Dijete

Diskriminacija radi debljine

Detalji

Kategorija: Općenito

Objavljeno Nedjelja, 10 Lipanj 2012 16:46

Hitovi: 4592

18. ožujka 2012. - Dan osviještenosti o debljini,

http://www.stampar.hr/DanOsvijestenostiO

Prevalencija debljine i prekomjerne težine u stalnom je porastu. Sve veći udio populacije razvijenih zemalja ima prekomjernu tjelesnu težinu ili debljinu. Jedan od problema s kojim se suočavaju, a o kojem se puno ne govori i zanemaren je, diskriminacija je pretilih ili prekomjerno teških osoba.

Ovakva vrsta diskriminacije odvija se kroz više razina, ali možda su najuočljivije kod zapošljavanja i profesionalnog napredovanja, u obrazovnim sredinama, u radnim kolektivima, ali i u zdravstvenom sustavu.

Pretilost i radno mjesto

Kod zapošljavanja, svjedoci smo česte diskriminacije pretilih osoba, posebno ako je riječ o prodajnim mjestima, promotivnim i medijskim zanimanjima.

Istraživanje koje je provelo Sveučilište Yale (2009.) pokazalo je kako je 5 posto muškaraca i 10 posto žena bilo suočeno s takvom diskriminacijom - od odbijanja na razgovorima za posao do uvredljivnog ponašanja.

Oko 60 posto muškaraca i žena koji su bili žrtvama takve vrste diskriminacije rekli su kako zbog težine nisu bili primljeni za posao, slabije su napredovali te su bili otpušteni bez valjanog razloga.

Diskriminacija zbog prekomjerne težine ''javlja se u poslovnim i svakodnevnim ljudskim odnosima ponekad i češće od diskriminacije na temelju godina ili spola'', pišu znanstvenici u magazinu International Journal of Obesity.

Prema istraživanjima organizacije Size Acceptance Movement, oko 93 posto poslodavaca bi radije zaposlilo mršavu osobu nego pretilu iako su jednakih kvalifikacija.

Češće žrtve diskriminacije su žene, prije svega zbog nerealnih ideala ženske ljepote koja je razvijena na Zapadu, kao i fenomena učestalog identificiranja žene s njezinim vanjskim izgledom.
S druge strane, pretili muškarci rjeđe napreduju do visokopozicioniranih profesionalnih pozicija.
Prekomjerno teške ili pretile osobe češće rade slabije plaćene poslove, čak su u nekim sredinama i manje plaćene za obavljanje posla od suradnika prosječne tjelesne težine.
Pretile osobe često su izložene predrasudama i etiketirane kao lijene, nekompetentne, s nedostatkom samokontrole i nedostatkom volje.

Diskriminacija u obrazovnom sustavu

Posebno je zabrinjavajuća diskriminacija u školskom, odnosno obrazovnom sustavu. Ovo se osobito odnosi na diskriminaciju među vršnjacima u dječjoj dobi. Eksperimentalna istraživanja koja su uključivala slike djece različite težine te djece s nekim oblikom fizičkog nedostatka pokazala su kako su pretila djeca, među vršnjacima, najmanje poželjna kao prijatelji. U dobi kada se formira djetetova osobnost i slika o sebi, ovakav oblik diskriminacije izrazito je štetan. Pretila djeca često se i sama izoliraju iz socijalnih sredina zbog loše slike o sebi, nedostatka samopouzdanja i loših iskustava u odnosima s vršnjacima.

Diskriminacija pretilih osoba istražena je i utvrđena i na sveučilištima, odnosno u sustavima visokog obrazovanja. Pretili studenti lošije su prihvaćeni od kolega, iako imaju ista znanja, kvalifikacije i kompetencije. To često rezultira izostajanjem s kolegija, socijalnim izoliranjem pa i odustajanjem od obrazovanja. To je posebno naglašeno kod studentica koje su u značajnijoj mjeri žrtve predrasuda od svojih muških kolega.

Crandall i suradnici u svom su istraživanju pronašli statistički značajnu povezanost između Indeksa tjelesne mase (ITM) i financijske potpore za edukaciju koju roditelji pružaju svojoj djeci.

Prosječno teški studenti, odnosno studentice imaju veću financijsku podršku roditelja, dok se prekomjerno teški, odnosno pretili studenti češće financiraju uz dodatan rad. Ovaj fenomen posebno je primijećen kod studentica i neovisan je o obrazovanju roditelja, prihodima, etničkoj pripadnosti ili veličini obitelji. U ovom istraživanju utvrđeno je da su roditelji politički konzervativnijih stavova češće pravili razliku u potpori svojoj djeci (u smislu preferiranja djece s prosječnom tjelesnom težinom).

Predrasude o debljini u zdravstvenom sustavu

Predrasude prema pretilim osobama utvrđene su i u zdravstvenom sustavu, odnosno među liječnicima, medicinskim sestrama i studentima medicine. Stav koji se u određenoj mjeri primjećuje unutar zdravstvenog sustava je da pretile osobe imaju nedostatak samokontrole, slabu volju ili emocionalne probleme koje nisu voljni riješiti. Predrasude mogu rezultirati slabijom zdravstvenom zaštitom pretilih.
Istraživanja pokazuju da se pretile žene rjeđe javljaju liječniku, duže odgađaju odlazak na pretrage i rjeđe obavljaju preventivne preglede, posebno kad je riječ ginekološkim pregledima ili pregledu dojki.

Takvo ponašanje proizlazi iz osjećaja srama zbog izgleda, ali i prethodnih loših životnih iskustava ili loših iskustava u zdravstvenom sustavu.
Često se i radi predrasude o „slabijoj volji“, pretilim osobama daje manje uputa i savjeta prilikom pregleda, odnosno pružanja zdravstvene usluge.
Svi ovi čimbenici rezultiraju manjom učinkovitosti zdravstvenih intervencija kod pretilih osoba, kao i češćoj pojavi komorbiditeta, koji zbog odgađanja intervencije imaju značajnije posljedice.Zdravstveni sustav mjesto je na kojem bi svaki pacijent rebao biti jednako tretiran i uvažavan. Osim toga, djelatnici u ovom sustavu trebali bi biti dobro informirani o kompleksnosti problema pretilosti te djelovati kroz informiranje, upute i podršku.

Primjeri zakonske regulative diskriminacija zbog debljine

San Francisco je jedan od rijetkih gradova u kojem zakoni zabranjuju diskriminaciju zbog debljine, odnosno diskriminaciju pretilih osoba. U Velikoj Britaniji postoji zakon koji štiti ljude od diskriminacije zbog njihove debljine, međutim utemeljen je samo na uvjetu da je pretjerana debljina uzrokovana nekom vrstom hendikepa. Pitanje je može li zakon imati ikakvog izravnog učinka na djelovanje protiv predrasuda ovog tipa.

Zaključno....

Pretilost je bolest koja je udružena s nizom poteškoća tako da se opravdano kaže kako je sretan osmijeh pretilih žena i muškaraca uglavnom rezerviran za kamere, dok je njihova zbilja sasvim drukčija. Uporno i pravodobno liječenje pretilosti, po mogućnosti prije nego se razviju njene ozbiljne komplikacije nužno je kao oblik prevencije daljnih komplikacija i kao preduvjet kvalitetnog života. Danas znamo da na pretilost utječu brojni razlozi: genetski i društveni, razvojni, okolišni, psihološki. Sustav „okrivljavanja žrtve“, kritike i „kazne“ rezultira izolacijom osobe s problemom i lošijim ishodom u svakom smislu. Nemaju svi potpunu slobodu izbora u kontroliranju svoje težine niti svi imaju jednake uvjete u kojima bi to mogli ostvariti. Atmosfera potpore temelj je rješavanja ovog problema. Osim toga, izgled ne smije biti razlog razlike u postupanju s ljudima kao niti razlog razlike u životnim prilikama.
Iako dio naših predrasuda potiče sa nesvjesne razine, kao ljudi, odgovorni članovi društva i profesionalci dužni smo osvijestiti ovaj problem i boriti se protiv predrasuda u svom osobnom i profesionalnom funkcioniranju, ali i u užoj i široj zajednici.

Ana Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstva
Centar za promicanje zdravlja

Uppt, preuzeto, lipanj, 2012./m.v.

• < Prethodno
• Slijedeće >