Namirnice

ŠPAROGE

Detalji

Objavljeno Srijeda, 28 Travanj 2010 18:18

Hitovi: 8850

Narodna imena: Špargla, Beluš, Kuka, Kalenac, Mekostruk, Vilina metla

Šparoge su povrće i delikatesa ranog ljeta, jer sadrže široku lepezu ljekovitih tvari, a njihovo doba je od travnja do srpnja. 

Naime, šparoge se ubrajaju među najbolja prirodna sredstva za pomlađivanje i unose proljeće i ljeto izravno u tjelesne stanice, što je posebno važno za vitalnost i budnost organizma. Premda je njihov uzgoj vrlo složen, šparoge već odavno nisu samo hrana bogatih.

Šparoge se posebno cijene već više od 2000 godina. U Kini je šparoga bila tražena kao lijek protiv suhog kašlja i oteklina, a također se smatralo da ublažava bolove u nogama pa se koristila u pripremanju kupki. U Francuskoj su ovu biljku hvalili kao diuretičko sredstvo koje ima moć rastvaranja bubrežnih kamenaca. Danas ih se najviše sadi  u području Mediterana (Grčka),  no ubrzo su se počele kultivirati u cijelom svijetu.

Najbolje uspijevaju u klimatskim uvjetima pogodnim za uzgoj vinove loze, tako da nije nimalo slučajno što se najviše uzgajaju i beru (i najčešće konzumiraju) u Istri, i to one debljih stabljika prve kvalitete.Danas je poznato otprilike 300 vrsta, no samo ih je 20-ak jestivih. Danas se mogu nabviti u trgovinama i na tržnicama pakirane u svježnjiće, sortirane prema trgovačkim oznakama (npr. zelene, bijele, ružičaste, ljubičaste idt.) što im i određuje cijenu!

Mesnate stabljike šparoga uvijek su se smatrale vrijednim povrćem, a cijenjene su zbog svojega sočnog okusa i blage teksture. Većina konzumnih šparoga je zelene boje, no dvije vrste, također jestive, su iznimka; bijele, najčešće se prodaju konzervirane, a rastu ispod zemlje te nemaju klorofila pa stoga ni zelenu boju, te ružičaste, mnogo manje od zelenih i bijelih, čiji okus više podsjeća na voće nego na povrće.

Djelotvorne tvari

Podzemni korijeni crpe velike količine djelotvornih tvari iz zemlje, tako da šparoge u sebi sadrže mnoštvo neophodnih vitamina i minerala, a to su uglavnom:

·         provitamin A (štiti sluznicu, daje snagu vida i zaštitu stanica);

·         bogate su vitaminom C potrebnim za imunitet i psihičke napore;

·         prebogate su vitaminom E koji nam pomaže kod ranog starenja i obnove kože, srčanih problema, upalnim pojavama, pomaže kod zacjeljivanje rana. Jedan obrok šparoga pokriva dnevne potrebe za vitaminom E!

·         bogatstvo vitamina B (veća količina tiamina (B1 za živce), riboflavina (B2 za cjelokupni metabolizam, staničnu energiju, kožu, kosu), nevjerojatne količine piridoksina (B6 za sintezu bjelančevina), biotina („vitamina ljepote“ za mekanu kožu i punoću kose), niacina (B3 za staničnu energiju, spavanje);

·         šparoge „drže svjetski rekord“ u bogatstvo folne kiseline - jedan gram sadrži više od jednog mikrograma ove vrijedne biološke tvari za pomlađivanje stanica, stvaranje krvi i hormona, te izvrsnu namirnicu potrebnu ženama u reproduktivnom razdoblju, posebno onima koje razmišljaju o trudnoći (1 šalica šparoga sadrži oko 270 mcg folne kiseline);

·         u prosjeku sadržava oko 600% mineralnih sastojaka, od čega više od trećine otpada na kalij;

·         visok udio kalija i nizak natrija, zajedno s aminokiselinom asparginom, čini šparogu prirodnim diuretikom. Ovakvo svojstvo šparoga od davnine se koristi za ublažavanje simptoma PMS-a (retencije vode), reumatoidnog artritisa te kod povišenog krvnog tlaka;

·         balastne tvari (celulozna vlakna) koje izvrsno reguliraju tromost crijeva i održavaju zdravu sluznicu crijeva;

·         šparoge sadrže rijedak element u tragovima cink (Zn), koji je nezamjenjiv dio više od 300 vitalnih enzima, a za jačanje vezivnih tkiva i krvnih žila, te aktiviranje mozga i zaštitu kože.

·         Šparoge sadrže specijalnu vrstu ugljikohidrata, inulin, koju ljudski organizam ne može probaviti, ali «dobre» bakterije našega probavnog trakta Bifidobacteria i Lactobacilli mogu.  

ŠPAROGE I ZDRAVLJE
 

Šparoge su zbog svoga bogatog nutritivnog sastava izuzetno cijenjene i preporučaju se kao sastavni dio proljetnog jelovnika, posebice kod određenih bolesti i stanja. Također su  vrijedan izvor kombinacije nutrijenata prijeko potrebnih našem organizmu u prijelaznom razdoblju proljeće/ljeto.Iz svega navedenog možemo konstatirati da šparoge kao nutritivno vrijedna namirnica pomaže pri:

·         jačanju živčanog sustava (posebno otpornost prema stresu);

·         aktiviraju izmjenu ugljikohidrata, bjelančevina i masnih tvari;

·         slabovidnosti i „noćnom sljepilu“;

·         djeluju oživljavajuće i pomlađujuće na kosu, kožu i vezivno tkivo;

·         pomažu kod poremećaja raspoloženja i spavanja, te poremećaja i nedostatke koncentracije;

·         potiču stvaranje krvi i opskrbom kisikom;

·         jačaju imunitet i djeluju preventivno protiv upala;

·         jačanju sluznica u tijelu;

·         pomažu kod mršavljenja (na 100 g daje cca 30 kcal) te je siromašna bjelančevinama i ugljikohidratima, a također i radi diuretičkih svojstava;

·         otklanjaju tromost i opstipaciju crijeva;

·         izvrsna namirnica osobama koje boluju od diabetesa, te za slabokrvne osobe.

·         konzumiranjem šparoga tjedan dana u količini od cca 200 g dnevno, daje osjećaj svježine i poletnosti;

Savjeti  za kupovinu i pripremu šparoga

Šparoge su pravo proljetno povrće, a najčešće se beru između ožujka i svibnja, ponegdje čak i do srpnja. Danas je poznato otprilike 300 vrsta, no samo ih je 20-ak jestivih. Mesnate stabljike šparoga uvijek su se smatrale vrijednim povrćem, a cijenjene su zbog svojega sočnog okusa i blage teksture.  

Šparoge se danas pripremaju na razne načine (salate, juhe, variva,konzerviranje), no bitno je da vanjski slojevi šparoge sadrže najviše vitamina i mineralnih soli, što znači da ih treba pripremati neoljuštene.

a) Pri odabiru šparoga uvijek se odlučite za one koje nisu drvenaste (moraju „pucati“ kad ih savijete);

b) Pri kuhanju šparoge uvijek stavite veću količinu jer kuhanjem gube skoro polovinu mase (npr. kao blitva i špinat);

c) Kuhaju se obavezno poklopljene ili u ekspresnom loncu, tako da se zapravo kuhaju u pari, a u lonac se stavljaju u svežnjićima sa vrhovima prema gore, a voda se nalije do polovice;

d) Pripremite šparoge maksimalno dan-dva nakon što ste ih kupili;

e) Ukoliko su šparoge drvenaste, ne treba ih baciti, već se mogu kuhati u juhi od povrća kojoj će tako dati jači okus;
f)  Čuvajte šparoge u frižideru tako da dno šparoga bude zamotano u papir;
g) Pri pripremanju šparoga nemojte koristiti željezne posude jer tanini iz šparoga mogu reagirati sa željezom  i  uzrokovati gubitak boje stabljika;

h) Zbog visokog udjela nitrata, šparoge ne smijete podgrijavati.

i) Uz šparoge pijte samo bijelo vino, ili neki drugi naptiak po vašem izboru. Svakako izbjegavajte crno vino,  jer ono neutralizira vitamin B1, tako da ga organizam uopće ne može iskoristiti. 

Danas uz malo truda i znanja, šparoge možete jednostavno i uz male troškove (ali i trud i strpljenje) uzgajati u vlastitom vrtu. Stanovnici primorskih krajeva i dan danas u svibnju i lipnju beru samonikle šparoge uz puteve i živice, na livadama i proplancima, ali uz dodatni oprez!!Zato ipak bolje, posjetite tržnice i priuštite si ovo interesantno povrće barem jednom tjedno na vašem stolu!!

Pripremila: UPPT/28.04.2010./Mirela Vidović

Izvori podataka:

1) Ljekovitost voća i povrća, Hrana koja liječi; autori: Klaus Oberbeil, dr.med. Christiane Lentz, Veble Commerce, Zagreb 2004.;

2) Vegetarijanska kuhinja, Posebno izdanje; autori: Ljubomir i Maja Grubor; SNL, Zagreb, 1989.;

3) Vitaminoteka, Vaše zdravlje; 

Ostali tekstovi: 

Šparoge - ljekovita proljetna delikatesa;

Šparoge  se posebno cijene već više od 2000 godina; 

Pogledajte recepte: 

Palačinke sa šparogama;

Šparoge u umaku od peršina;

Salata od šparoga s narančama;

Šparoge s porilukom;

• < Prethodno
• Slijedeće >