UDRUGA ZA PREVENCIJU PREKOMJERNE TEŽINE
ASSOCIATION FOR OVERWEIGHT PREVENTION
Osnovana je u listopadu 2002. godine.
Naša je želja potaknuti svaku osobu na preuzimanje odgovornosti za vlastito zdravlje, jer se samo znanjem o ispravnom načinu življenja, pravilnom prehranom i fizičkom aktivnošću, može raditi na osobnoj prevenciji.
Prehrana
DUBOKI TANJUR
- Detalji
- Objavljeno Subota, 08 Prosinac 2007 18:52
- Hitovi: 6022
Kolike porcije hrane mogu jesti? Nažalost, većina i ne zna da jede previše jer su naviknuti na velike porcije. Veličina porcija počela se povećavati 80-ih godina prošlog stoljeća.
DUBOKI TANJUR
Kolike porcije hrane mogu jesti?
Keksi veličine frizbija.
Kolači veličine posude za cvijeće.
Špageti kao plast stijena.
Jedan od važnih razloga pretilosti današnjih tinejdžera je i puno, puno veća količina hrane koja se pojede po obroku. Naime, mladi (ali i svi ostali!) danas jedu mnogo više nego prije, ali i mnogo više nego što im je zaista potrebno. Ovo znači da unesu mnogo više kalorija nego što im tijelo može sagorjeti Nažalost, većina i ne zna da jede previše jer su naviknuti na velike porcije. Veličina porcija počela se povećavati 80-ih godina prošlog stoljeća.
Primjera radi – prosječno pecivo imalo je prije 20 godina promjer od oko 7,5 cm i 140 kalorija, a danas ima promjer od oko 15 cm i čak 350 kalorija!
A od prejedanja se javlja debljina i s njom povezani mnogi problemi – visoki krvni tlak, visoki kolesterol, dijabetes, problemi s kostima, disanjem i spavanjem, čak i depresija. Kasnije u životu javlja se opasnost od srčanog i moždanog udara te zatajenja srca.
Danas je pecivo puno veće i kaloričnije nego prije 20 godina!Lako je razumjeti zašto se jede više – industrija hrane radi sve kako bi ljudi što više trošili na hranu, dok potrošači vole osjećaj da za svoje novce dobivaju nešto što je dobro i što ga je vrijedno.
ISTINA O VELIČINI PORCIJA
Pogledaj na deklaraciju svakog proizvoda koji kupiš i saznat ćeš sastav i njegovu nutritivnu vrijednost.
No, imaj na umu da tamo ne piše koliko bi trebao/la pojesti, već samo koliko je čega u konkretnom proizvodu (dakle, šećera, soli, masnoća...).
Također, uzmeš li neki slatkiš od 30 dag i pojedeš ga cijelog odjednom, nećeš dobiti onoliko kalorija (i svega ostalog!) koliko piše na markici jer se te vrijednosti odnose na količinu od (samo!) 10 dag! Dakle, ti ćeš dobiti tri puta toliko kalorija, šećera, masnoća... Dovoljan ti je komad mesa veličine tvoga dlana!
ŠTO SE PREPORUČUJE
Svu hranu može se podijeliti u šest grupa:
1. žitarice
2. povrće
3. voće
4. masnoće
5. mliječni proizvodi
6. meso i mahunarke
Za preporučenu dozu svake vrste hrane obično se koristi vrijednost u gramima ili šalicama. Naravno, ne nosiš uvijek vagu ili šalicu u torbi da bi znao/la koliko pojesti, ali zato su se znanstvenici dosjetili odličnog načina – pogledaj svoju ruku!
Stisnuta šaka je otprilike količina koja stane u šalicu, a jedna šalica je količina koju znanstvenici preporučuju za porciju tjestenine, riže, žitarica, povrća i voća.
A kad se radi o mesu – komad koji pojedeš za jedan obrok bi trebao biti velik kao tvoj dlan. Količina masnoće (maslac, majoneza, dresing za salatu...) trebala bi za jedan obrok stati na vrh tvog palca! Zašto veliki, kad može i manji hamburger?
Još jedan odličan način na koji možeš saznati koliko trebaš pojesti je da razdijeliš tanjur na četiri jednaka dijela. Jedna četvrtina neka budu proteini (npr. meso), druga četvrtina žitarice (npr. riža), a treća i četvrta (dakle, polovica tanjura!) povrće. Bitno je da nijedna hrana ne pada preko druge i od nje ne budu napravljeni visoki stogovi!
KAKO SE KONTROLIRATI?
Ponekad je teško znati koliko si pojeo/la, posebice ako se radi o sendviču, čipsu ili kokicama koje sam/a napraviš kod kuće.
Stoga evo još nekoliko savjeta kako se kontrolirati:
Obroke jedi na manjim tanjurima kako bi izgledali obilniji. Sendvič na velikom tanjuru za pizzu može izgledati sićušan, ali ako ga staviš na maleni tanjur za kolače – to je već nešto sasvim drugo!
Nikad ne nosi sa sobom pred TV cijelu vrećicu čipsa ili kanticu sladoleda. Mnogo je veća vjerojatnost da ćeš pojesti manje ako sa sobom poneseš samo dio, a ostatak ostaviš u kuhinji.
U tijeku dana jedi tri obilnija obroka i dva manja. Nikad ne preskači obroke jer, ako to radiš, veća je vjerojatnost da ćeš pojesti veće porcije (kad ih se konačno dočepaš).
Jedi više povrća i voća, posebno na početku obroka. Ovo ti daje osjećaj sitosti, pa ćeš pojesti manje ostalog.
Ne jedi na brzinu. Jedi sporo i prožvači dobro – ovako se također stvara osjećaj sitosti. Uhvati li te iznenadna glad, radije posegni za voćem, nego za čipsom. Imaj na umu da su porcije u pizzerijama i ostalim fast food restoranima (ali i u svim ostalim restoranima!) od tri do četiri puta veće od onoga koliko bi se trebalo pojesti. Stoga podijeli obroke s prijateljima ili ponesi dio kući za kasnije.
- Nemoj naručivati veći obrok (npr. ekstra veliki hamburger) samo zato što je tek malo skuplji (i više se isplati) od onog manjeg (i normalnog) hamburgera.
- U razdoblju si kad se razvijaš i vjerojatno češće osjećaš glad. No ne daj se prevariti – uvijek posegni za zdravim obrokom – voće, žitarice...
ZAŠTO JE SVE OVO BITNO?
Možda jedeš kao vršilica i poslije se hvališ da ti se ništa ne prima. No, bitno je da već u tinejdžerskoj dobi usvojiš zdrave navike jer, ako ti loše ostanu za kasnije, vrlo je vjerojatno da će se javiti prekomjerna težina, a s njom i svi ostali zdravstveni problemi. Naime, samo 50 do 100 kalorija viška po danu može dovesti do viška od 4,5 kg u jednoj godini.
Preuzeto s T-portala/zdravlje/prosinac/2007.
Pogledajte na našem webu SAVJETI/Prehrana/vizalizacija hrane