UDRUGA ZA PREVENCIJU PREKOMJERNE TEŽINE

ASSOCIATION FOR OVERWEIGHT PREVENTION

Osnovana je u listopadu 2002. godine.
Naša je želja potaknuti svaku osobu na preuzimanje odgovornosti za vlastito zdravlje, jer se samo znanjem o ispravnom načinu življenja, pravilnom prehranom i fizičkom aktivnošću, može raditi na osobnoj prevenciji.

Zdravlje

DEPRESIJA

Detalji: Objavljeno Subota, 12 Siječanj 2008 22:32; Hitovi: 5913

DEPRESIJA

Bolest sa stotinu lica

Porast izloženosti stresu, češće javljanje bolesti iz anksio-depresivnog kruga i ovisnosti, što je trend u cijelom razvijenom svijetu, razlozi su zbog kojih ljudi i u Hrvatskoj sve više odlaze psihijatru.

Znači li to da se napokon počela skidati stigma s oblika liječenja koji je, po mišljenju mnogih, bio rezerviran isključivo za teško poremećene ljude?

Što je depresija?

Depresija je stara koliko i čovječanstvo. Sama riječ potječe iz latinskoga jezika - depressio dolazi od deprimere, što znači potisnuti, potlačiti.

Ubraja se ne samo u najranije opisane bolesti u povijesti medicine, nego i u najčešće psihičke poremećaje današnjice. Riječ "depresija" podrijetlom je iz latinskoga jezika - latinski depressio dolazi od deprimere, što znači potisnuti, pritisnuti, udubiti ili potlačiti.

Statistički podaci
Trenutno je depresija za žene zdravstveni problem broj 2. u ukupnoj populaciji depresija je na 4. mjestu.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije depresija će do 2020. godine postati 2. svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj 1. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba što se prati od 1910. g. nadalje.

Najmanje svaki deseti čovjek ima šansu jednom u životu oboljeti od depresije, može se javiti od dječje do starije dobi, a naročito je česta u srednjim godinama. Depresija uzrokuje duboke patnje i većina se stručnjaka slaže da je to za čovjeka najbolnije životno iskustvo s kojim se može suočiti.

Prema podacima Hrvatskog instituta za javno zdravstvo iz 2002. godine, od ukupnog broja hospitalizacija, na mentalne bolesti otpada 32,8 posto.

Ove godine (2006.) brojke su vjerojatno nešto veće zbog novog priliva oboljelih od PTSP-a. Od ovoga postotka najveći udio otpada na alkoholičare (23,6 %), zatim na shizofrenike (20,7 %),depresivne osobe (9,7 %), oboljele od posttraumatskog stresnog poremećaja (8,9 %), osobe oboljele od demencije (4,3 %), dok na ostale psihijatrijske dijagnoze otpada 32,8 %.

Očekivalo bi se da viši standard donosi i bolje fizičko i psihičko zdravlje. Ljudi, doduše, danas žive duže nego prije sto godina, no ne mora uvijek značiti i da žive kvalitetnije. Tako se dogodio svojevrsni apsurd – ljudi manje fizički rade, standard im je viši, a opet su sve nesretniji i depresivniji.

Glavni problemi današnjice su nedostatak sigurnosti, svakodnevni psihološki pritisak i ubrzani životni ritam. Smatra se da su, prije svega, depresiji skloni određeni profili ličnosti, pa kako većina nas usto živi tipično zapadnjačkim životom, okolina nerijetko može ubrzati depresiju: nesiguran posao, mala plaća, nemogućnost da posao zaboravimo subotama i nedjeljama, nedostatak vremena za prijatelje, usamljenost i nedostatak prijatelja samo su neke situacije koje mogu pogoršati depresiju ili ubrzati njezin razvoj.

Depresiju ne zovu bez razloga 'bolešću sa stotinu lica', jer ljudi u teškim i dugotrajnim depresijama ima i naoko mirnih i staloženih, kao i agresivnih i bučnih.

U pravilu, depresije su rjeđe u sredinama u kojima su ljudi bliski, u kojima čovjek osjeća sigurnost i zna da se uvijek na nekoga može osloniti. Ako čovjek zna da je voljen, da njegov život ima smisla, ako radi ono što voli, čak i u slučaju sklonosti, depresija se ne mora uvijek razviti, a i ako se razvije, šanse za ozdravljenje su veće.

Naime, pokazalo se da depresivne osobe načelno nemaju veliku dozu optimizma te su nerijetko sklone pretjerano brinuti i zamišljati najgore scenarije. Iz ovih razloga depresija se često nastavlja na anksioznost, jer je jedna od glavnih karakteristika anksioznih osoba upravo pretjerana zabrinutost i vječito pitanje: 'Što ako…?'

Najefikasnija terapija protiv depresije nisu isključivo lijekovi, nego kognitivno-bihevioralna terapija. Samo terapija ne može biti lijek baš u svim slučajevima, nego je u nekim slučajevima potrebna kombinirana terapija – lijekovima i psihoterapijom.

Osnova kognitivno-bihevioralne terapije, kako joj i samo ime kaže, sastoji se od spoznavanja ponašanja i razmišljanja koja pogoduju depresiji te od učenja i usvajanja novih, kvalitetnijih i konstruktivnijih načina ponašanja i razmišljanja.

Uz pomoć psihoterapeuta treba u svakodnevnom životu aktivno mijenjati sliku o samome sebi, navike i ponašanja na području samopouzdanja, aktivno se zalagati za sebe (tzv. asertivnost), mijenjati pogrešna, negativna i štetna uvjerenja, podizati emocionalnu inteligenciju i sl.

U slučaju napada panike treba primjenjivati tehnike desenzilizacije (smanjenja osjetljivosti), kako u mašti (meditaciji), tako i u stvarnom životu.

Objavljeno na portalu Pliva zdravlja, listopad 2006.g.

Tema: OTV emisija Čovjek i zdravstvena kultura tijekom 2007.g.

TV Jabuka, 23.03.2011.

Tema: " Depresija - bolest sa stotinu lica"

Gost: prof.dr.sc Vlado Jukić,psihijatar, ravnatelj klinike za psihijatrijske bolesti Vrapče;

Vezani tekstovi:

Antidepresivi i prekomjerna težina;

Depresija povećava štetno masno tkivo u organizmu;