UDRUGA ZA PREVENCIJU PREKOMJERNE TEŽINE
ASSOCIATION FOR OVERWEIGHT PREVENTION
Osnovana je u listopadu 2002. godine.
Naša je želja potaknuti svaku osobu na preuzimanje odgovornosti za vlastito zdravlje, jer se samo znanjem o ispravnom načinu življenja, pravilnom prehranom i fizičkom aktivnošću, može raditi na osobnoj prevenciji.
Zdravlje
EUROPSKA POVELJA O ZDRAVLJU SRCA
- Detalji
- Objavljeno Petak, 27 Kolovoz 2010 09:53
- Hitovi: 6658
Predgovor Mortalitet i morbiditet
Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u žena i muškaraca u Europi. Odgovorne su za gotovo pola svih smrti u Europi, uzrokujući preko 4.35 miliona smrti svake godine u 53 zemlje članice SZO europske regije i više od 1.9 miliona smrti svake godine u Europskoj Uniji.
Kardiovaskularne bolesti su također glavni uzrok disabiliteta i smanjene kvalitete života. Ipak, kardiovaskularne bolesti su velikim dijelom preventabilne. SZO procjenjuje da bi umjerena istovremena redukcija krvnog tlaka, obeziteta, kolesterola i uporabe duhana, na populacijskoj razini, za više od pola smanjila incidenciju kvb.
Mortalitet od kardiovaskularnih bolesti, incidencija i letalitet opadaju u većini Sjevernih, Južnih i Zapadno Europskih zemalja, ali ne opadaju tako brzo ili rastu u zemljama Centralne i Istočne Europe. Iako u EU opadaju stope smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, raste broj muškaraca i žena koji žive s tim bolestima. Ovaj paradoks je u vezi s dužim očekivanim trajanjem života i većom stopom preživljavanja ljudi s bolestima srca i krvnih žila.
Kardiovaskularne bolesti ubiju više ljudi nego svi karcinomi, s većim postotkom kod žena (55% svih smrti) nego muškaraca (43% svih smrti), višim mortalitetom kod muškaraca i žena nižeg socio-ekonomskog stanja.
Rizični čimbenici
Dobro poznati, glavni čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti su uporaba duhana, povišeni krvni tlak i povišeni kolesterol u krvi, čimbenici koji su izravno povezani s životnim stilom, prehrambenim navikama pojedinaca, kao i sa stupnjem tjelesne aktivnosti. Ostali čimbenici koji su povezani s kardiovaskularnim bolestima uključuju prekomjernu tjelesnu težinu i pretilost, diabetes melitus, prekomjernu konzumaciju alkohola i psihosocijalni stres.
Troškovi
Procjenjeno je da su troškovi kardiovaskularnih bolesti u EU 169 milijardi Eur/godišnje. Ovo predstavlja veliki godišnji trošak per capita od 372 Eur. Troškovi per capita variraju više od deseterostruko između zemalja članica EU od manje od 50$ u Malti do preko 600$ per capita godišnje u Njemačkoj i Velikoj Britaniji.(4).
Osim toga, zemlje s višim stopama kardiovaskularnih bolesti imaju oslabljen ekonomski razvoj. Gubitci u proizvodnji zbog mortaliteta i morbiditeta koštaju EU preko 35 milijardi Eur, što predstavlja 21% ukupnog troška tih bolesti, sa oko 2/3 ovih troškova zbog smrti (24,4 milijardi Eur) i 1/3 zbog bolesti (10,8 milijardi Eur) radno aktivnog stanovništva.
Multisektorska suradnja i aktivnosti
EU dokumenti visoke razine, naročito zaključci Vijeća iz 2004. godine o promicanju kardiovaskularnog zdravlja naglašavaju važnost djelovanja i na populacijskoj i individualnoj razini, posebno identificiranjem osoba s visokim rizikom.Zaključak Vijeća EU, usvojen za vrijeme Irskog predsjedanja, poziva Europsku Komisiju kao i zemalje članice da osiguraju poduzimanje odgovarajućih mjera za prevenciju kardiovaskularnih bolesti. Luksemburška Deklaracija, usvojena pod luksemburškim predsjedanjem, utemeljila je sporazum predstavnika nacionalnih Ministarstava zdravstva, europskih i nacionalnih predstavnika kardioloških društava i „fondacija za srce“, prisutnih na sastanku u Luksemburgu, da energično traži uvođenje ili jačanje sveobuhvatnih planova/programa prevencije kardiovaskularnih bolesti i da osigura da učinkovite mjere, politika i intervencije budu zastupljene u svim europskim zemljama.
Nekoliko rezolucija i povelja SZO usvojeno je s namjerom suzbijanja kardiovaskularnih bolesti i drugih glavnih nezaraznih bolesti.Štoviše, svrha zaštite zdravlja i poboljšanja kvalitete života europskog stanovništva smanjenjem učinka kardiovaskularnih bolesti, definirano je u potpunosti u EU sporazumu i u ciljevima sastanka EU u Lisabonu, te izgledima za integraciju zdravlja u sve političke dokumente izrečene u zaključcima Vijeća europe od 30 studenog 2006. pod Finskim predsjedanjem.
Uz podršku Europske Komisije i SZO, Europska mreža za srce i Europsko kardiološko društvo pozivaju zainteresirane europske i međunarodne organizacije da:
· Potpišu Europsku povelju o zdravlju srca
· Prevencijom suzbiju prijevremene smrti i obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti
· Djeluju u skladu s Deklaracijom Sv. Valentina sa Winning Heart Konferencije od 14. veljače 2000. godine
„Svako dijete rođeno u novom mileniju ima pravo živjeti najmanje do dobi od 65 godina bez kardiovaskularnih bolesti koje se mogu spriječiti“.
U nastavku:
EUROPSKA POVELJA O ZDRAVLJU SRCA;
Cilj Europske povelje o zdravlju srca je značajno smanjiti opterećenje kardiovaskularnim bolestima u EU i Europskoj regiji SZO, te smanjiti nejednakost i nepravednost u optrećenju bolestima unutar jedne zemlje i između zemalja. U ovom dokumentu termin „zdravlje srca“ podrazumijeva bolesti srca, moždani udar i druge vaskularne aterosklerotske bolesti.
BEČKA DEKLARACIJA - KOD ZDRAVLJA;
Izračun otkucaja;
220 - broj godina x 0,7 = Broj „Zdravih“ otkucaja