Zdravlje

Pravilna prehrana kod žgaravice

Detalji

Objavljeno Ponedjeljak, 10 Prosinac 2012 00:13

Hitovi: 6431

Žgaravica je osjećaj pečenja koji se javlja u srednjem ili donjem dijelu prsišta, i koji se širi iz želuca prema vratu. Ako se javlja više od dva puta tjedno, simptom je gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB). Alarmantni znakovi, odnosno simptomi koji zahtijevaju hitno javljanje liječniku su: izrazito bolno gutanje, iskašljavanje ili povraćanje krvi ili krvavog sadržaja, prisutnost krvi u stolici, neobjašnjivo mršavljenje i vrućica.

Simptomi i znakovi GERB-a mogu biti različite jačine i nisu uvijek proporcionalni oštećenju sluznice jednjaka. Podaci govore da oko 10% stanovništva razvijenih zemalja (prosječna životna dob javljanja je 45 godina, s nešto većom učestalošću u muškaraca) pati od žgaravice, a čak do 40% od ostalih simptoma GERB-a.

Ostali simptomi (osim žgaravice), ovisno o stupnju, odnosno težini bolesti su:
-podrigivanje
-kronična grlobolja
-promuklost
-bolno i otežano gutanje
-pojačano slinjenje
-upala desni
-oštećenja zubne cakline
-astma (zbog udisanja vraćenog želučanog sadržaja)
-kiseli okus u ustima
-loš zadah iz usta

Za dijagnozu GERB-a je važna anamneza.

Kako je žgaravica vodeći znak refluksne bolesti, ali se može pojaviti i u drugim bolestima, važno je dobro usmjeriti pitanja:

-koliko se često javlja pečenje iza prsne kosti?
-javlja li se žgaravica noću?
-gdje počinje osjećaj pečenja i kamo se širi?
-je li tegoba povezana s uzimanjem hrane, i ako da-koje?
-je li tegoba povezana s položajem tijela, naporom ili strahom?
-javlja li se otežano ili bolno gutanje, promuklost ili kašalj?
-pogoršava li se astma (kod astmatičara) noću, nakon jela, lijeganja u vodoravni položaj ili za vrijeme vježbanja?
-je li prisutna gorčina u ustima?

Dijagnoza se potvrđuje i slijedećim pretragama:

Endoskopija:
1. bolesnici čije tegobe se ne smanjuju iako su dobili antirefluksnu terapiju;
2. bolesnici koji otežano gutaju, gube na tjelesnoj masi, anemični su ili imaju bol u žličici;
3. bolesnici stariji od 50. godina koji se prvi puta javljaju sa simptomima refluksne bolesti;

Radiološka pretraga jednjaka
1. Mjerenje kiselosti jednjaka (tzv. pH metrija)
2. Bernsteinov test osjetljivosti sluznice jednjaka na kiselinu
3. 30-minutno testiranje motiliteta jednjaka
4. Test inhibitorima protonske pumpe (tzv. IPP test)

Ukoliko je nekom od dijagnostičkih metoda potvrđeno postojanje refluksne bolesti, treba što prije započeti liječenje, kako ne bi došlo do opasnih komplikacija osnovne bolesti, a to su:

-ezofagitis (nadražaj i upala sluznice jednjaka zbog stalne prisutnosti kiseline)
-Barretov jednjak (promjene u stanicama jednjaka kronično izloženim djelovanju želučane kiseline koje prethode razvoju karcinoma )
-suženje jednjaka s posljedičnim otežanim i bolnim gutanjem
-karcinom jednjaka, nakon dugogodišnje refluksne bolesti

Alarmantni znakovi, odnosno simptomi koji zahtijevaju hitno javljanje liječniku su: izrazito bolno gutanje, iskašljavanje ili povraćanje krvi ili krvavog sadržaja, prisutnost krvi u stolici, neobjašnjivo mršavljenje i vrućica.

Terapija refluksne bolesti provodi se kao kombinacija promjene životnih navika i primjene lijekova, pa je potrebno na vrijeme se javiti liječniku, kako bi on pravovremeno mogao postaviti pravu dijagnozu i odrediti liječenje.

Lijekovi koji se koriste u terapiji refluksne bolesti su antacidi, H2-antagonisti, inhibitori protonske pumpe i prokinetici.

Faktori rizika za žgaravicu

Izbjegavanjem rizične hrane i povećanim unošenjem nekih drugih namirnica/proizvoda može se postići odličan rezultat, a u lakšim slučajevima gotovo i izlječenje.

Žgaravica može biti uzrokovana mnogobrojnim faktorima.

Poznati rizični faktori za pojavu žgaravice su:
1. pušenje (nikotin opušta gastroezofagealni sfinkter)
2. (prekomjerna) konzumacija alkohola, kave, gaziranih pića i pića od citrusnog voća (limun, mandarina, naranča, grejp)
3. preveliki obroci i uzimanje hrane koja potiče žgaravicu
4. hranjenje (neposredno) prije lijeganja u krevet
5. prekomjerna tjelesna masa
6. trudnoća
7. nošenje pretijesne odjeće
8. stres
9. lijekovi (benzodiazepini, tetraciklini, antikolinergici, propranolol, atenolol, diltiazem, digoksin, nifedipin, bifosfonati, citostatici i kemoterapeutici, narkotici, nitrati i nitroglicerin, kalij, steroidi, teofilin, nadomjesci željeza, nesteroidni antireumatici, vitamin C)

Poznato je da određena vrsta hrane oslabljuje gastroezofagealni sfinkter, uzrokujući i pojačavajući žgaravicu te bi je u svakom slučaju trebalo izbjegavati ili barem ograničiti.

To su:
-rajčice i proizvodi od rajčica
-citrusno voće (limun, mandarina, naranča, grejp) i citrusni sokovi
-luk i češnjak
-paprika, feferoni
-krastavci
-čokolada
-kava, jaki čajevi i kofeinizirani proizvodi
-pepermint i proizvodi koji ga sadrže
-pržena hrana
-hrana bogata uljima i mastima
-začini (pogotovo chilli, papar)
- ocat

Izbjegavanjem rizične hrane i povećanim unošenjem nekih drugih namirnica/proizvoda (fermentirani mliječni proizvodi, žitarice, banane, integralna tjestenina i krekeri, proizvodi s vrlo niskin udjelom masti) može se postići odličan rezultat, a u lakšim slučajevima gotovo i izlječenje.

Promijenite životne navike!

Potrebno se pridržavati uputa i savjeta o promjeni navika, a to je slijedeće:

1. smanjiti prekomjernu tjelesnu masu
2. dnevni unos hrane raspodijeliti u više manjih obroka, nikako ne uzimati obilne obroke
3. piti adekvatne količine vode
4. jesti najmanje 2-3 sata prije odlaska na spavanje
5. povisiti uzglavlje u krevetu
6. pri uzimanju lijekova, popiti ih s velikom količinom tekućine
7. prestati pušiti
8. prestati konzumirati alkohol i kavu
9. smanjiti stres
10. izbjegavati veće tjelesne napore
11. nositi udobnu i dovoljno široku odjeću

Organizam je razvio neke vlastite mehanizme kojima se nastoji zaštititi od neželjenih posljedica refluksa kiseline. Ti prirodni mehanizmi uključuju gravitaciju, gutanje i slinu koja sadrži bikarbonate koji neutraliziraju želučanu kiselinu. Nažalost, ovi su mehanizmi djelotvorni samo danju, pa refluks koji se javlja noću može uzrokovati veću štetu od onoga koji se javlja danju.

Postoje brojni savjeti pučke medicine o liječenju žgaravice. Pokušat ćemo navesti neke dokazane, pouzdane metode i razbiti neke mitove o liječenju žgaravice.

Grickanje badema. Zbog svojeg sastava bademi povoljno djeluju na žgaravicu i nakon određenog vremena dovode do kratkotrajnog poboljšanja simptoma.

Žlica sode bikarbone u pola ili cijeloj čaši vode zbog svojeg puferskog neutralizirajućeg djelovanja sigurno povoljno djeluje i brzo otklanja simptome, ali ima kratkotrajan učinak.

Čaj od kamilice zbog svojeg antiflogističkog ( protuupalnog djelovanja) povoljno, ali često nedovoljno uspješno djeluje na tegobe. Posebno treba paziti da se ne pije jako vruć što može pogoršati simptome.

Topli oblozi na trbuhu nemaju nikakvog djelovanja osim možda na usporavanje peristaltike i relaksacije želučane i crijevne muskulature.

Mlijeko. Pod izgovorom da je mlijeko lužnato, a sadržaj želuca kiseo te da se tako sadržaj neutralizira dugo se čak i kod ulkusne bolesti preporučivalo pijenje mlijeka. Danas pouzdano znamo da je riječ o zabludi. Visoki sadržaj kalcija u mlijeku dovodi do pojačanog lučenja kiseline u želucu.

Maslinovo ulje pod izlikom oblaganja sluznice želuca u trenutku žgaravice sigurno neće imati značajniji povoljan učinak.

Naveli smo priručna sredstva koja sigurno ne spadaju u područje modernog liječenja žgaravice.

Dr. sc. Darija Vranešić Bender, dipl.ing.

Preuzeto sa portala Plivazdravlje.hr/siječanj 2009.

Up Dated 9. Prosinca 2012./Uppt

• < Prethodno
• Slijedeće >