Prehrana

SVI PRIRODNI IZVORI CINKA I NJEGOVA VAŽNOST ZA ORGANIZAM

Detalji

Objavljeno Ponedjeljak, 26 Svibanj 2008 14:25

Hitovi: 42331

Piše: Slađana Divković, dr. med., ACU Medic  Centar, Zagreb, dopredsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne težine

Baš kao vitamini, i minerali se ugrađuju u neproteinski dio enzima i ubrzavaju sve biokemijske reakcije u organizmu. Minerali su anorganske tvari koje čine od 4 do 5% organizma. Poput vitamina, i minerale moramo unositi hranom, budući da ih organizam ne može sam proizvesti. Minerale dijelimo u dvije skupine:

SVI PRIRODNI IZVORI CINKA I NJEGOVA VAŽNOST ZA ORGANIZAM

Piše: Slađana Divković, dr. med., ACU Medic  Centar, Zagreb, dopredsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne težine

Premda se čini da pravilnom prehranom osiguravamo dovoljan unos minerala, ipak pojedina životna razdoblja kao što su: pubertet, trudnoća i dojenje, menopauza, intenzivno bavljenje sportom, stanja poslije trauma, prijeloma i obilnih krvarenja znatno mijenjaju metaboličke potrebe organizma.

Baš kao vitamini, i minerali se ugrađuju u neproteinski dio enzima i ubrzavaju sve biokemijske reakcije u organizmu. Minerali su anorganske tvari koje čine od 4 do 5% organizma. Poput vitamina, i minerale moramo unositi hranom, budući da ih organizam ne može sam proizvesti.

1. 1. makroelemente koje trebamo u većim količinama (natrij, kalij, kalcij, magnezij, fosfor, klor i sumpor)
2. 2. mikroelemente ili minerale u tragovima (cink, željezo, fluor, bakar, mangan, krom, selen, jod, molibden, bor).

Ti elementi potrebni su u količinama manjim od 100 mg na dan. Minerali nakon apsorpcije postaju dio strukture tijela: stanica, enzima, hormona, mišića, krvi i kostiju. Dakle, minerali su pohranjeni u različitim dijelovima našeg tijela, ponajviše u kostima i mišićnom tkivu. Nužni su za održavanje normalne koncentracije tekućine u organizmu. Svakodnevno se gube iz organizma (znojenje, probava) te ih je potrebno svakodnevno i nadoknađivati. Veći nedostaci pojedinih minerala uočeni su u ljudi koji drže dijetu ili uzimaju lijekove, kod trudnica, vegetarijanaca, starijih osoba, koji se češće hrane rafiniranom i prerađenom hranom, "gotovim jelima" te čija je prehrana neredovita ili preskaču obroke.

Primjerice bijelo brašno ima samo 20% cinka u usporedbi s integralnim, dok rafiniranjem šećer gubi gotovo sav cink, tako da ga ostaje samo 2% od količine koju sadrži sirovi šećer.

Cink pripada mineralima iz skupine mikroelemenata, koji su u prehrani potrebni u malim količinama. Tijekom dana normalnom prehranom unosi se od 10 do 15 mg tog minerala.U tijelu ima od 1,3 do 2,3 g cinka i uglavnom se nalazi u stanicama i najkoncentriraniji je unutarstanični mikroelement.

U formi kompleksa s proteinima nalazi se u gotovo svim organima, najviše u prostati, zatim u jetrima, bubrezima, slezeni, gušterači, plućima, mišićima, mozgu i koži. Nalazimo ga i u tjelesnim tekućinama: slini, želučanom soku, žuči, znoju, u krvnom serumu, odnosno plazmi. Prijelaz cinka u tkiva pomaže vitamin C. Najviše cinka unosi se u organizam hranom bogatom bjelančevinama (meso, riba, mahunarke, mlijeko i mliječni proizvodi).

• potreban je za rast i razvoj novih stanica
• sudjeluje u procesu sinteze proteina i kolagena
• poboljšava funkcije mozga
• sudjeluje u održavanju konfiguracije molekule RNA
• potiče proizvodnju i izlučivanje inzulina u gušterači
• ubrzava zacjeljivanje rana
• jača imunološki sustav (pomaže dozrijevanju T limfocita)
• skraćuje vrijeme trajanja virusnih infekcija
• utječe na rast i razvoj reproduktivnih organa
• pomaže smanjenju kolesterola
• jača duh, osnažuje organizam, "podiže" raspoloženje
• smanjuje apsorpciju i taloženje teških metala u tijelu (olovo, kadmij).

• umor, iscrpljenost
• gubitak osjeta okusa i mirisa
• slabiji tek
• prostatitis (upala prostate)
• veća sklonost alergijama i upalama (osobito virozama)
• pojačano ispadanje kose, bijele točkice na noktima
• upale kože (dermatitisi, aknasta koža)
• sporije zarastanje rana
• usporen rast i spolno sazrijevanje.

Cink je snižen kod pušača, alkoholičara, dijabetičara, trudnica, kod poremećaja u apsorpciji zbog nekih crijevnih bolesti te nakon operativnih zahvata. Kadmij iz duhanskog dima neprijatelj je cinka. Veće potrebe za cinkom imaju i sportaši i aktivni rekreativci budući da se cink tijekom treninga pojačano troši.

Cink aktivira mnoge enzime u organizmu kao što su: alkalna fosfataza, RNA polimeraza, laktat dehidrogenaza. Isto tako cink je potreban za proizvodnju soli žučnih kiselina (koje su sastavni dio žuči), a žuč je ujedno glavni put za izlučivanje žučnih pigmenata i kolesterola iz organizma. Prehrana bogata bjelančevinama, a osobito mastima, utječe na stvaranje žučnih soli, a samim tim i na pojačano stvaranje žuči. Suprotno tome prehrana s više ugljikohidrata smanjuje stvaranje žuči. U žučnoj vrećici u fazi koncentriranja žuči i apsorpcije vode žučne soli imaju važnu ulogu da održe u topljivom stanju masne kapljice i kristale kolesterola i time spriječe njihovo odlaganje u obliku žučnih kamenaca.

Svaki poremećaj ovog odnosa npr. povećanje kolesterola ili smanjenje žučnih soli može dovesti do stvaranja kamenaca u žuči. Inače količina kolesterola u žuči ovisi dijelom o količini masti koju uzimamo hranom, budući da jetrene stanice stvaraju kolesterol kao jedan od proizvoda metabolizma masti u organizmu. Zbog toga osobe koje uzimaju masniju hranu imaju veći rizik za pojavnost žučnih kamenaca.

Cink pomaže apsorpciju kalcija i sastavni je dio enzima alkalne fosfataze koja ima važnu ulogu u okoštavanju. Stoga dodajte mljevene bućine ili sezamove sjemenke u jogurt ili mladi sir. Slično možete učiniti s pšeničnim posijama (mekinjama) koje su iznimno bogate cinkom, ali i drugim vitaminima i mineralima. Upotrebljavajte bućino ulje u salatama ili prilozima od povrća (ali kao i svako ulje u malim količinama). U krajevima gdje se ono tradicionalno više troši manja je pojavnost adenoma prostate (dobroćudno uvećanje žlijezde) koje je povezano s otežanim mokrenjem i većom sklonošću ka urinarnim infekcijama. Pažljivim odabirom namirnica i raznolikom prehranom pridonosimo unosu cinka, a kod bolesti ili stanja praćenih povećanim gubljenjem ili poremećajem u metabolizmu ovog minerala potražite savjet stručne osobe.

Gdje ga nalazimo?

• pšenične klice i žitarice (osobito raž);
• pivski kvasac
• sjemenke bundeve, suncokreta i sezama
• plodovi mora mahunarke
• (soja, grah, grašak, slanutak, leća) orasi, lješnjaci, bademi nemasno mlijeko i meso, riba, jaja, kikiriki ;
• povrće: brokula, cvjetača, kelj pupčar (prokulica), kupus, artičoka ;
• gljive;
• cvjetni prah (pelud).
• Preporučljiva dnevna doza za odrasle je 15 mg.

ACU MEDIC CENTAR akupunkture i nutricionizma,

Savjetovalište za pretilost i bolesti metabolizma,

Vitaminsko-mineralna dijagnostika,

Šižgorića 19, Zagreb, tel.: 01 34 56 974

• < Prethodno
• Slijedeće >