Namirnice

KRAVLJE vs. SOJINO MLIJEKO

Detalji

Objavljeno Petak, 19 Veljača 2010 14:38

Hitovi: 6159

U posljednje vrijeme velik je porast upotrebe mlijeka i mliječnih proizvoda jer mlijeko spada u skupinu lako dostupnih namirnica koja se brzo pripremaju, pa možemo reći da je ono tzv. "brza hrana". Također, prehramena industrija pronalazi nove načine obrade i obogaćivanja mlijeka, te je na tržištu prisutan sve veći broj funkcionalnih mliječnih proizvoda koji su, do unazad nekoliko godina, bili potpuno nepoznati. Međutim, za probavljanje laktoze (mliječnog šećera) potreban je enzim laktaza, a većina ljudi, osobito Afroamerikanaci (90%) i Azijati (70%), sa godinama gube mogućnost stvaranja tog enzima i ne mogu probaviti mlijeko. Osim toga, mnogo djece pokazuje alergijske reakcije na mlijeko, a nova istraživanja pokazuju da mliječne masnoće povećavaju rizik od kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti, kao i povećan rizik za maligna oboljenja. 

Štetne strane mliječnih masnoća

•          intolerancija, nepodnošenje, laktoze (mliječnog šećera) radi nedostatka enzima laktaze (nadutost i pojačani "plinovi", bolovi i grčevi u trbuhu, proljevi, mučnina...)

•          povećana sklonost kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima (ateroskleroza, srčani udar, moždani udar...)

•          povećani rizik za obolijevanjem od pojedinih vrsta malignih oboljenja (rak prostate, rektuma, dojke, leukemija...)

•          alergijske reakcije ne samo na mliječne bjelančevine, nego i na moguća zagađenja unutar mlijeka

•          rezistencija na antibiotike radi učestale izloženosti antibioticima iz kravljeg mlijeka 

Zamjenska mlijeka

Srećom, postoje zdrave zamjene u obliku mlijeka pripravljenih od žitarica i/ili soje. Zamjenska mlijeka mogu se koristiti sama, u kombinaciji s voćem i maslacima od orašastih plodova kao vrlo ukusni i osvježavajući napitci. Isto tako mogu se koristiti u pripremi različitih jela – od juha i priloga do deserta. U trgovinama zdrave hrane i u nas su se nedavno pojavila i vrhnja od soje, zobi i riže koja su niskokalorična, zdrava zamjena za ona kravlja i sjajan su dodatak jelima od povrća i kremastim desertima.

Sojino mlijeko

Sojino je mlijeko odličan oblik konzumiranja mahunarke soje. Lako je probavljivo, obiluje bjelančevinama, ugljikohidratima i kvalitetnim masnoćama. Može se koristiti na bezbroj zanimljivih načina – za pravljenje tofua (sira od soje), kao napitak i/ili dodatak raznovrsnim jelima. Ove su namirnice odlične za čitavu populaciju, za djecu i starije, osobe na redukcijskim dijetama te osobama kojima je iz zdravstvenih ili etičkih razloga potrebna alternativa kravljem mlijeku.Zobeno mlijeko Redovito korištenje zobenog mlijeka u prehrani smanjuje razinu masnoće i kolesterola u krvi, što osim sjajnog okusa, može biti dodatan argument za korištenje. Zobeno je mlijeko gušće od rižinog i sojinog, može ga se naći znači bez ikakvih dodataka i sjajno se kombinira u slatkim ili slanim jelima: spomenimo samo kavu od žitarica, palačinke ili guste juhe od povrća. 

Rižino mlijeko

Riža je namirnica koja dokazano najrjeđe izaziva alergije, a tisućama je godina bila glavna hrana mnogim narodima. Rižino mlijeko bogat je izvor lako probavljivih složenih ugljikohidrata. Izvrstan je odabir kao napitak, može se koristiti za doručak u kombinaciji sa različitim žitnim pahuljicama. Njegova je prednost što ga mogu koristiti i ljudi koji su osjetljivi na soju.Pored spomenutih mlijeka od žitarica, postoje također visoko vrijedna kokosovo, kikiriki, bademovo mlijeko i druga. Namirnice koje se koriste za pripravu zamjenskih mlijeka trebaju biti isključivo iz organskog, biološkog uzgoja. Zbog takvog načina uzgoja njihova je hranjivost i vitalna energija veća što ćemo osjetiti na vlastitome zdravlju. 

Način pripreme mlijeka

Sojino: 1 šalicu soje namakati sa 2 šalice tople vode. Izmiksati i kuhati u 3l vode uz dodatak 1 žličice šećera, prstohvata soli i sode bikarbone, dok 3 puta na provrije, potom procijediti. Držati u hladnjaku do 3 dana. Na tržištu postoje i posebni aparati za pripremu sojinog mlijeka. Brašnasta smjesa dobivena nakon cijeđenja - okara, koristi se kao zamjena za meso u glavnim jelima odn. za orahe u kolačima.

Zobeno: 1 šalicu zobenih pahuljica namakati sa 2 šalice tople vode. Izmiksati uz dodatak 1 žličice smeđeg šećera, slada ili javorovog sirupa, prstohvata soli i malo vode. Procijediti i po želji ugrijati na laganoj vatri uz stalno miješanje. Držati u hladnjaku do 3 dana. Poslužiti uz dodatak voća.Rižino: 1 šalicu rižinog brašna prokuhati u 6 šalica vode uz dodatak vanilije, cimeta, suncokretovog ulje i soli. Izmiksati, procijediti i poslužiti uz dodatak sezonskog voća. Držati u hladnjaku do 3 dana

Usporedba prehrambenih vrijednosti

 Objavljeno www.medikus.hr18.02.2010.

Preuzeto Uppt, 19.02.2010. 

Kravlje vs. sojino mlijeko

http://www.medikus.hr/gastro/661-kravlje-vs-sojino-mlijeko.html 

MARCIPAN

Detalji

Objavljeno Srijeda, 25 Studeni 2009 10:48

Hitovi: 15026

karakteristični okus daju gorki bademi koji čini do 90% ukupnog udjela badema po masi. Nekim vrstama macripana se dodaje okus ružinom vodom. Sličan proizvod je persipan, gdje se umejsto badema koriste sjemenke breskve ili marelica.

OSNOVNI RECEPT ZA MARCIPAN 

NEKUHANI MARCIPAN 

25 dkg badema;

25 dkg šećera;

2 bjelanca;

nekoliko kapi ružinog ulja; 

Postupak: Bademi se moče u vrućoj vodi sve dok im se kožica može lako skinuti. Svaki oljušteni badem se odmah stavi u čistu vodu da ostane što bjelji. Kad su svi bademi oljušteni osuše se dobro na krpi, stave se u pečnicu da se skroz posuše. Nakon toga samelju se ili eventualno istucaju u mužaru. Smjesa se priprema tako da se bademi izmiješaju sa šećerom uz dodatak bjelanjaca i malo ružinog ulja ili ekstrakta. Od ovakvog priređenog marcipana mogu se izrađivati razne kuglice, oblici koji se onda mogu npr. umakati u čokoladu.  

KUHANI MARCIPAN 

30dkg šećera;

1/8 L vode ;

30 dkg mljevenih badema; 

Postupak: Šećer se rastopi i kuha u vodi. Oguljeni, osušeni i mljeveni bademi stave se u smjesu. Smjesa se miješa na vatri dok ne postane gusta. Nakon kuhanja marcipan se stavi na dasku koja se prije toga polije vodom te se marcipan prekrije vlažnom krpom da se dobro ohladi. Nakon toga mijesi se na dasci tako da postane potpuno glatko da se mogu modelirati različiti oblici i po potrebi obojiti prirodnim bojama (jagode od marcipana, bomboni od marcipana, bomboni od čokolade, cvjetići od marcipana i razni drugi ukrasi).

RECEPTI OD MARCIPANA   

JAGODE OD MARCIPANA 

20 dkg samljevenih badema;

20 dkg šećera u prahu;

2 bjelanjaca;

sok od limuna; 

Postupak: U prosijani šećer (štaub) umjiešaju se oguljeni, samljeveni bademi kojima dodamo bjelanjce i sok od limuna. Smjesa se ostavi da stoji do drugog dana. Prije nego se od smjese počinju izrađivati jagode odijeli se komadić smjese veličine večeg oraha i oboji se zelenom bojom koja se upotrebljava za ukras licitarskog kolača. Od preostalog marcipana modeliraju se vrtne jagode koje se uvaljaju u liker ekstrakt od jagoda i nakon toga u kristal šećer. Ekstrakt jagoda se stavlja na mali tanjurić u koji se jagode valjaju.Zeleni marcipan se tanko razvalja, izrežu se mali listići i peteljke pa se jedno i drugo bjelanjcem priljepi na jagode. Tako izrađene jagode stave se u papirnate kalupčiće (kao za muffine). 

Izvor podataka: Zlatna knjiga kuharstva, Mira Vučetić, Izdanje 1981.g.

Uppt, studeni 2009/m.v. 

MARCIPAN PUŽIĆI 

za 30 komada
1 jaje;
5 dag šećera;
1 vanili šećer;
10 dag jogurta;
15 dag maslaca;
22,5 dag brašna;
1 žličica praška za pecivo;
20 dag marcipana;
10 dag nasjeckanih badema;
3 žlice marmelade od marelica;


Postupak:
Odvojite bjelanjak od žumanjka. Dobro izmiješajte šećer, vanili šećer, žumanjak, jogurt i maslac. Uspite brašno i prašak za pecivo pa umijesite glatko tijesto. Omotajte ga folijom i ostavite u hladnjaku sat vremena. Izvaljajte tijesto i marcipan u dva jednaka pravokutnika (30 x 40 cm).
Premažite tijesto bjelanjkom, na njega stavite izvaljani marcipan pa ponovno premažite bjelanjkom. Smotajte. Premažite preostalim bjelanjkom te uvaljajte u nasjeckane bademe. Ostavite u hladnjaku sat vremena. Zagrijte pećnicu na 180 stupnjeva. Roladu narežite na kriške debljine jedan centimetar. Kriške složite na lim obložen masnim papirom te pecite oko 25 min. Zatim izvadite iz pećnice. Zagrijte marmeladu i premažite kolačiće. Dobar Tek.  

Pripremila: Ivana S. Objavljeno na: http://www.kuharica.hr/recepti/kolaci_i_deserti/marcipan_puzici.html 

Uppt, studeni 2009.  

ROLADA OD MARCIPANA 

Potrebno:

1 kg šećera;

2 dcl vode;

par kapi limuna;

1 margarin;

Pettit keksi (cijela kutija 25 dkg);

150 g mljevenih badema;100 g čokolade za kuhanje;

žlica ulja;

malo ruma;

malo mlijeka (2-3 žlice;

Postupak: 

Staviti 1 kg šećera u 2 dcl vode da se rastopi. Dobro promiješati i dodati cijeli margarin, te sve zajedno staviti da lagano provrije. Kad se smjesa ohladi dodati samljevene (izmrvljene) pettit kekse i 150 g samljevenih badema te par kapi ruma.  Smjesu dobro promiješati i razvaljati debljne 2 cm i ostaviti na tacni. Tako pripremljenu smjesu ravnomjerno preliti sa preljevom od čokolade.Preljev:100 grama čokolade otopiti sa jednom žlicom ulja i 2-3 žlice mlijeka. Smjesu ravnomjerno rasporediti dok je još vruća. 

Uppt, studeni 2009/m.v.

ZELJE (Kiselo)

Detalji

Objavljeno Petak, 29 Siječanj 2010 18:25

Hitovi: 16301

KUPUS, GLAVATI KUPUS, BIJELI KUPUS, CRVENI KUPUS, BIJELO ZELJE, CRVENO ZELJE 

Ova namirnica, koja se uz dodatak soli priprema od tanko narezanog bijelog zelja, još je od davnih dana omiljeni dodatak uz jela od mesa, budući da dobro neutralizira prevelike količine masti. Također kupus (zelje, kiselo zelje) je nezamjenljiva namirnica u prehrani naših ljudi u svim krajevima, osobito u brdskim i hladnijim područjima (Lika, Kordun, Gorski kotar), gdje slabije uspijeva ostalo povrće, a u zimskim razdobljima gotovo je jedini prirodni izvor prijek potrebnog vitamina C. 

Također kupus je jedna od rijetkih, ako ne i jedina, prirodna namirnica gdje je čovjek uspio poboljšati prirodu, tj. povećati nutritivna svojstva  kroz proces kiseljenja. Naime, zelje kroz procese kiseljenja fermentacijom stvara izuzetno aktivan kobalamin (Vitamin B12), koji se inače nalazi isključivo u namirnicama životinjskog porijskla (npr. u pršutu). Iz tog razloga kiselo zelje je za vegane neizostavna prehrambena namirnica. 

Porijeklo 

Prastanovnici europskog obalnog područja upotrebljavali su divlji kupus za hranu još u prethistorijsko doba. Stari Egipćani nisu poznavala kupus, a u Grčku je dospio tek u 4 stoljeću p.n.e. i postao veoma cijenjena namirnica.

Rimljani su ga upoznali nešto kasnije i sudeći prema pisanim dokumentima još su ga više poštivali i cijenili. Također oni su prvi otkrili postupak kiseljenja na način  da su glavice kupusa posipali solju, prelili octom i spremali u glinene posude. Interesantno da se taj postupak, takoreći nepromijenjen, održao i do današnjih dana. 

Djelotvorne tvari 

Kupus ima malu energetsku vrijednost, kao i sve lisnato povrće, tj. 100 g slatkog kupusa ima 25 kcal, a kiseli 22 kcal. Međutim njegova najveća vrijednost u ljudskoj prehrani je bogatstvo kalija, željeza, magnezija, sumpora i bakra, te manjih količina natrija, te povoljan odnos kalcija i fosfora za osiguravanje maksimalno iskorištavanje kalcija u organizmu. 

Izuzetno značajan je udio vitamina B12 (kobalamin ) kojeg tjelesne stanice za cijelnog našeg života ne potroše više nego što je teško zrno leće!! Vitamin B12 je apsolutno neophodan za bistrinu duha, raspoloženje, otpornost na stres, djelovanje mozga i živaca, stvaranje crvenih krvnih zrnaca (a time i opskrbu stanica kisikom), za izgradnju kostiju, te iskorištavanje masnih tvari i za rad mišića. 

Brojni milijuni Indijaca (koji se hrane pretežito ili isključivo vegetarijanski) pokrivaju svoje potrebe za vitaminom B12 sitnim hruštevima i insektima, koji se skrivaju u zrnju žita, a bogati su upravo kobalaminom.  Kod nas, na žalost, žitarice se prskaju do smrti insekticidima, tako da više nema insekata oji bi bili izvor kobalamina. Tako da je to još jedan razlog više da se kiselo zelje s vremena na vrijeme (osobito zimi) nađe na jelovniku!! 

Također, sva višegodišnja istraživanja uvijek iznova potvrđuju da se kupus po sadržaju vitamina C može mirno mjeriti s limunom i narančom (u 100 g kupusa ima 50 mg vitamina C). Znamo da su i Kolumbo i Vasko da Gama na svojim morskim putovanjima obavezno u potpalublju prevozili drvene kace pune kiselog zelja, kako mornari nebi oboljeli od nedostatka vitamina C – skorbuta! Možete zamisliti i mirise koji su se širili tim galijama!! 

Pored toga, kiselo zelje krije pravo blago piridoksina  (vitamin B6), bez kojeg bjelančevine uopće nebi mogle  biti iskorištene.

Također kiselo zelje je izvor niacina (vitamin B3), potrebnog za staničnu energiju, cjelokupni metabolizam, izmjenu tvari u mozgu, sadrži panotensku kiselinu (vitamin B5) potrebnu za staničnu energiju i zdravu boju kose.   

Dani zelja – dani zdravlja 

Stara poslovica kaže «da tko drži do zdravlja jede kupus»!!Važno je naglasiti da ćemo uz pomoć kiselog zelja znatno sačuvati zdravlje, s obzirom na blagodati i punovrijedni nutritivni sastav koji nam nudi ova namirnica.  

Zato ne čudi da su svježi kupus i kiselo zelje neizostavne namirnica u prehrambenim programima pri smanjenju ili održavanju tjelesne težine, pogotovo smanjenju masnog tkiva uz kombinaciju sa sportskim aktivnostima! 

U nas je poznato da je rasol poznati napitak koji se udomaćio kao lijek za sve tegobe vezane uz probavni trakt te kao narodni lijek pri smanjenju oteklina na zglobovima! 

Međutim, malo je poznato da je sok od sirovog kupusa  bogat ne samo vitaminomC, već i ljekoviti napitak širokog spektra. Naime, eksperimentalno je dokazano da se sokom od svježeg kupusa uspješno liječi čir na želucu i upala debelog crijeva. Pretpostavka za takvo tumačenje je ljekovitost vitamina U koji se nalazi u svježem roku. Pomanjkanje tog vitamina u želucu i crijevima stvara preduvjete za razvoj čira. Sok od svježeg kkupusa potiče izmjenu tvari u stanicama i povoljno djeluje na sluzokožu crijeva.

Također pomiješan sa sokom od mrkve i repe, odličnan je napitak za osobe koje imaju pomanjkanje kalcija, ili kad se radi o lomovima kostiju. Također se preporuča ženama u srednjim godinama kako bi se zaustavio proces osteoporoze. 

Pored svega navedenog, zaključujemo da kiselo zelje, ne samo da ima izuzetna nutritivna već i ljekovita svojstva, te bi u kratko mogli opisati bogata svojstva  koja ova namirnica nudi, a to su: 

1)      osvježava duh i djeluje na dobro raspoloženje, zahvaljujući boljem iskorištavanju bjelančevina;

2)      organizam čini otpornim na stres;

3)      aktivira izmjenu tvari u mozgu i živcima;

4)      potiče izmjenu željeza u krvi;

5)      pomaže stvaranju crvenih krvnih zrnaca;

6)      stimulira rad stanica i djeluje pomlađujući;

7)      pomaže kod izgradnje kostiju;

8)      regulira i smanjuje količinu masnih tvari i kolesterola u krvi, a isto tako i potiče metabolizam masnih stanica;

9)      jača imunitet i povećava snagu mišića;

10)   doprinosi obnavljanju istrošenog vezivnog tkiva. 

Važno napomenuti:  

a)      prilikom konzumiranja kiselog zelja izbjegavajte dodatne slane namirnice (osobito slana mesa i kobasice) jer je zelje vrlo bogato natrijem.

b)   kiselo zelje nemojte namakati prije pripreme, jer na taj način gubi veliku količinu bioloških tvari, te ga nemojte kuhati više od 20-tak minuta jer će u protivnom kiselo zelje postati mekano i bez ikakvih hranjivih sastojaka.

c)       najbolje je kiselo zelje jesti sirovo, kao salatu ili dodatak nekim jelima (npr. krumpiru, riži, žgancima, tijesu i sl.), a dodatkom poprženog sezama ili sjemenki suncokreta poboljšat ćemo i dobiti novi okus;

d)      uz kiseli kupus mogu se dodavati i razni začini a najbolje se slažu: kim, vlasac,cimet, pimet, borovac (plod smeke) te lovor;

e)      ukoliko je zelje prekiselo, dodajte sirovi krumpir koji će upiti višak kiselosti;

Interesantan je najjednostvniji recept tzv. «Ljekoviti recept»  tj. salata od 250 g kiselog zelja (svježeg), 1 jabuka, 2 velike žlice grožđica (ili brusnica), 1 žlica hladno prešanog ulja (maslinovog ili čak bučinog). Izuzetno nutritivno kvalitetna i ljekovita salata. 

Zelje možemo kuhati, pripremati svježe, kiseliti, raditi salate, a najpoznatiji hrvatski recept su ipak sarme, zelje sa slaninom i suhim mesom, jota (kupus i grah), zelje sa flekicama, pita zeljanica itd.  

U svojoj knjizi «Prehrana 21. stoljeća» dr. Lejla Kažinić Kreho je o kiselom kupusu napisala  da je «prema svim istraživanjima, afodizijak broj jedna. Njemački znanstvenici su nedavno otkrili da je svježi kiseli kupus najučinkovitija namirnica za poticanje libida, a još novije američko istraživanje pokazuje da je kiseli kupus vrlo djelotvoran protiv raka zbog visokog sadraža fitokemijskih tvari.! 

Pogledajte na našem portalu u rubrici RECEPTI: 

Salata od kiselog kupusa s orasima;  

Salata od kiselog kupusa sa sokom od naranče;  

MRKVA

Detalji

Objavljeno Utorak, 10 Studeni 2009 20:32

Hitovi: 9370

Čuvarica zdravlja i ljepote

Vjerna i uporna mrkva nas dočekuje na tržnicama cijele godine. Brojno se povrće pojavljuje tijekom godine i u svojoj sezoni zadobije našu veliku pozornost (vrijeme boba, vrijeme gljiva…), dok “obična” mrkva ima ustaljeno mjesto koje joj nitko ne može oduzeti.

 Rabimo je najčešće kao dodatak brojnim jelima i varivima. Promatrajući njene nutritivne karakteristike, možemo s pravom reći da znatno doprinosi boljoj kvaliteti jela.

U 100 g mrkve imamao energetsku vrijednost od 35 kcal.  

Namirnica je koja sadrži velike količine karotena (oko 6.000 mikrograma), što i jest osnovni razlog što se izborila za mjesto među 10  najučinkovitijih namirnca koje štite od raka (TOP 10 CANCER-FIGHTING FOODS). Na istoj listi su uz mrkvu: brokula, rajčica, ljuta paprika, češnjak, špinat, naranča, soja, zeleni čaj  i   j a b u k e!  U mrkvi su još prisutni svi vitamini B skupine, C vitamin , D… 

Od minerala nalazimo 230 mg K, 40 mg Ca, 30 mg P nešto Fe, Zn, Cu, brojne oligoelemente, pektin  te eterična ulja. Za što je sve mrkva dobra? Korisna je namirnica osobama s poteškoćama u radu žuči i jetre.

Štiti sluznicu crijeva i regulira probavu.  Smanjuje višak kiselina u želucu. Smatra se da smanjuje razinu kolesterola u krvi, čuva vid i kožu. Čuva organizam od viška slobodnih radikala. 

U kulinarstvo najčešće rabimo korijen mrkve, a brojni recepti predviđaju i upotrebu lisnatog dijela ploda. Mrkva se kuha, pirja, peče, dodaje sirova u brojne salate. Od mrkve se prave kolači i slastice (u kombinaciji s jabukama i ostalim voćem), sokovi, marmelade, vina i džemovi.  Vrlo je trajna namirnica i popularnih cijena. Slaže se s drugim povrćem, dopunjava mesna jela,  a kada dobijete “napad gladi” – slobodno grickajte mrkvu! 
 

Uppt, kolovoz 2011./m.v.