UDRUGA ZA PREVENCIJU PREKOMJERNE TEŽINE
ASSOCIATION FOR OVERWEIGHT PREVENTION
Osnovana je u listopadu 2002. godine.
Naša je želja potaknuti svaku osobu na preuzimanje odgovornosti za vlastito zdravlje, jer se samo znanjem o ispravnom načinu življenja, pravilnom prehranom i fizičkom aktivnošću, može raditi na osobnoj prevenciji.
Namirnice
GROŽĐE
- Detalji
- Objavljeno Srijeda, 26 Studeni 2008 23:17
- Hitovi: 21964
PLODOVI KASNOG LJETA I JESENI
Kasno ljeto i početak jeseni je vrijeme obilja u kojem nam priroda nudi raznovrsno voće i povrće dozrelo uz pomoć toploga ljetnog sunca. Vrijeme sazrijevanja grožđa traje od kolovoza do listopada, što se odlično uklopilo u kasnoljetnu i jesensku pripremu imunološkog sustava za hladnije dane kada je organizam više podložan infekcijama i padu imuniteta.
Vinova loza raste kao samonikla, divlja ili šumska penjačica (Vitis silvestris), no daleko je važnija kultivirana biljka koja se uzgaja u vinogradima kao trajnica i stalnim obrezivanjem se drži na željenoj visini. Plod vinove loze (Vitis vinifera) grozd sa svojim sočnim, slatkim ili kiselkastim različito obojenim bobama dozrijeva upravo tijekom ljeta i nudi obilje hranjivih tvari, vitamina i minerala prijeko potrebnih našem organizmu. Kad vidimo vinograd i uredno «postrojene» i obrezane grmove vinove loze, prva asocijacija je ukusno grožđe ili kvalitetno vino, premda se u ljekovite svrhe u pučkoj medicini upotrebljavaju i listovi te cvjetovi loze.
Zrelo svježe grožđe sadrži: grožđani šećer, tanine, vinsku, jabučnu i limunsku kiselinu, minerale: kalij, magnezij, fosfor, željezo, mangan, vitamine: A, C i gotovo sve vitamine B skupine osim vitamina B12. Koža bobica puna je balastnih tvari kakve su primjerice celuloza i pektin, zbog čega se grožđe smatra voćem koje:
• pospješuje probavu i regulira rad crijeva;
• čisti organizam od otrova;
• pomaže izlučivanje vode iz tijela (djeluje diuretički);
Optimalan omjer fosfora i kalcija u grožđu djeluje povoljno na metabolizam zglobova i kostiju. Naime, bobice grožđa obiluju anorganskim fosfatima, a fosfor je uz kalcij i magnezij sastavni dio svih koštanih struktura. Vitamin D (sunčani vitamin) povećava koncentraciju fosfora u serumu, koja je i inače nešto veća u proljeće i ljeto, a niža zimi. Stoga se kure grožđem savjetuju tijekom oporavka nakon ozljeda i prijeloma (fraktura).
Crveno grože sadrži pigment antocijanin iz grupe biljnih fenola koji djeluje (slično kao likopen iz rajčice) kao jak antioksidans. Ta dva biljna pigmenta daju crvenu boju voću i povrću, a sadrže ih još: crveni grejp, šipak, lubenica, malina, jagode, trešnje, crveni kupus, radić. Osim boje ti biljni pigmenti pomažu biljci da dozrije na suncu, a ne «izgori», istodobno je štiteći od kukaca i drugih štetočina te na neki način oponašaju imunološki sustav biljke. Upravo te biološki aktivne tvari (flavonoidi) pomažu da se vitamini bolje iskoriste u našem organizmu te pomažu u jačanju prirodne otpornosti organizma (imuniteta). Crveno voće i povrće: • štiti srce
• čuva pamćenje
• smanjuje rizik od više vrsta raka
• štiti mokraćne organe.
Crveno grožđe sadrži željezo i bakar, minerale koji su važni za stvaranje crvenih stanica krvi (eritrocita) i sintezu hemoglobina, pa se savjetuje anemičnim osobama, svima koji se oporavljaju nakon obilnijih krvarenja ili ozljeda, ali i zdravim osobama preventivno za stimulaciju rada crijeva i bubrega, a samim tim i za uklanjanje štetnih tvari iz organizma.
Crveno vino je zdravo, ako se pije umjereno. Znanstvene studije pokazale su da polifenoli iz crvenog vina blokiraju endotelin -1, tvar koja ima udjela u procesima ovapnjenja krvnih žila (ateroskleroze) i jedan je od ključnih čimbenika za nastanak koronarne bolesti srca. Crveno vino već u količini od jedne čašice ima zaštitni učinak, pa se savjetuje osobama koji znaju uživati u umjerenim količinama. Zbog većeg sadržaja voćnih šećera, 100 gr grožđa uglavnom sadržava 72 kcal.
Ljekovite kure grožđa od nekoliko dana do nekoliko tjedana temelje se na činjenici da grožđe sadrži sve hranjive tvari potrebne za život: proteine, jednostavne šećere, nezasićene masne kiseline, vitamine i minerale te biljna vlakna. U voćnim danima u dvotjednim kurama može se pojesti čak dva kilograma grožđa na dan (bez kožice i sjemenki).
Počinje se ujutro sa ½ kg grožđa na već spomenuti način, a jedan sat poslije doručkuje se šalica čaja sa šnitom crnog kruha. Prije podne se jede ponovno ¼ do ½ kg grožđa, a isto tako i sat prije ručka, umjesto užine i konačno sat prije večere. Za ručak i večeru uzimaju se jela u malim količinama. Učinak je stimulacija organa probave i ubrzano uklanjanje štetnih proizvoda metabolizma te regulacija metabolizma vode i jačanje cijelog organizma.
Svježi grožđani sok (SOK OD GROŽĐA) sadrži u visokokoncentriranom obliku najveće količine vitamina A, B i C. Sveži sok:• potiče tek;
• pospješuje izmjenu tvari u organizmu (metabolizam);
• pospješuje izlučivanje štetnih tvari iz organizma (detoksikacija);
• savjetuje se kod slabokrvnosti;
• savjetuje se kod upale sluznice crijeva i funkcionalnih bolesti crijeva;
• savjetuje se i za usporavanje procesa ovapnjenja žila (ateroskleroze);
• pomaže u normaliziranju krvnog tlaka; jednako dobri rezultati postižu se u reguliranju i povišenoga i niskoga krvnog tlaka;
Osušene bobice grožđa (grožđice) ili rozine dehidrirani su plodovi u kojem ostaje najviše 23% vode. Što više vode «ishlapi», grožđice su tvrđe. Uz sušene smokve ističu se bogatstvom kalija, magnezija, cinka, bakra, kalcija i željeza, te vitaminima A i B kompleksa, dok se C vitamin sušenjem uglavnom gubi.
Dodatak žitaricama i mlijeku ili jogurtu može biti odličan doručak, koji se može kombinirati i s drugim vrstama voća. Nezaobilazan su dodatak slasticama: savijačama, kolačima, dodaju se i u sladoled ili se jednostavno nalaze u kombinaciji s drugim sušenim voćem ili orašastim plodovima kao zamjena za slatkiše. Zimi se dodaju u kuhano vino zajedno s nekoliko klinčića, čime se dobije topli aromatizirani napitak koji stimulira cirkulaciju i «grije».
U nekim je zemljama omiljeno predbožićno piće. No treba reći da 100 gr grožđica sadrži oko 289 kcal, uglavnom zbog veće koncentracije fruktoze (voćnog šećera), pa s konzumacijom, baš kao i s vinom treba biti umjeren.
Ulje grožđanih koštica (engl. Oil seeds grapes) dobiveno hladnim prešanjem grožđanih boba veoma je cijenjeno i traženo, a najprije se počelo proizvoditi u Francuskoj kao zamjena za maslinovo ulje. Upotrebljava se u kulinarstvu, sadrži obilje antioksidanata i polifenola, svijetlozlatnožute je boje, bez okusa i mirisa. Sadrži i vitamin F (omega - 3 masne kiseline) pa stoga ima zaštitni učinak na krvožilni sustav.
Ulje je našlo široku primjenu i u prirodnim proizvodima za njegu kože. Sastojci ulja grožđanih koštica usporavaju proces orožnjavanja kože, štite je od infekcija i od jakog utjecaja sunca. Isto tako uravnotežuje izlučivanje sebuma u kožnim lojnicama, pa se stoga preporučuje za njegu nečiste kože. Sve više osvaja tržišta diljem svijeta, a neke studije pokazuju da se ne razgrađuje na visokim temperaturama pa se može koristiti i svježe i za pečenje. Bogatoj paleti maslinovih ulja slobodno bismo mogli dodati i ulja grožđanih koštica te i u našoj zemlji intenzivnije raditi na njegovoj proizvodnji i promidžbi.
Ljekovita biljna i voćna vinaVino je prevreli grožđani sok sa sadržajem alkohola između 9 i 14%. Vino (osobito crno) služi za ekstrakciju trava i izradu tzv. ljekovitih vina. Najčešće se vinu dodaje ljekovito bilje i različiti plodovi (borovnica, orah, pelin, bazga, brusnica ili crni ribiz) kako bi se postigao veći ljekoviti učinak.
Primjerice gorko vino dobije se dodatkom lincure (Gentiana lutea) u staro crno vino, a koristi se za poticanje teka i jačanje organizama kao prirodni tonik, te se uzima uvijek prije jela.
Recept: 200 gr. lincure isjeckati i zdrobiti u grubi prah krupnoće pšeničnog zrna, staviti u sud i preliti jednom litrom crnog vina, zatvoriti i držati desetak dana, a za to vrijeme nekoliko puta na dan dobro promućkati. Nakon toga procijediti i čuvati na hladnom. Pije se tri puta na dan jedna rakijska čašica pola sata prije jela.
Vinski ocat (acetum vini) zajedno s jabučnim pripada najljekovitijim vrstama octa. Može se dodavati klasično za salate ili kao dodatak jelima, ili razrijeđen za smanjenje tjelesne temperature kao «octena voda». Oblozi od octa stavljaju se na rane, čireve i lišajeve, dok masaže octenom vodom potiču cirkulaciju i sprečavaju nastajanje rana kod dugotrajnog ležanja (dekubitus).
Laganiji vinski ocat iz vinskog mošta koji se polagano kuha na vatri dok se ne izgubi voda, a poslije dozrijeva u posebnim drvenim bačvicama (Aceto balsamico), vrsta je vinskog octa koji ima prepoznatljivu aromu i okus, a dobiva se isključivo od jedne sorte grožđa. Riječ je o varijanti vinskog octa, dobivenog po tradicionalnoj recepturi, koji prilikom dozrijevanja «odstoji» i po desetak godina, pa i više. No bez obzira na to o kojoj je vrsti jabučnog octa riječ, dobro je steći naviku njegova korištenja u svakodnevnoj prehrani.
Grožđe u prirodnoj kozmetici
Optimalan sastav hranjivih tvari od proteina, mineralnih soli i vitamina do voćnih kiselina čini grožđe nezaobilaznim u pripravcima prirodne kozmetike. Utjecaj grožđa na tijelo i kožu puno je veći ako istodobno jedemo grožđe i nanosimo prirodne pripravke. Time je učinak dupliciran budući da aktivne tvari iz grožđa djeluju pročišćavajuće na organizam, potiču probavu, pospješuju izlučivanje tekućine i reguliraju metabolizam vode.
Voćne kiseline kojima obiluje grožđe pospješuju proces ljuštenja kože, a djelotvorne su i protiv pretjeranog orožnjavanja. Njihova primjena ima učinak i u pomlađivanju kože budući da se njihovom primjenom povećava sadržaj vlage u koži pa ona izgleda svježije, napetije i jedrije.
Vinska, jabučna i limunska kiselina u svijetu kozmetike poznate kao glikolne kiseline i samim bobicama grožđa daju sočnost i zategnutost opne. Ako tome dodamo i vitamine A, C, B2 i B6 te mineralne tvari i nezasićene masne kiseline (ulje sjemenki grožđa), rezultat je poboljšano disanje stanica, bolja prokrvljenost kože, sposobnost zadržavanja vlage (hidratizirajući učinak), antioksidativno djelovanje uz regeneraciju stanica kože. Stoga i nije čudno što se enzimi i vitamini iz grožđa ugrađuju u kozmetička sredstva na prirodnoj osnovi.
Primjerice masku od svježih bobica možete jednostavno pripremiti tako da dvadesetak bobica ogulite i očistite im sjemenke, a dobivenu kašu nanesete na prethodno očišćenu kožu lica i vrata. Nakon dvadesetak minuta isperite mlakom vodom.Priroda se rekli bismo potpuno «našla» u grožđu, koje nas i u ranu jesen svojim plodovima podsjeća na akumuliranu snagu ljeta, a nama jedino preostaje da tu snagu konzumiramo.
Autor: dr. med. Slađana Divković, dopredsjednica Udruge
ACU MEDIC CENTAR akupunkture i nutricionizma, Savjetovalište za pretilost i bolesti metabolizma, Vitaminsko-mineralna dijagnostika
J. Šižgorića 19,
Zagreb, tel.:(01) 34 56 974
Objavljeno u obiteljskomm časopisu o zdravlju Zdrav život, br. 62/63, 2008.
Gledajte emisiju na
Tko je Online
Imamo 40 gostiju i nema članova online
Indeks tjelesne mase - KALKULATOR
Obavijest
Web stranica se još uvijek uređuje.
Moguće je da se pojavi koja greška.