlje

Hrvati su jedna od najdebljih nacija u Europi!?

Detalji

Objavljeno Utorak, 05 Ožujak 2013 11:59

Hitovi: 5080

Hrvati su jedna od najdebljih nacija u Europi!?

Objavljeno: Jutarnji list, 4.3.2013./Goranka Jureško

INFOGRAFIKA: Hrvati su jedna od najdebljih nacija u Europi: Možemo li mršavjeti bez dijete? Je li to istina ili obmana?

Jedna smo od najdebljih nacija u Europi. Zemlja Mediterana bez mediteranskih navika prehrane – Mršavjeti bez dijete -

istina ili obmana?

 Biolog George Mateljan, hrvatski Amerikanac čija je knjiga “Mršavljenje bez dijete” promovirana prošli tjedan, tvrdi da je to itekako moguće uz zdrave namirnice koje zapravo čine temelj mediteranske prehrane o kojoj svi svjetski nutricionisti govore biranim riječima. Više od 60 posto muškaraca i više od polovice žena u Hrvatskoj ima prekomjernu težinu.

Činjenica da smo u samom vrhu najdebljih europskih, pa i svjetskih naroda najbolje govori da je nužna bolja prevencija debljine, ističe prof. dr. Mirko Koršić i naglašava da premda smo mediteranska zemlja, daleko smo od mediteranske prehrane.

Infografika – Piramida zdrave prehrane – od svega pomalo

Od svega pomalo

Većina dijeta kojima pribjegavamo u želji da smršavimo sastoji se od izbacivanja nekih namirnica, što nije preporučljivo jer svi dnevno trebamo u obrocima imati 50 do 60 posto ugljikohidrata, oko 30 posto masti i 12 do 15 posto bjelančevina. Svaki drukčiji pokušaj smanjivanja tjelesne težine završit će povratom izgubljenih kilograma. - U svom priručniku Mateljan nudi model od svega pomalo - kaže dr. Sanja Musić Milanović iz Škole narodnog zdravlja “Andrija Štampar”. Puno povrća i voća, po mogućnosti sirova ili kuhanog, izbjegavanje prženja i pohanja, a posebno dosoljavanja hrane put su u učinkovito čuvanje vitkosti cijelog života.

Kako mediteranska prehrana uglavnom traži svježu pripremu namirnica, mnogi su uvjereni da to iziskuje puno vremena. No, Mateljan nudi recepte po kojima priprema obroka ne traje više od pola sata, uključujući jelo i priloge.

S godinama sve teži

Odrasle osobe u pravilu dnevno hranom unesu u organizam više od 2000 kalorija, što u određenom vremenu rezultira viškom kilograma.

Prof. dr. Mirko Koršić ističe da s godinama, na žalost, umjesto da manje jedemo, naši tanjuri sve su puniji. Naime, svakih desetak godina naša tjelesna težina raste za oko četiri kilograma, a to je posljedica godišnjeg usporavanja metabolizma za oko jedan posto.

Bez gladovanja

U planu mršavljenja prema savjetima Georga Mateljana valja smanjiti količinu kalorija na 1500 ili za 500 svaki dan. Na kraju mjeseca to znači dva kilograma, a godišnje čak 24 kilograma. No, autor naglašava da to ne znači gladovanje. Takva će prehrana poboljšati imunološki sustav i, što je svakako značajno,neće dodatno opteretiti budžet građana.

Okrepljujuća užina

Jabuka ili naranča srednje veličine;

Zasitni ručak;

Brza i zdrava Cezarova salata;

Losos u umaku od kopra;

Dijetna večera

Šalica narezane mrkve 1 šalica narezanog celera 1 šalica krastavaca špinat kuhan u vodi 1 min.

Prilog brokula kuhana na pari 5 minuta

Cezarova salata

Šalica zelene salate (kristalka ili rimska) 1 srednja rajčica 1/4 šalice neoguljenog krastavca 3/4 šalice kuhanog graha 1/2 Šalice šampinjona 1 žlica parmezana 2 žlice suncokretovih sjemenki

Preljev: 2 žlice limunova sooka 1/2 žlice maslinova ulja režanj češnjaka sol i papar

Ukupno 403 kalorije

Losos u umaku od kopra

85 grama fileta lososa 1 i 1/2 žličica limunova soka

sol i papar Umak od kopra 60 grama jogurta 1/2 krastavca narezanog na kockice 1/2 žličice svježeg kopra, sitno nasjeckanog sol i papar

Priprema: losos se natrlja limunovim sokom, paprom i solju te peče na grilu bez masnoće 3 do 5 minuta. Pomiješaju se svi sastojci za umak i potom se prelije losos.

Ukupno 258 kalorija.

Objavljeno: Jutarnji list, 4.3.2013.

Uppt, preuzeto 5.3.2013./m.v.

Hrvati su jedna od najdebljih nacija u Europi!?

http://www.jutarnji.hr/mrsavjeti-bez-dijete---istina-ili-obmana-/1088861/

Infografika – Piramida zdrave prehrane – od svega pomalo

http://www.jutarnji.hr/mrsavjeti-bez-dijete---istina-ili-obmana-/1088861/www.jutarnji.hr/1088877

Piramida zdrave prehrane, Jutarnji list (preuzeto na stranicama Uppt)

http://www.uppt.hr/images/GRUPA_2013/piramida_zdrave_prehrane_jl_04_03_2013.jpg

Jagode i borovnice mogle bi smanjiti rizik od srčanog udara kod žena

Detalji

Objavljeno Ponedjeljak, 21 Siječanj 2013 14:40

Hitovi: 4614

Soundset/ Utorak, 15. siječnja 2013.

http://www.soundset.hr/science-and-business/znanost/jagode-i-borovnice-mogle-bi-smanjiti-rizik-od-srcanog-udara-kod-zena

Prijašnja slikaSlijedeća slikaŽene koje su jele najmanje tri porcije borovnica ili jagoda na tjedan imale su manje srčanih udara. Borovnice i jagode imaju u sebi sastojke koji su dobri za kardiovaskularni sustav.

Ukoliko se konzumiraju u spomenutim količinama, borovnice i jagode smanjuju rizik od srčanih udara za jednu trećinu, kažu istraživači za Circulation. Journal of the American Heart Association.

Ovo voće sadrži visoki stupanj takozvanih prirodnih flavonoida, koje se mogu naći u grožđu i vinu, borovnicama, patlidžanu i drugom voću i povrću. Specifična podvrsta flavonoida, antocijani, mogli bi pomoći rastegnuti arterije, spriječiti nakupljanje plaka i omogućiti druge kardiovaskularne benefite, kako piše u studiji.

Borovnice i jagode bile su predmet istraživanja jer se one najviše konzumiraju u usporedbi s ostalim bobičastim voćem u Americi. Moguće je da i druga hrana daje iste rezultate, kažu istraživači.

Znanstvenici s Harvard School of Public Health proveli su studiju između 93,600 žena u dobi između 25 i 42 godine koje su registrirane u Nurses`Health Study II. Žene su ispunjavale upitnike o svojoj prehrani svake četiri godine i to 18 godina.

Za vrijeme studije, dogodila su se 405 srčana udara. Žene koje su jele više borovnica i jagoda imale su za 32 posto manji rizik od srčanih udara, uspoređujući s onima koje su jele ovo bobičasto voće jednom na mjesec ili manje – čak i žene čija je prehrana i inače puna voća i povrća.

"Pokazali smo da ako se ovo voće jede u ranoj dobi, također može smanjiti rizik od srčanih udara kasnije.", rekao je vodeći znanstvenik ovog projekta, Aedín Cassidy.

Ova otkrića nisu ovisila o drugim faktorima, kao što su visok krvni tlak, ako je u obitelji bilo srčanih udara, masi tijela, vježbanju, pušenju, unosu kofeina ili alkohola.

The American Heart Association podržava prehranu koja sadrži borovnice kao dio uravnotežene prehrane, koja se sastoji i od drugog voća, povrća i proizvoda koji sadrže cjelovite žitarice. Raznovrsna prehrana je najbolji način da se unese dovoljna količina nutrijenata.

Uppt, 21.01.2013./mv

Koje kombinacije hrane i lijekova mogu biti opasne!?

Detalji

Objavljeno Ponedjeljak, 21 Siječanj 2013 15:07

Napisao/la Mirela Vidovic

Hitovi: 4875

Kombinacije opasne po zdravlje;

http://www.tportal.hr/lifestyle/zdravlje/230003/Koje-kombinacije-hrane-i-lijekova-mogu-biti-opasne.html

T-portal, 05.12.2012.

Nakon što su znanstvenici u novom istraživanju došli do zaključka da kombinacija grejpa s određenim lijekovima može biti kobna podigla se poprilična prašina. Međutim grejp nije jedina namirnica koja loše po zdravlje reagira s lijekovima.

Iako su hranjive tvari i nutrijenti važni za zdravlje, određene namirnice ne reagiraju najbolje u kombinaciji s određenim lijekovima, pa je to vrlo važno imati na umu. Nedavno istraživanje objavljeno u časopisu Canadian Medical Association Journal pokazalo je da grejp može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme kod većeg broja ljudi koji uzimaju propisane lijekove. Stručnjaci su tada upozorili da grejp sadrži kemikalije koje mogu reagirati s određenim lijekovima i pojačati njihovo djelovanje. Posljedice mogu biti opasne po život – od akutnog zatajenja bubrega, preko zatajenja dišnog sustava, do unutarnjeg krvarenja i iznenadne smrti.

Međutim grejp nije jedina namirnica koja reagira u interakciji s lijekovima, pa ukoliko pijete lijekove, važno je pripaziti i na konzumaciju tamnog lisnatog povrća, mliječnih proizvoda, sladića, sira, suhomesnatih proizvoda te kofeina, piše Huffington Post.

Kelj i lijekovi koji sprečavaju zgrušavanje krvi
Tamno lisnato povrće poput kelja, ali i brokule, blitve i zelene salate crvenih listova prepuno je vlakana, važnih vitamina i hranjivih tvari, uključujući vitamin K koji je važan antioksidans te pomaže u jačanju kostiju i potiče rad mozga. No problem je u tome što je taj isti vitamin ujedno koagulant te potiče zgrušavanje krvi. Ukoliko pijete lijekove koji sprečavaju zgrušavanje krvi, puna zdjela inače zdravog povrća mogla bi umanjiti njegov učinak.

Mliječni proizvodi i antibiotici
Ukoliko pijete antibiotike iz skupine kinolona, izbjegavajte hranu koja obiluje kalcijem. Naime kalcijem bogata hrana može omesti sposobnost tijela da apsorbira lijekove. Antibiotici iz skupne kinolona uključuju poznate lijekove kao što je ciprofloxacin, a najčešće se koriste za liječenje bolesti poput infekcija mokraćnog sustava, upale pluća i bronhitisa.

Aromatični sirevi, sir s plemenitom plijesni, suhomesnati proizvodi i antidepresivi
Suhomesnati proizvodi poput pršuta te sirevi s plemenitom plijesni i oni aromatični, kao što su parmezan i plavi sir, sadrže aminokiselinu zvanu tiramin koja može ometati djelovanje antidepresiva. Naime tiramin, koji se također prirodno nalazi u tijelu i kontrolira šećer u krvi, može se podići na opasnu razinu kod osoba koje uzimaju antidepresive. To je zato što antidepresive također inhibira enzim monoamin oksidaza koji pomaže u razgradnji tiramina u krvotoku. Tijelo će naravno pokušati regulirati razinu tiramina, no njegov dugotrajan višak može znatno ugroziti krvni tlak.

Kofein i puno lijekova
Kofein može reagirati sa širokim rasponom lijekova, štoviše neki lijekovi mogu utjecati na reakcije tijela na kofein. Kinoloni antibiotici, naprimjer, mogu utjecati na razgradnju kofeina u tijelu, što može dovesti do ubrzanog lupanja srca. Estrogen, lijekovi za astmu i lijekovi protiv anksioznosti također mogu dovesti do tog efekta. Nadalje, kofein ometa zgrušavanje krvi, stoga bi oni koji piju antikoagulanse svakako morali biti na oprezu.

Sladić i lijekovi za srce
FDA preporučuje izbjegavanje sladića ukoliko pijete digoksin, lijek protiv zatajenja srca ili poremećaja srčanog ritma, jer ta biljka može povećati rizik od toksičnih učinaka tog lijeka. Oni koji uzimaju inhibitore enzima konvertaze angiotenzina, za visoki krvni tlak, također bi trebali pripaziti na sladić koji može umanjiti učinkovitost lijeka ili pak povećati nakupljanje kalija.

Vezani tekstovi:

·         Grejp može biti opasan po život!

·         Sastojci koji svako jelo čine zdravijim

·         Za što vam sve može poslužiti lavanda (19.01.2013)

·         Kako ljubimci pozitivno utječu na zdravlje čovjeka? (18.01.2013)

·         Koja nas hrana čini optimističnijima? (18.01.2013)

·         Kako si pomoći kad 'napadnu' problemi s probavom? (18.01.2013)

·         Uz ove namirnice zaštitite se od bolesti (17.01.2013)

Preuzeto, Uppt, siječanj 2013./mv

Zašto nam se jede masna hrana kad smo mamurni?

Detalji

Objavljeno Ponedjeljak, 21 Siječanj 2013 14:39

Hitovi: 4083

http://www.soundset.hr/science-and-business/znanost/zasto-nam-se-jede-masna-hrana-kad-smo-mamurni

Soundset / Nedjelja, 13. siječnja 2013.

Prijašnja slikaSlijedeća slikaŽelja za visoko kaloričnom hranom nakon što smo pretjerali s alkoholom ukorijenjena je u čovjeku od samog početka postojanja, kažu neki znanstvenici.

„Svi sisavci teže tome da jedu hranu koja je najbogatija energijom. Masna hrana je uz to i najdostupnija,“ kaže David Levitsky, profesor na Cornell Sveučilištu. Zanimljivo je da kada su ljudi trijezni obično ne žude za takvom vrstom hrane. Međutim, nakon noćnih izlazaka i uživanja u alkoholu, ljudi zaborave na svoje prehrambene navike. Drugo objašnjenje uzima u obzir kemijske reakcije u mozgu, posebno kemikaliju galanin.

William Gruchow, profesor na University of North Carolina, proučavao je i pisao o galaninu i njegovom efektu na različite neurotransmitere. „Galanin povećava apetit za masnom hranom, a potrošnja masti potiče proizvodnju galanina,“ kaže Gruchow. „Konzumacija alkohola također povećava proizvodnju galanina.“

Gruchow smatra da galanin stimuliraju trigliceridi, koji se oslobađaju iz masti i alkohola.

Trigliceride, koji su uskladišteni u masnom tkivu, tijelo otpušta kada mu je potrebna energija između obroka, piše Mayo Clinic.

Konzumacijom velikih količina visoko kalorične hrane i alkohola, povećavavaju se trigliceridi i stimulira proizvodnja galanina. Tako se javlja i žudnja za kaloričnim doručkom na koji inače ne bi pomislili.

„Poanta je da se konzumacijom alkohola povećava apetit za masnu hranu, a konzumacija masne hrane čini istu stvar.

Uppt, 21.01.2013./mv