UDRUGA ZA PREVENCIJU PREKOMJERNE TEŽINE

ASSOCIATION FOR OVERWEIGHT PREVENTION

Osnovana je u listopadu 2002. godine.
Naša je želja potaknuti svaku osobu na preuzimanje odgovornosti za vlastito zdravlje, jer se samo znanjem o ispravnom načinu življenja, pravilnom prehranom i fizičkom aktivnošću, može raditi na osobnoj prevenciji.

Prehrana

Uredski kilogrami

Što vas deblja na poslu?

Debljate li se od svog posla? Vjerojatno, tvrdi novo istraživanje stranice CareerBuilder.com. Njena je anketa pokazala i koja su zanimanja povezana s debljanjem (najviše se debljaju na poslu odvjetnici i, začudo, liječnici), ali i istaknula koji su čimbenici najveći krivci za kilograme viška.

Stručnjaci ipak kažu da postoji mnogo trikova koje možete koristiti u borbi protiv debljanja na radnom mjestu, pa čak i iskoristiti svoje vrijeme u uredu kao priliku za promicanje zdravlja. Evo, sedam ključnih čimbenika i savjeta kako doskočiti izazovima.

1. Sjedenje
Prema rezultatima ankete stranice CareerBuilder.com, 54 posto radnika udebljalo se na poslu jednostavno zato što sjede za radnim stolom cijeli dan. No stručnjaci kažu i da se tomu može doskočiti. Najjednostavnija stvar je da dignete stražnjicu, piše Huffington Post, preporučujući brzu petominutnu pauzu svakih sat vremena – ali ne kao pauzu za kavu, a pogotovo ne za cigaretu. Pokušajte se prošetati nekoliko katova ili brzo hodajte po parkingu. Osim što cjelodnevnim sjedenjem nećete sagorjeti puno kalorija, osjećat ćete se iscrpljeno i umorno pa ćete češće posegnuti za nezdravim slasticama.

2. Jedenje pod stresom
37 posto ispitanika izjavilo je da je hrana koju konzumiraju zbog stresa glavni uzrok debljanja. Pokušajte držati stres pod kontrolom. Osjetite li da su se promijenile okolnosti i da ste pod stresom, sporo i duboko udahnite pet puta. Važno je i da u ured donosite zdrave grickalice (voće, povrće, orašaste plodove) jer pod stresom svi trebamo utjehu u hrani. Neka vaša barem bude zdrava.

3. Restoranska hrana
Ako na poslu redovito ručate u restoranu ili menzi, onda je ključno da odaberete zdravije opcije, kao što su riba na žaru, piletina ili salata, objašnjava Bethany Thayer, glasnogovornica Academy of Nutrition and Dietetics. Thayer zagovara to da se, kad je riječ o jelu, pridržavate pravila 80/20. 'Ako 80 posto vremena redovito vježbate i jedete zdravo, onda si možete dopustiti 20 posto vremena u restoranima uz kaloričnije obroke.'

4. Preskakanje obroka
19 posto zaposlenika izjavilo je da preskače obroke zbog vremenskih ograničenja. Ipak, nije tako teško pojesti jogurt ili salatu ili pak pripremiti ujutro mali sendvič koji ćete gurnuti u torbu. Ključ je u planiranju unaprijed, tako da u onim ludim danima kada nemate ni minute za obrok izbjegnete izgladnjivanje i kasnije prejedanje.

5. Uredske proslave

Proslave rođendana, rođenja djeteta i vjenčanja jedan su od glavnih krivaca za debljanje 18 posto radnika. Pokušajte s kolegama dogovoriti spajanje proslava, a ako bi to izazvalo puno uvrijeđenih, uvijek možete odabrati zdravu opciju, primjerice zdjelu voća.

6. Zdjela sa slatkišima

Iako se može činiti kao lijepa gesta, 16 posto radnika kaže da su slatkiši u uredu za njih prevelika napast. Stručnjaci kažu da biste možda trebali napuniti staklenke i zdjele na vašem stolu orasima, bademima ili komadima voća. Druga mogućnost je hidratacija. Uvijek držite uz sebe bocu vode jer često mislimo da smo gladni iako smo zapravo žedni.

7. Peciva i kolači koje donose kolege
Lijepa je gesta kad kolega ili šef donesu svježa peciva ili krafne, ali 10 posto ispitanika izjavilo je u anketi da osjećaju pritisak da pojedu te namirnice. Tu nema čarobnog rješenja. Uzmite malo ili nemojte uzeti ništa.

 

Objavljeno:T-portal, 12.06.2012.

http://www.tportal.hr/lifestyle/zdravlje/198586/sto-vas-deblja-na-poslu.html

 

Uppt, preuzeto, 20.06.2012./m.v.

Vezane vijesti

·         Znate li kako se mršavi na zdrav način? (01.06.2012)

·         'Cijeli se život borim s težinom' (31.05.2012)

 

 

Kultura jedenja

Kako uživati u hrani bez debljanja?

Doručkujete li u hodu dok se oblačite i spremate za odlazak na posao? Ili ste možda među onima koji sve pojedu u par minuta ili piju vodu dok jedu? Možda mislite da vam te navike odgovaraju, ali u dugoročnom smislu nisu dobre za vas.

Evo nekoliko pravila kojih s trebate sjetiti dok jedete kako biste izvukli maksimum iz hrane da i dalje ostali vitki.

Recite ne vodi. Ako pijete vodu dok jedete, to nije dobro. Voda će izazvati širenje i bubrenje želudca pa hranu nećete dobro probaviti. osim toga, pijenje dok jedete može potaknuti žgaravicu. Ako baš morate piti vodu dok jedete, uzimajte manje gutljaje i ne tako često.

Bez ometanja. Nemojte čitati, gledati TV niti bilo što drugo raditi dok jedete. Skoncentrirajte se na hranu i svakom obroku posvetite barem 20 minuta svojeg vremena. Sjetit ćete se da smo već pisali o tome kako mozgu treba vremena da registrira kad je želudac pun. Ako vas nešto ometa sa strane jest ćete prebrzo i previše i mozak neće stići povući kočnicu na vrijeme.

Pravilno žvakanje. Žvačite svaki zalogaj oko 30 do 32 puta. To ne znači da morate brojati. Žvačite dok se zalogaj ne pretvori u gotovo tekuću kašu. Tako ćete lakše probaviti hranu i iz je uzeti maksimum nutrijenata. Ako hrana nije dobro sažvakana može izazvati zatvor ili nadutost. Brzo jedenje vam možda neće smetati u mladosti, ali u starijoj dobi ćete zbog njega imati većih želučanih problema.

Ne hranite emocije. Ako ste tužni, ljuti, pod stresom ili proživljavate neku drugi intenzivnu emociju - nemojte jesti. U takvim stanjima često smo skloni prejedanju, naravno, nesvjesno. Mozak gubi kontrolu na onim što radimo pa se lako može dogoditi da pojedemo previše nezdrave hrane i slatkiša. U takvim trenutcima ne bi bilo loše imati u blizini voće (svježe i sušeno). Ako vam se baš traži nešto hrskavo i slano, bolje je pojesti kokice nego čips jer se prave s manje masnoće.

Ne krećite se (dok jedete). Oni koji se kreću dok jedu ne čine sebi dobro. vaše tijelo troši energiju na same kretnje pa se hrana slabije probavlja.

Izbjegavajte podgrijavanje i zamrznutu hranu. Zamrzavanje hrane je u redu. No nemojte to stalno raditi jer će hrana izgubiti svoju hranjivost i okus. Provjerite joj rok trajanja ako je kupujete u trgovinama. Pripazite na njem miris i izgled. Isto vrijedi i za stalno podgrijavanje hrane u mikrovalnoj pećnici. Nemojte to prečesto raditi s istom namirnicom. Ako baš morate, poprskajte je s malo vode prije zagrijavanja kako bi ostala što hranjivija.

Jedite na vrijeme. Nemojte odugovlačiti s početkom jela. Jedite kad ste gladni, ali pomalo. Bolje je jesti više puta na dan manje obroke. Ako predugo ne jedete lako je moguće da ćete se kasnije prejesti.

Smjernice za kraj:

1) Za doručak žitarice, žitne pahuljice i voće. šećer će vam dati dosta energije da pregurate dan. tako nećete imati potrebu za nezdravim grickalicama.

2) Ručak pored glavnog jela mora imati salatu ili sirovo povrće bilo koje vrste. isto vrijedi i za večeru. to će vas dulje držati sitima.

Objavljeno: Metro, 15.4.2012.

http://metro-portal.hr/kultura-jedenja-kako-uzivati-u-hrani-bez-debljanja/55625

Uppt, preuzeto, lipanj 2012.

Vezane vijesti

·         Deset precijenjenih zdravih namirnica

·         Stalno gladujete, a kilogrami ne idu dolje? Probajte svjesno jedenje

·         Jedete, a mršavite - hrana s negativnim kalorijama

Kolike porcije smijemo jesti?

Objavljeno 5.6.2012.

http://www.tportal.hr/lifestyle/zdravlje/196994/kolike-porcije-smijemo-jesti.html

Zgodni  načini kontrole unosa hrane

Čak i ako se zdravo i balansirano hranimo, možemo se udebljati ako jedemo previše. A što je previše? Sasvim logično, previše je ako tijekom dana pojedemo više nego što potrošimo. Potrebnu količinu energije najbolje je podijeliti u pet malih obroka, a da ne biste sve vagali, postoje zgodni načini mjerenja.

Donatella Verbanac, doktorica molekularne biologije i autorica filozofije pametnog jedenja Smart Food, koja zadnjih dvadesetak godina proučava dijetetiku, otkriva nam tajnu: svakome od nas priroda je pomogla u određivanju količine hrane. Odlična mjera za veličinu porcije je dlan: primjerice, meso i priloge poput riže i tjestenine, smijemo jesti u onoj količini kolika nam je površina dlana bez prstiju, a salate i drugog povrća onoliko koliki je dlan s prstima. Tako će veći muškarci posjesti veći odrezak, a male žene znatno manji, jer su i njihovi dlanovi različite veličine. Izraz 'meso veličine dlana' podrazumijeva sve vrste mesa (crveno meso, perad, ribu…), ali uvijek se mora raditi o komadima s kojih su odstranjene koža i vidljive masnoće.

Ako ne želite mjeriti dlanom, tada ćete kuhano povrće ili salatu ovako odrediti: porcija kuhanog povrća stane u malu zdjelicu za pahuljice odnosno u uobičajenu kuhinjsku šalicu. Porcija sirovog povrća odnosno salate otprilike dvostruko je veća od porcije kuhanog povrća, dakle slobodno možete pojesti dvije šalice. I tanjuri odnosno zdjelice za serviranje salate ili juhe dobra su mjera – pojedite koliko stane na tanjur odnosno u zdjelicu. Naravno, ovo vrijedi za salatu kako je pripremamo u našim krajevima (začinjenu malim količinama soli, octa i ulja, eventualno uz malo papra, češnjaka i/ili začinskih trava), ali nikako ne s preljevom za salatu kakve poslužuju u lancima brze hrane.

Za ručak ili ranu večeru možemo pojesti dva srednja krumpira (najbolje kuhana), a srednji krumpir je onaj koji veličinom odgovara kompjutorskom mišu. Srednja jabuka, kruška ili breskva taman odgovaraju jednoj porciji, kao i dvije šljive ili dvije marelice. Veliko voće poput lubenica ili dinja treba izrezati i mjeriti kao kuhano povrće: jedna šalica odnosno zdjelica za pahuljice. Ista mjera važi i za bobičasto voće.

Općenito, na porcije treba više paziti kad se radi o mesu, tjestenini, riži i krumpiru, a manje kad se radi o povrću i većini vrsta voća (slobodno možete i malo pretjerati, posebice u prvom dijelu dana jer će se do večeri potrošiti sve što pojedete).

Uvijek treba koristiti isključivo cjelovite nezaslađene žitarice (najčešće su to pahuljice), i to u količini oko dvije trećine male zdjelice ili šalice (iste one kojom smo mjerili povrće i voće). Zaslađeni industrijski proizvodi na bazi žitarica (različiti flipsi, kuglice i drugi oblici s puno šećera, čokolade i ostalih dodataka) ne preporučuju se, a ako ih baš volite jesti, na etiketi pogledajte njihovu kalorijsku vrijednost – porcija ne smije imati više kalorija nego porcija nezaslađenih žitarica.

Mjera za sladoled je jedna kuglica.

Kod sira dozvoljena količina jako ovisi o vrsti pa porciju svježeg kravljeg sira čini otprilike pola šalice odnosno dvije-tri jušne žlice, dok se tvrdi, masni sirevi jedu u puno manjim količinama: porcija je kriška veličine kreditne kartice.

Jedna porcija kruha je jedna srednja kriška
- kako se kruh prodaje u različitim oblicima, dobar orijentir bit će da srednja kriška odgovara veličini kriške dvopeka ili tosta (odnosno kruha koji se kupuje zapakiran u najlonu i već izrezan na kvadratične kriške). Muffini, keksi i kolači mjere se na sičan način kao i kruh: jedan komad srednje veličine je za jednu osobu – veće komade podijelite s još jednom osobom.

Pri određivanju količine hrane treba se služiti zdravim razumom pa tako smijete pojesti dvije kriške kruha ako umjesto ručka jedete sendvič s nemasnom šunkom, sirom ili namazom od slanutka s malo salate, a uz krumpir, rižu ili tjesteninu uopće ne treba jesti kruh.

Orašasti plodovi i sjemenke zdrave su, ali kalorične namirnice, a osim toga najčešće se jedu kao grickalice između obroka pa treba biti pažljiv: jedna porcija je otprilike jedna četvrtina šalice. Masne namaze ne morate mjeriti, nego samo tanko namazati na kruh, a humus (namaz od slanutka), namaz od patlidžana i druge namaze bez puno masnoća smijete namazati i malo deblje.

Mjera za sladoled je jedna kuglica. Što se tiče napitaka, jedna porcija piva je pola boce odnosno jedna veća čaša (2 – 2,5 dcl), kao i jedna manja čaša vina (1 - 1,5 dcl, ovisno o tome koliko je vino jako i slatko). Svi znamo da su puno bolji prirodno cijeđeni i nezaslađeni sokovi, ali ako baš ne možete bez cole i sličnih slatkih soda-pića, povremeno popijte jednu čašu veličine kao za vino. Slane i slatke industrijske grickalice služe tek za povremeni gušt – jedan zalogaj je dovoljan. Iznimka su domaće kokice pripremljene s vrlo malo soli i bez dodanog maslaca – njih smijete pojesti koliko i žitarica.

Vezane vijesti

Zašto je mediteranska prehrana najzdravija opcija (31.05.2012)

Kako konačno zablistati u badiću (31.05.2012)

Je li ovo najjednostavniji put do vitke linije? (30.05.2012)

Kako djecu naučiti da jedu povrće? (16.05.2012)

Otkrijte kako hrana može biti lijek (16.05.2012)

Uppt, preuzeto, lipanj 2012./m.v.

Zgodni načini mjerenja

Kolike porcije smijemo jesti?

 

Čak i ako se zdravo i balansirano hranimo, možemo se udebljati ako jedemo previše. A što je previše? Sasvim logično, previše je ako tijekom dana pojedemo više nego što potrošimo. Potrebnu količinu energije najbolje je podijeliti u pet malih obroka, a da ne biste sve vagali, postoje zgodni načini mjerenja.

 

Donatella Verbanac, doktorica molekularne biologije i autorica filozofije pametnog jedenja Smart Food, koja zadnjih dvadesetak godina proučava dijetetiku, otkriva nam tajnu: svakome od nas priroda je pomogla u određivanju količine hrane. Odlična mjera za veličinu porcije je dlan: primjerice, meso i priloge poput riže i tjestenine, smijemo jesti u onoj količini kolika nam je površina dlana bez prstiju, a salate i drugog povrća onoliko koliki je dlan s prstima. Tako će veći muškarci posjesti veći odrezak, a male žene znatno manji, jer su i njihovi dlanovi različite veličine. Izraz 'meso veličine dlana' podrazumijeva sve vrste mesa (crveno meso, perad, ribu…), ali uvijek se mora raditi o komadima s kojih su odstranjene koža i vidljive masnoće.

Ako ne želite mjeriti dlanom, tada ćete kuhano povrće ili salatu ovako odrediti: porcija kuhanog povrća stane u malu zdjelicu za pahuljice odnosno u uobičajenu kuhinjsku šalicu. Porcija sirovog povrća odnosno salate otprilike dvostruko je veća od porcije kuhanog povrća, dakle slobodno možete pojesti dvije šalice. I tanjuri odnosno zdjelice za serviranje salate ili juhe dobra su mjera – pojedite koliko stane na tanjur odnosno u zdjelicu. Naravno, ovo vrijedi za salatu kako je pripremamo u našim krajevima (začinjenu malim količinama soli, octa i ulja, eventualno uz malo papra, češnjaka i/ili začinskih trava), ali nikako ne s preljevom za salatu kakve poslužuju u lancima brze hrane.

Za ručak ili ranu večeru možemo pojesti dva srednja krumpira (najbolje kuhana), a srednji krumpir je onaj koji veličinom odgovara kompjutorskom mišu. Srednja jabuka, kruška ili breskva taman odgovaraju jednoj porciji, kao i dvije šljive ili dvije marelice. Veliko voće poput lubenica ili dinja treba izrezati i mjeriti kao kuhano povrće: jedna šalica odnosno zdjelica za pahuljice. Ista mjera važi i za bobičasto voće.

Općenito, na porcije treba više paziti kad se radi o mesu, tjestenini, riži i krumpiru, a manje kad se radi o povrću i većini vrsta voća (slobodno možete i malo pretjerati, posebice u prvom dijelu dana jer će se do večeri potrošiti sve što pojedete).

Uvijek treba koristiti isključivo cjelovite nezaslađene žitarice (najčešće su to pahuljice), i to u količini oko dvije trećine male zdjelice ili šalice (iste one kojom smo mjerili povrće i voće). Zaslađeni industrijski proizvodi na bazi žitarica (različiti flipsi, kuglice i drugi oblici s puno šećera, čokolade i ostalih dodataka) ne preporučuju se, a ako ih baš volite jesti, na etiketi pogledajte njihovu kalorijsku vrijednost – porcija ne smije imati više kalorija nego porcija nezaslađenih žitarica.

Deset tajni vitke linije za prezaposlene

Mjera za sladoled je jedna kuglica

Kod sira dozvoljena količina jako ovisi o vrsti pa porciju svježeg kravljeg sira čini otprilike pola šalice odnosno dvije-tri jušne žlice, dok se tvrdi, masni sirevi jedu u puno manjim količinama: porcija je kriška veličine kreditne kartice.

Jedna porcija kruha je jedna srednja kriška
- kako se kruh prodaje u različitim oblicima, dobar orijentir bit će da srednja kriška odgovara veličini kriške dvopeka ili tosta (odnosno kruha koji se kupuje zapakiran u najlonu i već izrezan na kvadratične kriške). Muffini, keksi i kolači mjere se na sičan način kao i kruh: jedan komad srednje veličine je za jednu osobu – veće komade podijelite s još jednom osobom.

Pri određivanju količine hrane treba se služiti zdravim razumom pa tako smijete pojesti dvije kriške kruha ako umjesto ručka jedete sendvič s nemasnom šunkom, sirom ili namazom od slanutka s malo salate, a uz krumpir, rižu ili tjesteninu uopće ne treba jesti kruh.

Orašasti plodovi i sjemenke zdrave su, ali kalorične namirnice, a osim toga najčešće se jedu kao grickalice između obroka pa treba biti pažljiv: jedna porcija je otprilike jedna četvrtina šalice. Masne namaze ne morate mjeriti, nego samo tanko namazati na kruh, a humus (namaz od slanutka), namaz od patlidžana i druge namaze bez puno masnoća smijete namazati i malo deblje.

Mjera za sladoled je jedna kuglica. Što se tiče napitaka, jedna porcija piva je pola boce odnosno jedna veća čaša (2 – 2,5 dcl), kao i jedna manja čaša vina (1 - 1,5 dcl, ovisno o tome koliko je vino jako i slatko). Svi znamo da su puno bolji prirodno cijeđeni i nezaslađeni sokovi, ali ako baš ne možete bez cole i sličnih slatkih soda-pića, povremeno popijte jednu čašu veličine kao za vino. Slane i slatke industrijske grickalice služe tek za povremeni gušt – jedan zalogaj je dovoljan. Iznimka su domaće kokice pripremljene s vrlo malo soli i bez dodanog maslaca – njih smijete pojesti koliko i žitarica.

 

Objavljeno: T-portal, 05.06.2012./Autor:JŠC

 

Uppt, preuzeto, lipanj 2012./m.v.

 

Vezane vijesti

·         Što bismo trebali jesti pet puta dnevno (14.06.2012)

·         Zašto je mediteranska prehrana najzdravija opcija (31.05.2012)

Postaju li Hrvati sve deblji?

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius;

Objavljeno: Samoborski glasnik

http://www.samoborskiglasnik.net/kolumne.asp?sif=1738&tip=123&tempg=2012

Gladni gladuju, a siti se debljajuPrema podacima Međunarodnog Crvenog križa u svijetu je oko 1,5 milijarde (20%) pretilih (onih s viškom kilograma) te 925 milijuna (15%) gladnih (pothranjenih).

Očito je nešto s ljudskim rodom krenulo krivo, ustvrdio je glavni tajnik Bekela Galeta. Doduše, postoje procjene po kojima bi glad mogla zavladati svijetom, ako se nastavi trend rasta cijena hrane radi sijanja biljaka za proizvodnju bio-goriva, burzovnih špekulacija, suša i poplava, što dovodi do dramatičnog porasta cijene hrane.

Primjerice, suša u Rusiji, koja je izazvala požare velikih razmjera, potakla je tamošnjeg premijera Vladimira Putina da svojevremeno zabrani izvoz žitarica. Posljedice je osjetio čitav svijet, jer je Rusija jedna od najvećih izvoznika pšenice. Ili poplava u Pakistanu, koja je uništila velike količine poljoprivrednih površina. Poplavljeno je žitno područje veličine Italije. Nekoliko dana nakon poplave cijene hrane su bile tri do četiri puta veće nego prije.

Više u nastavku............

http://www.samoborskiglasnik.net/kolumne.asp?sif=1738&tip=123&tempg=2012

Uppt, lipanj 2012./m.v.