Djeca

ŠTO SU DJECA DEBLJA, TO SU SKLONIJA ALERGIJAMA

Detalji

Objavljeno Ponedjeljak, 27 Srpanj 2009 17:19

Hitovi: 3476

OPASNA DEBLJINA

T-Portal/05.05.09./Autor: D.J.

Debela djeca izložena su većem riziku od obolijevanja od neke alergije, a naročito na hranu, rezultat je istraživanja američkog instituta NIEHS.Budući da nisu do kraja dokazali da gojaznost direktno izaziva alergiju na hranu, američki znanstvenici svejedno apeliraju na javnost da pokuša što više držati djecu pod kontrolom, odnosno da kontroliraju unos hrane i njihovu težinu. Navodno bi se, kažu američki znanstvenici, smanjila i sve češća astma, kao i alergije.

Da su na pravom putu, govori i podatak da je u čak 59% gojazne djece prisutna alergija na hranu. Naime, u SAD-u se čak 16% djece u dobi od 2 - 19 godina smatra gojaznom prema podacima američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti.

Kao što je već odavno poznato, gojaznost povećava rizik od bolesti srca, dijabetesa i astme.  

Uppt, 27.07.09.

ŠTO GLEDAJU, TO JEDU

Detalji

Objavljeno Nedjelja, 28 Lipanj 2009 14:01

Hitovi: 4095

T-Portal/10.05.2009. Autor: D.J.

I REKLAME UTJEČU NA GOJAZNOST DJECE

Na nedavno održanom kongresu o gojaznosti u Amsterdamu utvrđeno je da se čak 90% reklama prehrambenih proizvoda emitira najčešće u vrijeme kada djeca gledaju televiziju Djeca u SAD-u i Njemačkoj, navodno godišnje pogledaju oko 5.000 reklama za hranu od čega se najmanje 50%  odnosi na nezdravu hranu tzv. junk food. Dakako, teško je dokazati i povezati reklame i gojaznost djece, međutim nema sumnje da i reklamiranje nezdrave hrane utječe na gojaznost djece, zaključili su stručnjaci.

U svijetu je čak 177 milijuna djece i mlađih od 18 godina gojazno ili ima višak kilograma što je, globalno gledano, ogroman rizik od srčanih bolesti i dijabetesa, a ujedno predstavlja i prijetnju za državni budžet nekih zemalja. Stoga je na spomenutom kongresu naglašeno da bi ograničavanje reklama za nezdravu hranu moglo znatno utjecati i na strategiju u borbi protiv dječje gojaznosti. Preuzeto za Uppt, lipanj 2009.

 

DJECA I RODITELJI

Detalji

Objavljeno Ponedjeljak, 27 Srpanj 2009 16:11

Hitovi: 3576

Pomaganje djeci u gubljenju težine zahtijeva predanost cijele obitelji. Vašem će djetetu biti lakše prihvatiti – možda čak i prigrliti – promjene u prehrambenim navikama i razini aktivnosti ako kroz to ne prolazi samo.Ovi savjeti nisu samo za obitelji koje se bore s pretilošću. Svi mogu profitirati od zdrave prehrane i fizičke aktivnosti.

1. Krećite se 1h dnevnoPomognite djeci da u dnevni raspored uključe barem 60 minuta aktivnosti svaki dan. To može biti 20 minuta šetnje u i iz škole, 15 minuta igre na igralištu i 25 minuta npr. košarke. pobrinite se da dijete ima svu potrebnu opremu (kao što su štitnici, kaciga i sl.), ali i zapamtite da većina aktivnosti zahtijeva malo ili ništa opreme.

2. Napravite zalihe voća i povrćaOhrabrite dijete da jede 5 ili više puta dnevno. Na taj ćete način zamijeniti nezdrave grickalice obrocima punim vitamina i antioksidanata. Pokušajte «dugin izazov»: koliko voća i povrća različitih boja može pojesti u danu, tjednu.

3. Budite uzorUkažite djetetu vlastitim primjerom tako što ćete izabrati zdravu prehranu i baviti se tjelovježbom. Ne morate postati maratonac preko noći, ali šetnja nakon večere ili tečaj joge pomaže. Izazovite sami sebe da se što manje koristite autom, a što više biciklom i nogama.

4. Izbacite zaslađena pićaZamijenite gazirana pića za vodu, mlijeko ili juice (ali ograničite količine juicea na 1dcl do 2dcl jer sadrži prirodne šećere i pun je kalorija).

5. Ograničite vrijeme pred ekranomUgasite TV (ili kompjuter, igraću konzolu) nakon najviše 2h dnevno. Na taj način imate više vremena za fizičke aktivnosti.

6. Doručkujte svaki danDoručak znači da djeca neće pribjeći grickalicama koje su pune praznih kalorija jer su gladna. Jutarnji bi obrok trebao sadržavati: žitarice od punog zrna, voće i proteine. Preskakanje obroka nikome ne pomaže.

7. Izbacite TV iz spavaće sobeDjeca koja imaju TV u sobi češće provode vrijeme pred njim nego da se vani igraju. Televizoru je mjesto u zajedničkoj prostoriji gdje lakše možete nadzirati korištenje. Još bolja opcija je da ga premjestite u kabinet s vratima koji ćete otvarati samo po potrebi.

8. Jedite kućiDa, možete se zdravo hraniti u restoranima i čak i u lokalima s brzom hranom, ali lakše je paziti na masnoće i kalorije koje konzumirate ako hranu sami pripremite.

9. Redefinirajte tjelovježbuFizička aktivnost ne mora značiti samo organizirani sport. Kućanski poslovi, poslovi u vrtu, igranje na igralištu, sve to drži djecu u pokretu.

10. Navijajte za svoje dijeteCuricama je potrebno više ohrabrivanja da ostanu aktivne i u pokretu. Hvalite djecu za male napore i uložen trud, ne samo za rezultate. 

Autor: fitness / ezadar /10.04.2009. 

ZDRAVA PREHRANA I DJECA

Detalji

Objavljeno Nedjelja, 28 Lipanj 2009 13:27

Hitovi: 4875

Objavljeno: www.medikus.hr/  26.06.09./ Autor: Dubravka Gec Alapić  

Kada su djeca i prehrana u pitanju mislim da je najvažnije od najranije dobi učiti ih koje su namirnice zdrave, a koje nisu. Prehrambene navike se stvaraju u djetinjstvu, a djeca koja se u ranoj dobi nauče jesti voće i povrće, cjelovite žitarice, mahunarke, orašaste plodove imaju manji rizik obolijevanja od srčanih bolesti, dijabetesa, srčanih bolesti, karcinoma i drugih bolesti povezanih s pretilošću. Važan čimbenik u dječjoj prehrani predstavlja i prehrana roditelja, jer čak i onda kada ne žele jesti zdrave namirnice koje mi jedemo, ipak ih vlastitim primjerom učimo o zdravom načinu prehrane.

Mi smo ti koji imamo najvažniju ulogu u tome što će djeca jesti, a što ne. Ako se mi nezdravo hranimo, ne možemo očekivati da će se naša djeca zdravo hraniti. Ako nas djeca vide kako jedemo čips, a ne jabuku, sasvim za očekivati je da će i oni radije uzeti čips umjesto jabuke ili nekog drugog voća. Ako mi nikada ne pijemo vodu, neće je piti ni naša djeca. Ako mi svoje slobodno vrijeme provodimo ispred televizora ili kompjutera, ne možemo očekivati drugačije ponašanje naše djece. Djeca rade ono što i mi radimo. Mala djeca vrlo često odbijaju jesti hranu samo zato što im se ne sviđa kako ona izgleda, a da je ni ne probaju. Roditelji se tada snalaze na različite načine, a najčešće se događa da djeci daju jesti što god ona žele (obično je to nezdrava hrana) jer ne žele da budu gladna.

Mislim da je to pogrešno. Jedna od taktika koju sam ja koristila sa svojom djecom, a i dalje je koristim, je da im kažem da nemam ništa drugo osim ponuđenog ili im ponudim dvije vrste namirnica i zamolim ih da izaberu jednu koju će jesti.  Zdravu prehranu čine voće; povrće; cjelovite žitarice i proizvodi od cjelovitih žitarica; mahunarke; riba; soja i proizvodi od soje; orašasti proizvodi, maslinovo ulje. 

Voće i povrće predstavlja izvrstan izvor vlakana koja su neophodno važna za pravilan rad probavnog sistema. Zdrav probavni sistem znači zdravo tijelo. Oni su važan izvor vitamina i minerala, antioksidanata, fitonutrijenata. 

Žitarice (cjelovite) i proizvodi od (cjelovitih) žitarica sadrže vitamine, minerale i vlakna, te proteine. Rafinirane žitarice nemaju jednaku količinu nutrijenata kao cjelovite, a složeni ugljikohidrati (iz cjelovitih žitarica) stabiliziraju razinu šećera u krvi.

Mahunarke su bogate proteinima (25%-38%), ne sadržavaju kolesterol ni zasićene masnoće, a sadržavaju mnoge vitamine i minerale, omega-3 masne kiseline, složene ugljikohidrate i vlakna.

Soja i proizvodi od soje. Protein soje je najzdraviji biljni protein i omogućava dobro kardiovaskularno zdravlje. Zdrava zamjena za životinjski protein. 

Riba sadrži omega-3 masne kiseline važne za pravilan rad živčanog sistema, za lakše podnošenje stresa, a omogućavaju bolju koncentraciju (pogotovo djece).  

Orašasti plodovi sadrže (dobre) masti, proteine, vitamine B kompleksa, vitamin E, željezo, magnezij i druge minerale. Neki (bademi) sadrže omega-3 masne kiseline i kalcij. Predstavljaju kvalitetan međuobrok, a daju i osjećaj sitosti.

Maslinovo ulje sadrži nezasićene masne kiseline, vitamin E. Složeni ugljikohidrati koje nalazimo u cjelovitim žitaricama, mahunarkama i povrću osiguravaju dovoljno goriva potrebnog djetetu. Već od najranije dobi dijete treba navikavati na zdrave namirnice, navikavati ih da šećer dobiju iz voća umjesto iz slatkiša, da piju vodu umjesto zaslađenih voćnih i negaziranih sokova, da se grickalice poput smokija, čipsa i sličnih jedu samo povremeno. Ako to radite, puno ste učinili za zdravlje svojeg djeteta kao i prevenciju mogućeg viška kilograma zbog kojeg će vaše dijete patiti i koje će mu ugroziti zdravlje.Vegetarijanska prehrana, prehrana s malim količinama životinjskog proteina ili bilo koja vrsta zdrave prehrane osim što predstavlja zdrav izbor za djecu treba se i dobro planirati. Dobrim planiranjem osigurati ćete raznoliku i uravnoteženu prehranu koja će zadovoljiti sve prehrambene potrebe vašeg djeteta. Međutim, kako bi spriječili da dođe do nedostatka određenih nutrijenata (poput kalcija i vitamina B12), slijedi popis namirnica u kojima ih ima: 

Kalcij – tamnozeleno lisnato povrće, brokula i proizvodi obogaćeni kalcijem (mlijeko od soje i riže, pahuljice za doručak, voćni sokovi); mliječni proizvodi.

Vitamin B12 – jaja, proizvodi s dodatkom vitamina (mlijeko od soje i riže, pahuljice za doručak, kruh, prehrambena germa); mliječni proizvodi.Vitamin D – izlaganje suncu, proizvodi s dodatkom vitamina D.

Proteini – tofu i drugi proizvodi od soje, suhi grah, orašasti plodovi, jaja; mliječni proizvodi.

Željezo – jaja, suho voće, cjelovite žitarice, zeleno lisnato povrće, pahuljice za doručak obogaćene željezom.

Cink – pšenične klice, orasi, suhe grahorice, sjemenke bundeve. Ukoliko se bojite da vaše dijete neće dobiti potrebne količine vitamina i minerala možete posegnuti za suplementima, ali uzmite one napravljene isključivo na biljnoj bazi.

Kada su mlijeko i mliječni proizvodi u pitanju smatram da je najbolje koristiti ih u što je moguće manjim količinama, te ih u potpunosti zamijeniti mlijekom od soje ili riže. Brojna neovisna istraživanja su do danas ukazala na štetnost mlijeka i mliječnih proizvoda, te ih se spominje kao jednog od uzročnika nastanka bolesti koje bi trebali spriječiti (osteoporoza, multipla skleroza, dijabetes, karcinomi, poremećaji u radu štitnjače itd). Osim toga, sadrže masnoće, te laktozu koja je teško probavljivi alergen. Što se tiče mesa i mesnih proizvoda, najzdravije bi bilo potpuno ih izbaciti iz prehrane. Ukoliko to niste u stanju, tada crveno meso (sadrži kolesterol, trans-masti) zamijenite bijelim, odnosno jedite piletinu i puretinu, ali u manjim količinama. Postepeno ih pokušajte zamijeniti sojom i proizvodima od soje, te ribom. Mnogi tinejdžeri se odlučuju meso potpuno izbaciti iz prehrane, pa su onda soja i proizvodi od soje za njih najkvalitetniji i najzdraviji izvor proteina.

Fizička aktivnost treba predstavljati važan dio vašeg i djetetovog života. Osim što je važna za stvaranje mišićne mase i održavanje zdravih kostiju, ukoliko fizičku aktivnost obavljate zajedno kao obitelj negdje vani, na svježem zraku, osim što činite puno za fizičko zdravlje, još više činite za mentalno i spiritualno zdravlje svojeg djeteta i cijele svoje obitelji. 

Dubravka Gec Alapić

Savjetnica za kliničku nutriciju

Nutricionistički klub i savjetovalište «Svijet zdravlja»

www.svijet-zdravlja.hre-mail:  Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.">Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.