UDRUGA ZA PREVENCIJU PREKOMJERNE TEŽINE
ASSOCIATION FOR OVERWEIGHT PREVENTION
Osnovana je u listopadu 2002. godine.
Naša je želja potaknuti svaku osobu na preuzimanje odgovornosti za vlastito zdravlje, jer se samo znanjem o ispravnom načinu življenja, pravilnom prehranom i fizičkom aktivnošću, može raditi na osobnoj prevenciji.
Namirnice
ŠPINAT
- Detalji
- Objavljeno Nedjelja, 04 Studeni 2007 12:18
- Hitovi: 8065
ŠPINAT
Špinat, lat. Spinacia oleracea, je zeleno lisnato povrće koje spada u porodicu Chenopodiaceae.
Vjeruje se da potječe iz Perzije (današnji Iran), a u Kinu je dospio u 7 st. nakon što ga je tamo, kao dar, poslao kralj Nepala.
Možda od sveg povrća, špinat ima najkraću povijest konzumacije u Europi koja ga je upoznala tek u 11. stoljeću kada su ga Maori donijeli u Španjolsku.
Špinat i zdravlje Istraživači su u špinatu identificirali 13 različitih flavonoida koji imaju antioksidativno i potencijalno antikarcinogeno djelovanje. Ova svojstva flavonoida prisutnih u špinatu toliko su impresivna da su potakla znanstvenike na kreirajanje posebnih ekstrakata špinata koji bi se koristili u kontroliranim studijama.
Špinat je izvanredan izvor vitamina C i beta-karotena (prekursora vitamina A), važnih antioksidansa koji imaju ulogu u smanjenju količine štetnih slobodnih radikala u organizmu te posljedica koje slobodni radikali ostavljaju. Jedna od njihovih važnih uloga u organizmu je i spriječavanje oksidacije kolesterola te tako, posljedično i čuvanje zdravlja kardiovaskularnog sustava.
Naime, oksidirani kolesterol ima sposobnost nakupljanja na stijenkama krvnih žila te tako povećava vjerojatnost za njihovo začepljenje te posljedično i za srčani te moždani udar. Unos adekvatnih količina vitamina C i beta-karotena ovu vjerojatnost uvelike smanjuje. 1 šalica kuhanog špinata osigurava 295 % dnevnih potreba za vitaminom A te oko 30% dnevnih potreba za vitaminom C.
U 100 GRAMA = cca 40 kcal
Špinat je također jako dobar izvor folata, vitamina iz B skupine koji igra važnu ulogu u smanjenju razine homocisteina u krvi, komponente za koju se vjeruje da može povećati vjerojatnost za srčani udar. Kardoprotektivnoj ulozi špinata pridonsi i magnezij, mineral koji igra ulogu u održavanju normalnog krvnog tlaka. 1 šalica kuhanog špinata osigurava 65.6% dnevnih potreba za folnom kiselinom te oko 40% dnevnih potreba za magnezijem.
Visoka razina vitamina K u špinatu (1 šalica svježeg špinata osigurava 200%, a 1 šalica kuhanoga 1000% dnevnih potreba za vitaminom K) čini ovu namirnicu važnim saveznikom u održavanju zdravlja kostiju. Naime, vitamin K je neophodan za pravilan proces mineralizacije kosti, pa samim time i za čvrste i zdrave kosti.
Savjeti za pripremanje špinata Treba imati na umu... Špinat spada u malobrojnu skupinu namirnica koja ima mjerljivu količinu oksalata, komponenata koje, ako su u tjelesnim tekućinama prisutne u visokim koncentracijama, mogu kristalizirati i uzrokovati zdravstvene probleme.
Zbog toga se osobama sa narušenim funkcijama bubrega i mokraćnog mjehura sugerira izbjegavanje špinata. Nadalje, oksalati mogu ometati apsorpciju kalcija, pa se osobama koje uzimaju suplemente kalcija sugerira da špinat jedu barem 2-3 sata prije nego unose kalcij. S obzirom da špinat sadrži goitrogene-komponente koje mogu ometati rad štitne žljezde, osobama sa poremećenom funkcijom štitne žljezde također se proporuča izbjegavanje špinata.
Špinat sadrži purine. U nekih osoba, zbog poremećaja u metabolizmu, prekomjerna razina purina može uzrokovati zdravstvene probleme. Osobe koje imaju giht, i osobe sklone stvaranju bubrežnih kamenaca iz urične kiseline (koja je produkt razgradnje purina) trebale bi ograničiti ili izbjegavati unos špinata.
Preuzeto sa weba/vaše zdravlje/2006./ I.Alebić, dipl.ing.
Gledajte emisiju na
Tko je Online
Imamo 101 gostiju i nema članova online
Indeks tjelesne mase - KALKULATOR
Obavijest
Web stranica se još uvijek uređuje.
Moguće je da se pojavi koja greška.