Aktivnosti

16. listopada - Svjetski dan hrane

Detalji

Kategorija: Zdravstvena kultura

Objavljeno Srijeda, 05 Listopad 2011 08:15

Hitovi: 7153

Svjetski dan hrane, 16. listopada 2013.

U svijetu oko 870 milijuna ljudi gladuje, na dan se baca preko 12 tona hrane, a svake minute od gladi umre više od 25 ljudi (uglavnom djeca)!

Ovogodišnja službena tema Svjetskog dana hrane usmjerena je na povezanost zdravlja ljudi s prehrambenim lancem i glasi ”Održivi prehrambeni sustavi u svrhu dostupnosti sigurne hrane i nutritivno vrijedne prehrane”.

Najveći izazov današnjih generacija predstavlja poboljšanje kvalitete hrane u prehrambenom lancu. Trend smanjenja kvalitete hrane uzrokovan sve većom željom za ekonomskom dobiti, treba zaustaviti kroz povećanu kontrolu proizvođača hrane, distribucije i prodaje hrane kao i nadzor i ispitivanje hrane u laboratorijima.

Međunarodni skup: "Održivi prehrambeni sustavi u svrhu dostupnosti sigurne hrane i nutritivno vrijedne prehrane“, Osijek, 16. listopada 2013.
 
Hrvatska agencija za hranu (HAH) i Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske prof.dr.sc. Ive Josipovića i Ministarstva poljoprivrede RH, organiziraju obilježavanje Svjetskog dana hrane. U srijedu, 16. listopada 2013. godine, u Hotelu Osijek, u Osijeku, bit će održan međunarodni skup: „Održivi prehrambeni sustavi u svrhu dostupnosti sigurne hrane i nutritivno vrijedne prehrane". Ovaj događaj pruža mogućnost susreta i razmjene iskustava te dogovora o budućoj suradnji, predstavnicima nadležnih tijela, poljoprivrednim proizvođačima, predstavnicima industrije, organizacijama potrošača, znanstvenicima te ostalim dionicima, s područja Hrvatske i regije.
Program seminara potražite na: www.hah.hr  
  
Autorica teksta: Marija Škes, mag.educ.rehab.

Svjetski dan hrane proglasila je Svjetska zdravstvena organizacija i obilježava se svake godine 16. listopada. Na taj dan slavimo hranu, ali i razmjenu, napredak i raznolikost poljoprivrede. Cilj obilježavanja ovog dana je i pojačati svijest javnosti o problemu nedostatka hrane u svijetu te ojačati solidarnost zemalja u borbi protiv gladi, pothranjenosti i siromaštva. Iako u našim razvijenim zemljama obilujemo hranom, a trošimo je i previše, u siromašnim zemljama vlada glad. Ovaj se dan obilježava različitim akcijama u kojima se daje hrana onima koji su najugroženiji.

Podsjetnik na današnji dan - Svjetski dan hrane!

Na dan se u svijetu baci preko 12 tona hrane, a istovremeno svake minute od gladi umre preko 25 ljudi.    

16.listopada svake godine, održava se Svjetski dan hrane, koji je proglasila Svjetska  zdravstvena organizacija.(WHO). 

VIDEO - World Food Day, 2011.;

Nažalost, ovaj dan obilježava velika glad u svijetu i misli se na one koji od gladi umiru. Takvih je sve više te siromaštvo u svijetu uzima sve više maha. Gladnih u svijetu više je od 800 milijuna, a velika zabrinutost se odnosi i na ugroženu poljoprivredu te hoće li ona, sa svojim zdravim tlom moći prehraniti silne ljude. 

Dvije organizacije, FAO(Food and Agriculture Organization)-organizacija za hranu i poljoprivredu i WHO(World Health Organization)-organizacija za zdravlje, održali su sastanak vezan za zdravlje na kojem se raspravljalo upravo o ova dva problema, gladi u svijetu te daljnjem razvitku poljoprivrede. Kako je ovaj sastanak u Rimu bio veoma bitan, njemu je nazočio i Sveti Otac Ivan Pavao II. 

1979.godine, kada je ovaj svjetski dan proglašen, osnovana je i organizacija FAO, kojoj je u čast ovaj dan i posvećen. Šokantan je podatak da od gladi svake minute umre čak 25 ljudi, a glad u svijetu sve je veća i sve je više onih koji će u sljedećih nekoliko godina to postati.  Također, prevelik broj ljudi boluje upravo od pothranjenosti, što zbog određenih zakona prirode a što zbog namjerne ljudske nebrige.

Cijela svrha ovoga dana je zapravo veliki apel cijelome svijetu da se probudi i pomogne ljudima koji umiru od gladi, a sve kako bi se suzbila ogromna količina gladnih ljudi koji čekaju nečiju pomoć. Traži se da se pronađu neka efikasna rješenja za poljoprivredu kako bi se pomoću državnih poticaja proizvodilo više hrane za siromašne ali i one koji je uopće ne mogu platiti. Naravno, to je težak zadatak zbog mnogoljudnosti u siromašnim dijelovima svijeta, što traži izgradnju novih naselja, a pritom uništavajući plantaže i druge prostore namijenjene za proizvodnju hrane.

Nadalje, do teške situacije vode i golema poskupljenja hrane u čitavom svijetu, što su uzrokovale loše klimatske promjene opet najviše pogodivši najsiromašnije krajeve. Tako su stradala ionako siromašna mjesta poput nedavnih poplava, suša i uragana koji su siromašnima uništili domove i ono malo što su imali. FAO naglašava kako je jako bitno da se potaknu “moćnici” da ulažu u velike projekte koji se bore protiv gladi u svijetu i doniraju novac za hranu za siromašne. 

Kako su 2008. godine obećali za siromašne zemlje isplatiti velik novac, to obećanje nisu ispunili te su od cjelokupnog iznosa isplatili samo malih 10%. 

Ono na što svjetske organizacije protiv gladi upozoravaju je da bi se do 2050.godine moralo proizvoditi dodatnih 70% više hrane kako bi se nahranilo novih 2,3 milijardi ljudi. S druge strane gledano, u svijetu se trenutno proizvodi 10% više hrane nego što je potrebno da se nahrane svi ljudi svijeta.

Tragičan podatak za ionako presiromašan svijet u kojem je gladnih i siromašnih sve više, kao i prebogatih, dok srednji sloj polagano nestaje. Stanje u svijetu na rub egzistencije dovodi sve više ljudi, a ono što će svakoga ostaviti bez riječi je da svake godine bez dovoljno hrane ostaje preko 70 milijuna ljudi.

Alarmantno.

Globalna stvarnost sadašnjice upravo je bijeda, a dok sve bogate države smišljaju način kako suzbiti glad, mrtvih od pothranjenosti je sve više i više.  Oni vape za pomoć, no sudeći po dosad postignutoj pomoći, neko efikasno rješenje neće stići tako brzo. Kada god se smisli neka potencijalno dobra ideja za suzbijanje gladi, nađe se netko koga ta ideja ugrožava i dovodi ga u nezahvalan položaj zbog kojeg je na nekoj vrsti gubitka. 

Papa Benedikt XVI. osuđuje svakodnevnu utrku za materijalnim dobrima, te govori kako su glavni problemi gladi u svijetu nedostatak političke volje da se pomogne, korupcija u pojedinim državama ali kao glavni razlog naveo je mijenjanje prioriteta ljudskih vrijednosti. 

Kako god, dok ljudi međusobno ne postignu složnost, sve će ostati isto.

Bijedno i siromašno.I dok sami malo možemo pomoći, ostaje nam nada da će oni “moćni” čuti vapaje onih koji umiru dok oni smišljaju način godinu za godinom, malo mareći za djecu koja mala izgube roditelje zbog gladi, zbog onih koji kopaju po smeću koje smo bacili mi, Vi, oni....                                                                                                     

Za web Udruge pripremila:

Ines Marinac, studentica FPZ, smjer novinarstvo;

Listopad 2011. 

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.">Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Vezani tekstovi: 

Indija je zemlja gladnih;

FAO pozvao na borbu protiv gladi;

Broj neuhranjenih najveći u 40 godina

• < Prethodno
• Slijedeće >