Djeca

Svako peto dijete je debelo!

Detalji

Objavljeno Nedjelja, 24 Lipanj 2012 21:03

Hitovi: 5299

Kad ćemo tome stati na kraj!?

Izvrstan tekst autorice Goranke Jureško objavljen u Jutarnjem listu od 22. lipnja 2012. godine.

Nisam ga uspjela pronaći preko interneta, već sam samo  prepisala stastističke podatke koji govore o debljini u svjetskim i hrvatskim razmjerima.

706 milijardi dolara godišnje donosi svjetska proizvodnja hrane koja deblja (brza hrana i pizze);

111 milijardi dolara godišnje donosi dobit od prodaje slanih i slatkih grickalica;

88 milijardi dolara godišnje donose prihodi od prodaje kola pića;

1 čaša kole dnevno godišnje deblja 7 kg;

Debljina u Hrvatskoj prema zadnjimm podatcima:

60% odraslih ima parekomjernu težinu;

20% odraslih osoba je debelo;

19% djece ima prekomjernu težinu;

7% djece je debelo;

3% osamnaestogodišnjaka ima više od 100 kilograma;

54% žena ima opseg struka veći od 88 cm;

34% muškaraca ima opseg struka veći od 102 cm;

Najdeblji muškarci po županijama (27 do 32% debelih):

1. Međimurska

2. Varaždinska

3. Krapinsko-zagorska

4. Zagrebačka

5. Virovitičko-podravska

Najdeblje žene po županijama (27 do 41% debelih):

1. Krapinskko-zagorska

2. Križevačko-koprivnička

3. virovitičko-podravska

4. Požeško-slavonska

5. Bjelovarsko-bilogorska

Povezane vijesti:

Države debelih teret su za Zemlju 18.06.2012.

Kratkoročne i dugoročne posljedice prekomjernog unosa hrane kod djece 10.06.2012.

Mršaviji ljudi spavaju dulje 15.05.2012.

Oj debljino, svakom li si teška! 15.05.2012.

Prekomjerna težina i starenje donose zadovoljstvo u životu 04.04.2012.

Objavljeno  28.09.2011.

http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews%5Btt_news%5D=131866&cHash=d2dc0efc8a

Svako peto dijete je debelo!

Zakonom protiv kolograma (28.09.2011.);

Liječnici upozoravaju - svako je peto dijete u Hrvatskoj debelo. Kao najdrastičniji primjer navodi se 14-godišnjakinja s čak 160 kilograma koja je primljena u KBC Zagreb. Zbog toga se i zakonom odlučilo boriti protiv kilograma, počevši od vrtića u kojima se već nekoliko godina primjenjuje normativ zdrave prehrane.

U vrtićkim jelovnicima uvode se neke nove namirnice koje djeca nisu do sada imala prilike jesti kao što su proso, bob, slanutak. No novu hranu djeca teško prihvaćaju. Epidemija pretilosti zahvatila je Hrvatsku. Posljedica je to povećane konzumacije tzv. praznih kalorija. Različita peciva, sendviči, sokovi lako su dostupna zamjena za hranjiv obrok.

Roditelji i djeca puno jedu grickalice i proizvode koji imaju jako puno soli, a u stvari su nutritivno jako siromašni, energijski jako bogati. Pa tako recimo 100 grama čipsa ima otprilike 50 grama čiste masnoće i jednu žličicu soli, upozorava voditeljica Odjela prehrane KBC-a Zagreb Eva Pavić.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, najviše je pretile djece na Srednjem istoku, u srednjoj i istočnoj Europi te u Sjevernoj Americi. Sva ta djeca jedu previše, a kreću se premalo.

Takvoj djeci uopće nije problem pojesti jedno pečeno pile s prilogom i onda to zaliti visokokaloričnim pićima, smatra voditelj Zavoda za endokrinologiju i dijabetes prof. dr. sc. Miroslav Dumić.

Pretila djeca izložena su velikom riziku oštećenja gotovo svih organa. Iako roditelji često misle da im je dijete debelo zbog hormonskih poremećaja, samo u 1% slučajeva to je stvaran razlog. Debljina je posljedica loših prehrambenih navika i nekretanja.

Uppt, 24.06.2012./m.v.

• < Prethodno
• Slijedeće >