Zdravlje

PRAVILA ZDRAVOG SUNČANJA

Detalji

Objavljeno Srijeda, 23 Lipanj 2010 17:54

Hitovi: 7554

Piše: Slađana Divković, dr.med., Acu Medic Centar Zagreb, dopredsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne tjelesne težine 

Sunce i ljeto 

Premda čini samo 10% ukupnog spektra UVZ, UV-B zračenje znači najveću opasnost, (osobito između 10 i 15 sati kada ove zrake okomito prolaze kroz ionako stanjen ozonski omotač), pa duže i nekontrolirano izlaganje suncu izaziva promjene na koži kao što su: crvenilo, opekline, nepravilna pigmentacija kože, dehidracija. Ubrzavaju nastanak slobodnih radikala i oštećenje kože. UV-C zračenje ozonski omotač blokira te ono nije opasno za zdravlje. 

Upravo zbog preventive i bolje informiranosti o štetnosti UVZ uveden je UV indeks kao mjera količine UVZ koja odgovara njegovu djelovanju na kožu, a izražen je brojčano od 1 do 10. Tako, primjerice, ako je UV indeks 7 i veći, savjetuje se što manje boraviti na otvorenom. Djelovanju UVZ izloženi smo svi, a posebno su osjetljive osobe bijele puti i svijetle boje očiju (svijetli fototip 1 i 2). To su osobe koje nikad ne pocrne, nego na suncu odmah pocrvene.

Najopasniji oblik izlaganja je kratkotrajno intenzivno izlaganje suncu primjerice preko vikenda.

1) ne boravite dugo na suncu bez zaštite;

2) izbjegavajte sunčanje u vrijeme između 10 i 16 sati;

3) koristite se proizvodima za sunčanje sa zaštitnim faktorom najmanje 15 za tamnopute, a osobe svjetlije puti trebale bi imati zaštitni faktor najmanje 30;

4) djecu do tri godine starosti ne bi trebalo izlagati suncu, a kad su razodjenuta, treba ih zaštititi kremom s visokim zaštitnim faktorom (iznad 30);

5) savjetuje se lagana, prozračna, komotna odjeća isključivo od prirodnih materijala;

6) savjetuje se nošenje pokrivala za glavu (šeširi širokog oboda, šilt kape) te nošenje sunčanih naočala;

7) osobama s proširenim venama i kapilarama ne savjetuje se sunčanje nego samo plivanje i hodanje po plićaku;

8) ljeti ne upotrebljavajte sredstva za izbjeljivanje postojećih pigmentacija, nego nanosite ona koja pomažu da se ne pojavljuju nove pojačane pigmentacije; 

Koža je ljeti naš "najeksponiraniji" organ. Stoga budite posebno pažljivi prema otvorenim dijelovima tijela kao što su: lice, vrat, dekolte, podlaktice, potkoljenice i leđa. Osobe s već postojećim madežima ili većim brojem madeža moraju biti dodatno na oprezu i redovito ih pregledavati. Svaka promjena veličine, oblika, ruba, jačine pigmentacije, te pojava simptoma kao što su: svrbež, vlaženje, krvarenje, žarenje i peckanje na mjestu postojećeg madeža treba biti ozbiljno shvaćena. Tada je potrebno učiniti dodatni dermatološki pregled. 

Ne zaboravite, opekline do dvanaeste godine života povećavaju rizik za razvoj malignog melanoma. Konačno, UVZ na našu kožu ima kumulativni učinak, a važno je da 80% naše ekspozicije UVZ dobijemo do osamnaeste godine života. Budući da nekontrolirano sunčanje u solariju pridonosi tome, ne savjetuje se djeci i mlađima od osamnaest godina.   

Piše: Slađana Divković, dr.med., dopredsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne tjelesne težine 

ACU MEDIC CENTAR akupunkture i nutricionizma, Savjetovalište za pretilost i bolesti metabolizma, Vitaminsko-mineralna dijagnostika, J. Šižgorića 19, Zagreb; tel.: (01) 34 56 974 

Cjelokupni tekst dr. Slađane Divković, objavljen u ljetnom broju obiteljskog časopisa o zdravlju zdravlju „Zdrav život“ br. 73/2009. pod nazivom „Zamke ljeta“ 

Uppt, Up Dated, lipanj, 2016.

• < Prethodno
• Slijedeće >