Tjelesna aktivnost

Tjelesna aktivnost - za puno više od dobrog izgleda

Detalji

Objavljeno Utorak, 02 Travanj 2013 13:48

Hitovi: 5769

Najteže je početi – ne pobjeđuju najsnažniji nego najustrajniji!

Najteže je početi, a kada počneš, teško je prestati. Tijelo traži svoju dnevnu aktivnost, traži utege, čučnjeve, sklekove, šetnje i ostale mu drage poslastice. Govorimo o sportu i rekreaciji kao načinu života. Boljeg raspoloženja, bolje se prilagođuju, sebe i vlastito tijelo doživljavaju pozitivnije, imaju više samopouzdanja, bolje intelektualne sposobnosti i snalaženje u prostoru i životu...oni koji održavaju redovnu fizičku aktivnost.

Stalno se govori o vježbanju kao blagodati za mišiće, no zaboravlja se da ono djeluje i na same kosti, što sprječava  sve češću osteoporozu. Mršavljenje i lijep izgled nisu najbitniji rezultat vježbanja. Redovna fizička aktivnost utječe na kognitivne sposobnosti čovjeka. To je puno bitnije od samog izgleda. Nikada nije kasno redovitu tjelesnu aktivnost usvojiti kao način života.

Endorfin je formula za sreću

Svatko tko se ikada bavio sportom ili nekom fizičkom aktivnošću potvrdit će kako je tijelo bez toga jadno, umorno i slabo. Uz sve pozitivne učinke koje fizička aktivnost unosi u život, najbitniji su oni koji dobrotvorno djeluju na psihu kao jedan od najvažnijih segmenata ljudskog zdravlja. Naime, tokom napornih aerobnih treninga dolazi do otpuštanja endorfina, hormona koji predstavlja „prirodnu drogu" i koji izaziva dobro raspoloženje.

Depresija, koja je danas sve raširenija i prisutna ne samo kod starijih osoba, već zahvaća sve mlađu populaciju, također postaje lakša i prebrodiva uz aktivnosti, kako one lakše poput šetnje tako i uz one napornije i zahtjevnije. Hodanje kao osnovni oblik kretanja napor je za sustav za pokretanje, održava njegovu funkciju, a istodobno čini najdostupniju tjelovježbu u borbi protiv napetosti. Međutim, mnogi nikad nisu doživjeli tjelovježbu i sport kao ugodno iskustvo, već kao nešto frustrirajuće što pod svaku cijenu treba izbjeći. Upravo je zato potrebno pronaći svoj način vježbanja i shvatiti zašto je ono upravo nužno za psihičko i fizičko zdravlje. Jer, svima su ciljevi različiti pa prema tome treba odrediti način te intenzitet vježbanja.

Aktivnošću protiv depresije

Koliko je pozitivan učinak vježbanja protiv depresije pokazuje i istraživanje koje su u suradnji provela četiri fakulteta u SAD-u 1999. godine na pacijentima koji pate od teške depresije. Naime, istraživanje je obuhvatilo četiri mjeseca liječenja i šest mjeseci praćenja pacijenata. Pacijenti su bili podijeljeni u tri grupe, od kojih je jedna dobivala klasične lijekove za depresiju, druga je bila podvrgnuta redovitim fizičkim vježbama, a treća je liječena kombinacijom lijekova i vježbanja. Rezultati su pokazali da je fizička aktivnost bila daleko najefikasnija terapija. Ne samo da je najveći postotak pacijenata izliječen, već je i postotak ponovno oboljelih najmanji.

Također, brojna istraživanja koja su provedena na starijim osobama pokazuju da je šetanje i trčanje vrlo korisno za usporavanje i sprječavanje pojave gubitka pamćenja i demencije, a i za očuvanje sposobnosti za učenje. Istraživanja koja su provedena na djeci školskog uzrasta dokazuju i o vezi između uspjeha u školi i fizičkoj aktivnosti učenika. Nadalje, u obitelji s aktivnim načinom življenja rjeđe su bolesti ovisnosti o drogama, kao i pušenju.

Danas je poznato da je određena količina tjelesne aktivnosti značajna u prevenciji gojaznosti, šećerne bolesti, povišenih masnoća u krvi, bolesti srčano žilnoga sustava, bolesti srca. Tjelesna aktivnost daje odlične rezultate i kad se bolest srca već razvije. Kod ljudi koji redovito vježbaju manja je učestalost razvoja zloćudnih bolesti, prije svega raka debeloga crijeva i dojke. Nadalje, vježbanje prevenira i razvoj osteoporoze, a time i prijeloma kostiju u starijoj dobi, posebno žena. Takav je način života posebno značajan u borbi protiv depresije, a kod starijih ljudi produžava trajanje neovisnosti o tuđoj pomoći. Krenuti se može i od manjih stvari, primjerice pješačenje dijelom puta na posao, korištenje stepenica umjesto dizala u cijelosti ili barem dijelom ako to zdravstveno stanje ne dopušta.

Stres kao način života

Stres je nemoguće izbjeći, ali ga se može ublažiti razgibavanjem i opuštanjem mišića te mu ne dopustiti da uništava zdravlje. Postoji više različitih tehnika opuštanja mišića, čiji je osnovni cilj otpustiti stresom nagomilanu energiju i napetost u mišićima, te spriječiti daljnje nakupljanje napetosti. Najčešći i najjednostavniji pristupi su: opuštanje grupe po grupe mišića putem svjesne namjere, opuštanje kroz kombinaciju snažnog stezanja i opuštanja mišića, ili zamišljanjem topline i težine u mišićima. U svakodnevnom užurbanom životu tjelovježba je time „out“, isključivanje iz svakodnevnih problema što potiče pozitivne promjene psihičkog stanja.

Nedostatak fizičke aktivnosti može uzrokovati loš san. Fizička aktivnost u kasno popodne ili rano jutro može osigurati dubok san tijekom sljedeće noći. Međutim, fizička aktivnost neposredno prije spavanja može podići razinu adrenalina i dovesti do nesanice. 

Jačanje samopouzdanja

Fizička aktivnost treba biti primjerena dobi, kondiciji, zdravstvenom stanju i mogućim tjelesnim ograničenjima. Može se provoditi samostalno, u manjem društvu ili organiziranoj grupi. Nakon što se počne primjećivati napredak u aktivnosti, bilo u kondiciji ili u svladavanju novih motoričkih znanja i vještina, razvijaju se osjećaji kompetentnosti i osobne vrijednosti. Učestalost tjelovježbe osigurat će pozitivne promjene raspoloženja koje dugoročno prelaze u bolji psihički status. Samopouzdanje s vremenom postaje jače nego što je bilo, te što smo zadovoljniji sobom, drugi to postaju također.

Odlučiti se može na aerobne vježbe poput brzog hodanja, trčanja, plesa, vožnje bicikla. U zatvorenim salama to su ‘kardio’ vježbe na spravama poput poput stepera , traka za trčanje, sprava za veslanje, Orbitreka  ili grupnih treninga od kojih danas postoji čitav niz poput aerobika, zumbe, step aerobika. Također, danas je sve popularnija teretana. Pravi je odabir za učvrstiti mišiće ali i skinuti višak kilograma.

Aerobna i anaerobna tjelesna aktivnost

Aerobne vježbe su vremenski dugotrajnije, ali nižeg intenziteta. Hodanje, trčanje, biciklizam, plivanje, planinarenje i ostale aktivnosti su aerobne aktivnosti. Preporučljive su za očuvanje zdravlja jer njihovom primjenom osposobljavate tijelo da dostavi što više kisika stanicama, te da ga one što bolje iskoriste. Na taj način jačate srce, krvne žile i pluća. Dobre su za psihičko rasterećenje i smanjenje stresa. Preporučuju se starijim osobama zbog svog niskog intenziteta napora.

Anaerobne vježbe su visokog intenziteta i kraćeg trajanja te su između vježbi ili aktivnosti potrebni kratki odmori. Anaerobnim tjelesnim aktivnostima smatraju se tenis, squash, veslanje i brža trčanja u sportovima kao što su nogomet. Treba napomenuti da nijedna tjelesna aktivnost nije isključivo aerobna ili anaerobna. Ovisno o intenzitetu dominira jedan ili drugi način dobivanja energije. Utrka na 400 metara profesionalnom atletičaru je anaerobna aktivnost, a nekome tko lagano trči aerobna. Za rekreaciju i zdravlje trebalo bi početi s aerobnim aktivnostima, a tek kasnije, kada ojačaju krvožilni sustav i pluća, može se početi s anaerobnim aktivnostima.

Krenite za zdravljem u Mofit fitness centar

Za svakoga ponešto se može naći u Mofit fitness clubu na Trešnjevci, koji u svojoj raznolikoj ponudi nudi razne mogućnosti fizičke aktivnosti. Na prostoru od 1600 m2, na raspolaganju su: teretana s cardio fitnessom, 3 dvorane za aerobne vježbe (yoga, pilates, step aerobic), les mills grupne vježbe, stijena za penjanje, stolni tenis, spinning, vanjska terasu za vježbe razgibavanja, lime bar te centar za masažu i prevenciju zdravlja. Stručno osoblje i osobni treneri čekaju Vas tamo, te će Vam pomoći pri ostvarivanju željenih rezultata u skladu s Vašim mogućnostima.

Sve detaljnije informacije mogu se naći na njihovoj stranici http://www.mofit.hr/

Uvedite tjelesnu akivnost u vaš dnevni raspored i ojačajte psihičko stanje, jer je dobro raspoloženje ono što nas čini ljepšima.

Za Uppt pripremila:  Ines Marinac, studentica Fakulteta političkih znanosti, Novinarstvo, IV. godina

Travanj, 2013.

Dodatak:

100 godina fitnessa! Kako je bilo nekada!

Sličicu za Uppt proslijedila Tajana! Hvala!

• < Prethodno
• Slijedeće >