Istraživanje: Hrvati pola života provedu na dijeti

Detalji

Objavljeno Četvrtak, 07 Listopad 2010 14:28

Hitovi: 3360

Objavljeno: Nacional/1.10.2010.  

Istraživanje "Kako mršave Hrvati?" pokazalo je da je 8 od 10 Hrvata barem jedanput bilo na dijeti, a od njih je čak 31 posto na dijeti bilo

više od deset puta, iz čega se da zaključiti da su Hrvati radi postizanja željene težine u stanju provesti pola života na dijeti. 

Istraživanje je proveo portal ordinacija hr. tijekom kolovoza i rujna, u njemu je sudjelovalo 700 ispitanika, od čega 15 posto muškog i 85

posto ženskog spola.

Najzastupljenija je bila dobna skupina ispitanika od 20 do 29 godina, a 14 posto ispitanika mlađih je od 19 godina. Najmanje ispitanika je iz

dobne skupine starije od 60 godina. 

U velikom su postotku (31 posto) te dijete dugoročnije, a u trajanju više od mjesec dana ili koliko god je potrebno da bi se postigla željena

težina.  

Zabrinjavajući je postotak od čak 21 posto Hrvata donekle ili ozbiljno narušilo svoje zdravlje dijetama, dok 26 posto ispitanika nije sigurno

u taj podatak, što sugerira da su se najvjerojatnije podvrgavali i rigoroznijim dijetama. 

Na upit imate li trenutno idealnu težinu, čak 82,3 posto Hrvata negativno se izjasnilo, a samo 12

posto na ovo je pitanje odgovorilo potvrdno, upozorava istraživanje. 

Svojim ukupnim fizičkim izgledom zadovoljno je ili izrazito zadovoljno tek 27 posto ispitanika, a

nezadovoljstvo ili izrazito nezadovoljstvo  iskazalo je 44 posto ispitanika. Nezadovoljno ili izrazito

nezadovoljno svojom tjelesnom težinom je čak  62,2 posto, a zadovoljno ili izrazito zadovoljno tek 15

posto ispitanika. 

Podaci pokazuju da je zadovoljstvo tjelesnom težinom značajno i snažno povezano sa zadovoljstvom fizičkim izgledom.  

Dakle, što je osoba zadovoljnija tjelesnom težinom, bit će i zadovoljnija ukupnim fizičkim izgledom i obrnuto.  

Postoji povezanost između dobi i zadovoljstva tjelesnom težinom, koja ide u smjeru da se s godinama smanjuje zadovoljstvo težinom što je

u skladu s očekivanjima, pokazuje istraživanje. 

Ohrabruje podatak kako se veliki postotak Hrvata (53 posto) okreće tjelovježbi kao metodi postizanja željene tjelesne težine,

ali nažalost u velikom postotku i izgladnjivanju i konzumacija preparata za mršavljenje. 

Najmanji je postotak onih koji se za savjet o postizanju željene tjelesne težine obraćaju nutricionistima. 

Među ostalim ponuđenim odgovorima ispitanici su mogli odabrati akupunkturu (2,7 posto), dijete (29,6 posto), izgladnjivanje (21,2 posto),

 redovito vaganje (35,5 posto), internetske kalkulatore (9.7 posto), konzumaciju preparata za mršavljenje (25 posto).  

Ukupno 136 ispitanika navelo je i neke dodatne, vlastite, načine postizanja željene tjelesne težine, a kao najzanimljivije navodimo

korištenje laksativa, bavljenje fizičkim radom, operacijski zahvate, prepolovljeni obroci i slično. 

Najveći broj ispitanika informacije o načinima i režimima dijetalne prehrane pronalazi na internetu (71,1 posto).

Mnogi Hrvati sami osmišljavaju režim prehrane, a tek mali broj njih obraća se liječnicima ili trenerima za savjet, pokazuje, među ostalim,

istraživanje portala ordinacija.hr

Uppt, 07.10.2010.

Epidemija pretilosti uzrokovana je jedino prejedanjem

Detalji

Objavljeno Četvrtak, 23 Rujan 2010 14:06

Hitovi: 3722

Prosječan unos kalorija od 80-ih godina prošlog stoljeća povećao se za trećinu pa osoba danas prosječno pojede 3500 kalorija dnevno.

Epidemija pretilosti nema ništa s modernim načinom života i nedostatkom kretanja, nego je uzrokuje isključivo prejedanje, zaključio je profesor John Speakman, kako prenose engleski mediji.  

On je izjavio da je prosječni muškarac u 1980-ima dnevno sagorio 1380 kalorija, jednako kao i danas.

Prosječna žena sagorijeva 950 kalorija dnevno, danas kao i 80-ih godina prošlog stoljeća.  

Razlika je u tome da se unos kalorija od 80-ih godina povećao za trećinu, pa osoba danas prosječno pojede 3500 kalorija dnevno.

Zato profesor smatra da vježbanje može pomoći, ali se jedino znatnim smanjenjem unosa kalorija može boriti protiv pretilosti. 

To ilustrira podatkom da za sata intenzivnog vježbanja potrošimo samo 300 kalorija, što odgovara jednom malom sendviču.

Objavljeno, Večernji list, 21.09.2010.

http://www.vecernji.hr/zivot/epidemija-pretilosti-uzrokovana-je-jedino-prejedanjem-clanak-193247

Uppt, 23.09.2010.

Probiotički mliječni proizvodi

Detalji

Objavljeno Srijeda, 29 Rujan 2010 15:41

Hitovi: 5359

Prirodni antibiotici 

Svima je poznato da je jogurt hranjiva namirnica koja povoljno djeluje na organizam. Većina pozitivnih učinaka jogurta potječe od prisutnosti živih bakterija mliječno-kiselog vrenja.  

Tijekom procesa fermentacije te bakterije pretvaraju mliječni šećer laktozu u mliječnu kiselinu pri čemu se dobivaju karakterističan okus i konzistencija proizvoda. Jogurt je stoga lakše probavljiv od mlijeka i savjetuje se osobama koje imaju manjak laktaze, enzima koji cijepa mliječni šećer laktozu, a i bjelančevinama u jogurtu djelomično se mijenja struktura pa su probavljivije.

Apsorpcija razloženih sastojaka hrane zbiva se gotovo isključivo preko epitela crijevne sluznice tankog crijeva, a neznatno preko sluznice debelog crijeva, želuca i usne šupljine. U crijevnom sustavu (endotelu sluznice crijeva) nalazi se 80% svih imunoloških stanica tzv. crijevnih makrofaga važnih za tzv. primarni imunološki nadzor.

Stoga zdrava crijevna mikroflora, kao zaštitna barijera, predstavlja prvi "obrambeni" zid od štetnih mikroorganizama. Redovitim konzumiranjem jogurta poboljšava se ravnoteža crijevne flore, odnosno povećava broj "korisnih" bakterija u crijevima. Naime, niti jedna sluznica u našem organizmu nije sterilna, nego je naseljavaju korisne ili tzv. saprofitne bakterije.

Pri upalnim procesima upravo je obratno, dominiraju patogene bakterije koje oštećuju sluznicu i uzrokuju brojne simptome poremećaja probave. Posljednjih su se godina na tržištu pojavile nove generacije jogurta - probiotici.

Sama riječ probiotik, grč. pro bios = za život, govori o svojstvima tih kultura. Probiotici se razlikuju od običnog jogurta, jer su im dodane visoke koncentracije probiotičkih bakterija.

1) vitamini B kompleksa;

2) vitamin K ;

3) folna kiselina;

4) enzimi i proteini;

5) kalcij. 

Treba istaći da se Lactobacillus acidophilus nalazi u probavnom i urogenitalnom traktu dojenčadi i odraslih kao normalan stanovnik zdravih sluznica, gdje regulira pH sluznice i štiti sluznicu od patogenih i nepoželjnih bakterija i gljivica.  

Probiotici imaju učinak prirodnih antibiotika budući da sprečavaju rast i razvoj različitih bakterija (Escherihia coli, Salmonella, Shigellae) te posebno učinkovito djeluju na gljivicu Candidu albicans. Ljekoviti pozitivni učinci probiotika potvrđeni su brojnim znanstvenim studijama diljem svijeta.

Preventivno i terapijski posebno se savjetuju za:

a) jačanje obrambenog sustava organizma (za opće poboljšanje zdravlja);

b) kod poremećene probave zbog nepravilne i neredovite prehrane, stresa i iscrpljujućih dijeta;

c) ublaživanje crijevnih tegoba: proljev, nadutost, grčevi, zatvor;

d) kod želučanih tegoba: gastritis, ulkus (čir), katar;

e) kod gljivičnih upala kože i sluznica;

f) kod različitih upala urogenitalnog trakta, osobito ako traju dulje vrijeme i često se ponavljaju;

g) kod poremećaja crijevne flore nakon terapije antibioticima;

h) imaju pozitivan utjecaj na rad jetre;

i) bogat su izvor kalcija (kod mladih važan za pravilan rast i razvoj kostiju i zuba), a kod osoba srednje i starije životne dobi u prevenciji i borbi protiv osteoporoze.

Preporuka ženama u menopauzi je 1200 do 1500 mg kalcija. 

Najstariji proizvod s pozitivnim učinkom na zdravlje koji ima tisućljetnu tradiciju je kefir podrijetlom s Kavkaza. Kada dulje stoji, kefir miriše na kvasac (germu), zbog toga što bakterije mliječno-kiselog vrenja tijekom fermentacije proizvode velike količine B vitamina. Vitamini B kompleksa, osobito B3 (niacin), sprečavaju upalu i atrofiju sluznica, osiguravaju rast i razvoj novih epitelnih stanica zajedno s provitaminom A i beta karotenom. 

Danas na tržištu imamo mnoge probiotike od AB kulture, acidofila, bioaktiva LGG, do onih s visokom terapijskom koncentracijom živih probiotičkih klica po mililitru pripravka (Acidosalus) i dr.

Čaša probiotika (2 dl), zbog svoga nutricionističkog sastava, a i energetski može zamijeniti manji obrok. Probiotici s niskim sadržajem mliječne masti, tzv. "light" proizvodi dobra su dopuna osobama na dijetalnoj prehrani. 

Objavljeno u časopisu Zdrav život br 48/2007. 

Piše: Slađana Divković, dr. med.,

dopredsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne težine

ACU MEDIC CENTAR - akupunkture i nutricionizma;
Savjetovalište za pretilost i bolesti metabolizma;

J. Šižgorića 19, Špansko, Zagreb;
tel.: 01 345 6974 

Web – Tema mjeseca listopada, 2010. Uppt, 29.09.2010.

Nekvalitetna brza hrana godišnje ubije do 40.000 ljudi

Detalji

Objavljeno Četvrtak, 23 Rujan 2010 14:02

Hitovi: 3540

Velika Britanija, 22.06.2010.  

Država bi trebala plaćati proizvođačima hrane da proizvode zdrave namirnice i na taj način bi se spasilo tisuće života Nekvalitetna brza hrana ubije do 40.000 ljudi godišnje u Velikoj Britaniji, upozoravaju znanstvenici.

Zbog toga bi država trebala plaćati proizvođačima hrane da proizvode zdrave namirnice i na taj način bi se, smatraju, spasilo tisuće života.  Supermarketi bi mogli dobiti porezne olakšice za prodavanje zdrave hrane po pristupačnim cijenama. 

Britanski National Institute for Clinical Excellence (NICE) smatra da bi 40.000 života godišnje bilo spašeno kad bi proizvođači smanjili količinu soli i zasićenih masnoća u svojoj hrani.  

U svom vodiču za smanjivanje smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti također su pozvali tvrtke i javne institucije, poput bolnica i sveučilišta, da ohrabre ljude kako bi na posao dolazili biciklima ili pješke. 

Prehrambena industrija ovaj je vodič već napala ocijenivši ga nepraktičnim. NICE pak smatra da bi se redukcijama prosječni unos soli po odrasloj osobi u Velikoj Britaniji smanjio na šest grama do 2015., a unos zasićenih masnoća bi se smanjio na onu mjeru kakvu unose Talijani i Japanci.

Preporuča se i da se proizvode sa manje soli i zasićenih masnoća prodaju jeftinije nego nezdravije varijante, jer je trenutačno situacija obrnuta. 

Britanci žele slijediti primjer Finske, koja je 70-ih godina prošlog stoljeća imala najviše srčanih udara od svih zapadnih zemalja, a sada su jedni od najzdravijih.

To su djelomice postigli tako što su poljoprivrednicima plaćali da preusmjere svoju proizvodnju na zdravije produkte. 

Objavljeno, Večernji listopad

http://www.vecernji.hr/zivot/nekvalitetna-brza-hrana-godisnje-ubije-40-000-ljudi-clanak-158192  

Uppt, 23.09.2010.