Zdravlje

ANALIZA POVEZANOSTI PREHRANE I KARCINOMA

Detalji

Objavljeno Subota, 12 Siječanj 2008 19:25

Hitovi: 6425

NAJOPSEŽNIJA ANALIZA POVEZANOSTI PREHRANE I KARCINOMAPravilnom prehranom i fizičkom aktivnošću može se izbjeći jedna trećina karcinoma

ANALIZA POVEZANOSTI PREHRANE I KARCINOMA 

NAJOPSEŽNIJA ANALIZA POVEZANOSTI PREHRANE I KARCINOMA

Pravilnom prehranom i fizičkom aktivnošću može se izbjeći jedna trećina karcinoma 

Najveća analiza životnih stilova i karcinoma, a kojoj je svoj doprinos dalo više od 200 znanstvenika, iznjedrila je 10 preporuka za smanjenje rizika nastanka karcinoma. Značajno je da je Studijom utvrđena izravna veza između debljine/pretilosti i karcinoma.

Znanstveno vijeće koje je izabrao Svjetski fond za istraživanje karcinoma (World Cancer Research Fund/WERF) pregledalo je više od 7.000 studija i istraživanja o mogućim rizicima za nastanak karcinoma i nakon petogodišnjeg rada izradilo je, smatra se, najopsežniju analizu između povezanosti prehrane i karcinoma.

Iz Studije proizlazi da bi se pravilnom prehranom i fizičkom aktivnošću mogao izbjeći nastanak trećine karcinoma.

Deset preporuka 

WCRF je po završetku analize, dana 1. studenog javnosti objavio 10 preporuka za smanjenje rizika nastanka karcinoma, a čitavo se izvješće može naći na njihovim web stranicama www.wcrf.org.

Preporuke:

1. Budite što mršaviji;
2. Budite fizički akvini svaki dan;
3. Ograničite konzumaciju pića i jela bogatih masnoćama, šećerima i kalorijama;
4. Prehranjujte se prvenstveno povrćem i voćem;
5. Izbjegavajte konzumaciju mesnih prerađevina i smanjite unos crvenog mesa;
6. Ograničite konzumaciju alkohola;
7. Ograničite konzumaciju soli;
8. Izbjegavajte dodatke prehrani;
9. Dojenje štiti i majke i djecu
10. Pacijenti koji su preživjeli karcinom trebali bi potražiti nutricionistički savjet stručnjaka.

Zanimljivo je da prema ovom istraživanju rizik za nastanak karcinoma prijeti čak i onima koji se nalaze na gornjoj granici normalne tjelesne težine, odnosno normalnog indeksa tjelesne mase koji se kreće od 18,5 do 25, te da se ljudi ne bi smjeli više debljati nakon 21. godine. 

S viškom tjelesne težine povezani su:

karcinom jednjaka, gušterače, crijeva, maternice i bubrega ali i karcinom dojke kod žena koje su prošle menopauzu.

Iz analize proizlazi da bi ljudi trebali dnevno, svaki dan barem 30 minuta umjereno vježbati (što je potvrđeno i Bečkom deklaracijom 035 140 530 – op. Udruge),  a kad im se poboljša tjelesna kondicija vježbanje treba povećati na 1 sat dnevno budući da ono štiti od karcinoma crijeva.

Prehrana temeljena na povrću i voću trebala bi smanjiti rizik od nastanka karcinoma usta, lariksa, farinksa, jednjaka, želuca, pluća i crijeva. Premda dokazi da povrće i voće izravno štite od nastanka karcinoma nisu toliko uvjerljivi kao prije desetak godina, njihova konzumacija može zasigurno smanjjiti deblojanje, koje je povezano s karcinomom.

Analiza ukazuje da su crveno meso i mesne prerađevine povezane s nastankom karcinoma crijeva, pa bi, preporuča se, ljudi trebali konzumirati manje od 500 gr kuhanog crvenog mesa tjedno i posve izbjegavati mesne prerađevine.

Konzumacija alkohola izrazito je povezana s nastankom karcinoma usta, jednjaka i  jetre, pa bi ga trebalo izbjegavati. No, s obzirom  na dokaze da umjerena konzumacija alkohola (crno vino, prvenstveno) može pridonijeti prevenciji srčanih bolesti, muškarcima se preporuča da dnevno ne kozumiraju više od 0,47 litara piva ili jabukovače ili više od jedne male čaše vina. Za žene se preporuča da ove vrijednosti prepolove!

Također, ne bi se smjelo konzumirati više od 6 gr soli dnevno, budući da je neumjereno konzumiranje soli povezano s nastankom karcinoma želuca.

Suplementi, poput vitamina i minerala, nisu primjerena zamjena za uravnoteženu prehranu, a neka istraživanja pokazuju da uzimanje visokih doza dodataka prehrani može povećati rizik nastanka karcinoma, pa bi ih trebalo izbjegavati.

Majke bi trebale isključivo dojiti djecu prvih 6 mjeseci, a potom dojenje treba biti dopuna prehrani. Dojenje štiti majke od karcinoma dojke, a postoje i neki dokazi da djeca koja su dojena rjeđe postaju pretila kasnije u životu.

Osobe koje žive s karcinomom ili one koje su se od njega oporavile, trebale bi zatražiti stručan savjet glede svoje prehrane kad završe s tretmanom radi smanjenja rizika ponovnog javljanja bolesti.

Autor: Borka Cofuk

Objavljeno u Liječničkim novinama br. 65/ prosinac 2007.g. 

Odabir teksta: Sonja Njunjić

Tekst preuzet za web Udruge, siječanj 2008. 

• < Prethodno
• Slijedeće >