Prehrana

Što je za što - zdravlje iz namirnica!

Detalji

Objavljeno Petak, 16 Ožujak 2012 13:15

Hitovi: 2920

Tajne zdravog života sa svih strana svijeta

Detalji

Objavljeno Četvrtak, 15 Ožujak 2012 20:26

Napisao/la Mirela Vidovic

Hitovi: 3541

Vrijedi pokušati! 

Tajna je svakog uspjeha ugledati se u najbolje: u težnji zdravom životu, to su narodi i regije gdje se dugo i vitalno živi. Donosimo tajne zdravog života sa svih strana svijeta. Postoji li tajna vitalnosti, mladenačkog izgleda i zdravlja? Teško je tu biti siguran, jer kao i u odijevanju i na ovom području postoje mode: svake sezone pojavi se neka druga tajna formula koja je često posve oprečna prethodnoj.  

Nove teorije 

Nova teorija kaže da se treba ugledati u životne navike nacija i podneblja poznatih po dugovječnim ljudima. Ta 'zdrava područja' našeg planeta nazvali su plave zone – u knjizi istraživača Dana Buettnera 'Plave zone: Upute za dugo življenje od ljudi koji su živjeli najduže'. Teza je jednostavna: odabrana područja su Japan, Grčka, Kalifornija, Kostarika i Italija (a tu se onda mogu ugurati i naši priobalni krajevi). U tim zemljama visok je postotak stogodišnjaka, pa autor traži odgovor na pitanje – što im daje dugovječnost?

S druge strane, tu su i hladne zone. Taj termin je uvela liječnica Daphne Miller u svojoj knjizi 'Efekt džungle'. U Meksiku, Islandu, Japanu, Grčkoj i Kamerunu visok je postotak oboljenja koja obično smatramo posljedicama prebrzog života punog stresa kao što su srčane bolesti, depresije, rak.

Temeljem ovih teorija, Huffington Post objavio je svoju geografiju vitalnosti i zdravog života, ukazujući na uzore kojima se možemo prikloniti.

Francuskinje ostaju vitke zahvaljujući malim porcijama

Kako je moguće da Francuskinje ostaju vitke unatoč kuhinji koja se ne kloni punomasnog sira i maslaca? Odgovor koji daje knjiga 'Francuskinje se ne debljaju' Mireille Guiliano je – one paze na količine. Konzumiraju male porcije zdrave, kvalitetne hrane i vina bogatog antioksidansima, uživaju u dugim ručkovima s više malih sljedova.
Francuskinje također puno hodaju. Rezultat toga je nizak postotak srčanih bolesti i gojaznosti (12 posto, dok je – primjera radi – stopa pretilih žena u Americi 36 posto).
Naravno, ne može svatko od nas biti Francuskinja – to stoji i novca i vremena. Kvalitetna hrana u dugim obrocima – kako to ugurati u naš užurbani životni stil? Ipak, ono što možemo je što više inzistirati na domaćoj kuhinji – svako jelo koje ste sami spremili je bolje od restorana i hrane iz dostave. Budete li se držali toga, uz umjerene porcije, približit ćete se željenom cilju.  

Skandinavci jedu domaći uzgoj

Tradicija sjevera Europe kaže da jedete ono što ste uzgojili vi sami ili vaš susjed. Ključni pojmovi su lokalno i svježe. Sjevernjaci jedu ribu bogatu omega-3 mastima, divljač i divlje ptice, a to je meso manje masno od uzgojenih domaćih životinja.

Takvoj prehrani mogu zahvaliti izuzetno nizak postotak pretilih (u nekim zemljama tek osam posto). Unatoč dugim polarnim noćima, ni depresija nije toliko prisutna koliko se obično misli, a to se može zahvaliti omega-3 ulju.

Rješenje bi bilo – imati svoj vlastiti vrt. Kako nas većina nema tu mogućnost, ipak treba prednost davati namirnicama čije porijeklo možemo utvrditi.

Japanci se oslanjaju na obitelj

Japanski otok Okinawa poznat je kao regija koja ima najviši postotak stogodišnjaka. U usporedbi sa zapadnim svijetom, oni imaju 80 posto manje smrti uzrokovane rakom pluća i upola manje raka probavnog sustava. Također, imaju mali postotak demencije i srčanih bolesti. U čemu je tajna: oni se drže načela 'hara hachi bu', koje nalaže da se jede do 80 posto sitosti. Duhovne vrijednosti koje počivaju na molitvi i meditaciji blagotvorno djeluju na smanjenje stresa. Nizak postotak malignih oboljenja povezuje se s ishranom punom vlaknastih namirnica kao što su soja, riža, zeljasto i lisnato povrće i morsko bilje. Naravno, tu je i poznati podatak o Japancima koji jedu puno ribe, a to opet znači puno omega-3 ulja.

No prehrana je tek dio objašnjenja: druga, možda i važnija polovica leži u tradicionalnom načinu života čvrsto povezanih obitelji, koje omogućuju ljudima visoke životne dobi da budu društveno aktivni i prihvaćeni. Taj osjećaj uklopljenosti u zajednicu blagotvorno djeluje na opće stanje duha i tijela. Stručnjaci smatraju da to može biti važna prevencija protiv raznih bolesti.

Dobre masnoće produžuju život na Mediteranu

Nisu svi odabrani primjeri toliko daleko od nas – mediteranska kuhinja na visokoj je cijeni kao pouzdan put k manjem riziku od srčanih bolesti, dijabetesa, raka, Parkinsonove i Alzheimerove bolesti i, naravno – debljine. Tajna je u dobrim mastima (maslinovo ulje, orašasti plodovi, riba), nemasnim proteinima, voću i povrću bogatom antioksidansima i umjerenoj konzumaciji vina.

Naravno, ključ uspjeha je u disciplini, u osjećaju kada treba reći 'basta'. Naravno, mediteranski životni stil podrazumijeva tjelesnu aktivnost, koja je uvijek daje bolje i dugotrajnije rezultate od teretane.

Sedam stvari s kojima možete početi već danas

Smanjite za 20 posto.

'U svim plavim zonama jedu manje nego mi', kaže Dan Buettner, autor knjige o regionalnim razlikama u prehrani. 'Umjesto da stavite veliku posudu punu hrane nasred stola, stavite u svaki tanjur umjerenu porciju.'  

Budite biljojed.

Ne samo da obiluju antioksidanskima, voće i povrće blagotvorni su za vašu liniju. Obrok u Okinawi ima petinu kalorijske vrijednosti u usporedbi s onim što jedu Amerikanci. S više grahorica, povrća i orašastih plodova, kalorije padaju.

Objavljeno:  

http://www.tportal.hr/lifestyle/zdravlje/170603/tajne-zdravog-zivota-sa-svih-strana-svijeta.html   

Vezane vijesti 

·         Koja je hrana ključna za uspješno mršavljenje (19.01.2012) 

·         Uspjela akcija Jedi što vrijedi (23.12.2011)

·         Uz Nordijsku dijetu mršavite bez gladovanja (06.12.2011) 

Preuzeto, Uppt, ožujak 2012./m.v. 

Uzgoj GMO hrane u 29 zemalja svijeta, u Hrvatskoj zabranjen!

Detalji

Objavljeno Četvrtak, 15 Ožujak 2012 20:32

Hitovi: 3778

‘Hrvatska s brendom GMO-free može jako PROFITIRATI, ali ga mora više razvijati

Molekularni biolog dr. Hrvoje Fulgosi kaže da Hrvatska nema ni uvjete za uzgoj GM kultura 

ZAGREB - Više od 16,7 milijuna farmera u 29 zemalja svijeta prošle je godine uzgajalo genetski modificirane (GM) kulture, objavila je nedavno ISAAA (International Service for the Acquisition of Agri-Biotech Applications), organizacija čiji je cilj ublažiti posljedice gladi uz pomoć biotehnologije. 

Lani su GM kulture rasle na 160 milijuna hektara, što je za osam posto više nego 2010. godine. 

SAD i dalje lider- Od 1996., kada se počelo s uzgojem GM usjeva, nova se tehnologija usvajala brzinom bez presedana - izjavio je Clive James, autor ISAAA-ina izvještaja. Istaknuo je kako su glavni korisnici GM tehnologije, njih 15 milijuna, farmeri iz zemalja u razvoju. Također, gotovo polovica GM kultura raste u zemljama u razvoju, a najviše se uzgajaju biotehnološke inačice kukuruza, soje, pamuka, kanole, šećerne repe, lucerke, papaje, buče, rajčice, slatke paprike i krumpira. SAD je i dalje svjetski lider i 2011. uzgajao je GM usjeve na 69 milijuna hektara. Slijedi ga Brazil: ta je zemlja prošle godine uzgajala GM usjeve na 30,3 milijuna hektara, što je 20 posto više nego 2010. godine.

Brazil je u rujnu prošle godine odobrio soju otpornu na virus, što je prva GM kultura nastala u javnom institutu jedne zemlje u razvoju. Na trećem je mjestu Argentina, a među 10 najvećih uzgajivača GM usjeva su i Indija, Kanada, Paragvaj, Pakistan, Južnoafrička Republika i Urugvaj. - Istina je da su površine pod GM biljkama svake godine sve veće i da se sve veći broj uzgajivača odlučuje za te kulture. No površine pod konvencionalnim kulturama još uvijek su mnogo veće - rekao je dr. Hrvoje Fulgosi, molekularni biolog iz Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu. - Prevlast GM kultura u budućnosti može se očekivati tek ako azijske zemlje prijeđu na uzgoj GM riže. Neke kulture, poput pamuka, već su 85 posto genetski modificirane, a soja se približava ovoj brojci. Mislim da će brzinu prihvaćanja GM kultura ponajprije diktirati cijene hrane. Primjerice, GM soja na tržištu postiže 30 posto nižu cijenu od konvencionalne - istaknuo je Fulgosi.

 Sasvim drukčija situacija vlada u Europi gdje u nizu zemalja postoji snažan otpor genetski modificiranim organizmima (GMO). Nakon što je 1998. odobrila GM kukuruz Mon810 američkog biotehnološkog diva Monsanto, Europska komisija uvela je moratorij kojim je bila onemogućena sadnja novih, komercijalnih GM usjeva u zemljama članicama. Kukuruz Mon810 uzgaja se u Španjolskoj, Portugalu, Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj i Rumunjskoj. Najžešći protivnici GMO-a su Njemačka, Austrija, Grčka, Mađarska, Luksemburg i Bugarska. 

Europa jako protiv

Europa je u posljednjim desetljećima imala nekoliko velikih afera povezanih s ljudskom prehranom. Svi se sjećamo kravljeg ludila i dioksina u jajima. Europski su potrošači stoga opravdano oprezni - rekao je Fulgosi i istaknuo kako su ti skandali znatno usporili istraživanja s GM biljkama u Europi. - Velike su tvrtke potpuno premjestile ova istraživanja u druge države svijeta. U Europi je gotovo nemoguće dobiti dozvolu za pokusna polja s GM kulturama. Sada su druge države razvile tehnologiju, a Europa nema čime odgovoriti - dodao je Fulgosi. Naglašava kako europski uzgajivači proizvode ono što tržište prihvaća. - Ako europski potrošači ne žele GM kulture, legitimno je da se one ne uzgajaju.

Europa nikada nije bila značajan izvoznik kukuruza i soje pa tu nema što izgubiti. Ekološka proizvodnja može se upravo u Europi razviti kao vrlo kompetitivna. Ipak, u recesijskim vremenima većina ljudi traži što jeftiniju hranu - objasnio je Fulgosi. 

Male parcele

Naš sugovornik osvrnuo se i na hrvatski zakon o GMO-u, jedan od najrestriktivnijih u Europi. - U našim trgovinama proizvodi koji sadrže GMO sastojke u udjelu većem od 0,9 posto moraju biti jasno označeni kao GMO, a kontrola se provodi u ovlaštenom laboratoriju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo - rekao je Fulgosi. U Hrvatskoj nije odobren uzgoj ni jedne GM kulture, čak ni na ograničenim područjima. - Naše su poljoprivredne parcele male pa je tzv. koegzistencija GM i konvencionalnih kultura praktički nezamisliva. Za sada Hrvatska može profitirati od brenda GMO-free, no moramo razvijati vlastitu tehnologiju i znanje - zaključio je Fulgosi. 

GM tehnologija nije opasnija od klasične 

Krajem 2010. godine Europska komisija objavila je opsežno istraživanje “A decade of EU-funded GMO RESEARCH (2001.-2010.)”. Studija prenosi rezultate istraživanja oko 130 znanstvenih projekata, pokrivajući razdoblje od oko 25 godina istraživanja više od 500 neovisnih znanstvenih grupa.  Najvažniji je zaključak da biotehnologija, a posebno GMO, nije sama po sebe opasnija nego klasične tehnologije oplemenjivanja bilja. - GM tehnologija sama po sebi nije opasna. Ova studija samo je jedna u nizu takvih, a neka druga istraživanja pokazuju suprotne rezultate - upozorio je Fulgosi. - Problem je što se pri uzgoju GM i tradicionalnih kultura koriste kemijska sredstva za zaštitu bilja koja također imaju negativne utjecaje na okoliš - rekao je Fulgosi i istaknuo da su za konačni odgovor o utjecaju GM biljaka na okoliš i bioraznolikost nužne opsežne i dugotrajne ekološke studije.  

Autor:Tanja Rudež 

Objavljeno: 24.02.2012 

http://www.jutarnji.hr/-hrvatska-s-brendom-gmo-free-moze-jako-profitirati--ali-ga-mora-vise-razvijati-/1009015/  

Preuzeto, Uppt, ožujak 2012./m.v. 

Šećer je slatki ubojica gori od alkohola i cigareta!

Detalji

Objavljeno Četvrtak, 15 Ožujak 2012 20:05

Hitovi: 4190

Šokantna istina!

Najveći borac protiv šećera na svijetu, profesor Lustig, iznosi stotine argumenata, mitova i zabluda o tom privlačnom sastojku. Njegovo predavanje na You Tubeu pogledalo je gotovo milijun ljudi! Istražili smo gdje se šećer sve krije i koliko ga zapravo smijemo pojesti!  ZAGREB - Priča o šećeru je poput krimića. Neriješen slučaj koji se svako malo ponovno otvara zbog nekih novih dokaza. A šećer je u toj priči uvijek onaj loš, mračan tip. Dakako, tip sa slatkim, privlačnim licem. Prije dvije godine američki pedijatar endokrinolog Robert Lustig svoje predavanje s nazivom “Šećer: Gorka istina” stavio je na YouTube. Iako video ne prikazuje pse koji sviraju klavir ili bebe zadubljene u konverzaciju nego jednoipolsatno i poprilično stručno predavanje, do danas ga je pogledalo gotovo 930.000 ljudi. 

Svijet voli slatko

Lustig je trenutačno jedan od glavnih zagovornika teze o šećeru kao najvećem neprijatelju zdravlja - on je otrov, on je zao, govori, piše i predaje. O šećeru bi, smatra taj znanstvenik koji se godinama bavi problemom dječje debljine, trebalo razmišljati podjednako kao o cigaretama i alkoholu. A svijet voli slatko.

U Hrvatskoj po stanovniku godišnje potrošimo 11 kilograma, puno previše, ali to je samo onaj konzumni šećer koji smo sami dodali u hranu.  Zapravo ga pojedemo i popijemo znatno više - samo u dva decilitra gaziranog napitka ima šest žličica ili 35 grama šećera. S druge strane, trošimo manje od litre zdravog maslinovog ulja po glavi stanovnika i samo 2,5 kilograma ribe godišnje! 

Glavni uzročnik debljine

Mnogi znanstvenici, baš kao Lustig, u globalnoj ljubavi prema slatkom vide glavni razlog za sve veći broj pretilih. Ipak, debljina je tek jedan dio problema. Mnogi znanstvenici šećeru priprisuju krivnju i za sve više slučajeva metaboličkog sindroma (stanja koje prethodi dijabetesu), dijabetesa tipa 2, srčanih bolesti, povišenog tlaka, čak i za sve više različitih oblika raka. Sve je više onih koji govore kako je svaki (jednostavni) šećer koji koristimo u prehrani loš - bijeli i smeđi konzumni šećer, tj. saharoza, a posebno visokofruktozni kukuruzni sirup. On je problematičan jer se najviše koristi u prehrambenoj industriji, gdje je ranih 1980-ih zamijenio saharozu kao zdravija (i jeftinija) alternativa. 

Danas je na vrhu popisa znanstvenicima najomraženijih aditiva. Ipak, nema mnogo istraživanja o tome. Najčešće je spominjano ono s kalifornijskog sveučilišta Davis u kojem je dr. Peter Havel, profesor nutricionizma, nasumce odabrao 32 pretile osobe - tri puta dnevno pili su napitke zaslađene šećerom ili kukuruznim sirupom. Na kraju studije obje su grupe dobile na težini. 

No, oni koji su pili napitke zašećerene kukuruznim sirupom imali su više tzv. trbušne masnoće, opasne zato što okružuje unutarnje organe. Iako preporuke zdravstvenih vlasti nema, sada mnogi proizvođači hrane izbacuju kukuruzni sirup iz svojih proizvoda i stavljaju (ponovno) saharozu. Čak na svojim proizvodima ističu da su s “pravim šećerom”. Kao zdravijom opcijom. Ako slušate Ludviga, ta opcija ne postoji. 

Lako je pretjerati

Ipak, nije lako odgovoriti na pitanje jesmo li doista na putu prema bolesti svaki put kada dodamo šećer u kavu ili čokoladu - „Prehrana bogata jednostavnim šećerom uglavnom zadovoljava naše energetske potrebe, ali je nutritivno jako siromašna. Naš organizam u biokemijskom smislu nije prilagođen na goleme količine saharoze koje uzimamo. Najopasnije je to što često nismo svjesni da ga jedemo jer je on “skriven” u nekom proizvodu.Ti se slatki proizvodi vrlo lako jedu, ukusni su, pa nije problem pretjerati s njima „ - objašnjava dr. sc. Donatella Verbanac, biokemičarka i ugledna stručnjakinja za zdravu prehranu iz Centra za translacijska i klinička istraživanja Medicinskog fakulteta u Zagrebu, te dodaje kako je dvostruki nobelovac Linus Pauling još krajem 1970-ih prvi govorio o štetnom utjecaju šećera na imunitet, a tome je posvetio i dio svoje slavne knjige “Kako živjeti dulje i osjećati se bolje”. 

Objavljeno: http://www.jutarnji.hr/sokantno--pojest-cete-11-kilograma-secera-u-godini-i-samo-2--5-kilograma-ribe/939936/ 

Autor:Đenada Kučković  

Preuzeto, Uppt, ožujak 2012./m.v.  

Vezane vijesti:

Nezdrava školska prehrana: Za ručak pizza, ćevapi ili mesni doručak