Udruga za prevencijuSMOKVE
SMOKVE
Vanjska slika nije učitana · postavke kolačićaSmokva je jedna od prvih biljaka koja se spominje u ishrani ljudi. Navodi se još u Bibliji kao biljku iz rajskog vrta gdje se osim u prehrani koristila i u odjevne svrhe (poznati smokvin list). Navodno je bila i omiljeno Kleopatrino voće, a stari Grci su ih uvrstili u prehranu tadašnjih olimpijskih natjecatelja.
Smatra se da je podrijetlo smokve Mala Azija, gdje su uzgojene najbolje sorte na svijetu. Kako biljci smokve pogoduju izrazito topli klimati, tijekom vremena se proširila u zemlje Sredozemlja; Španjolsku, Italiju, Tursku, Portugal i Grčku koji su i najveći uzgajivači i proizvođači ovog ukusnog voća. Kod nas smokva najbolje uspijeva u Dalmaciji i Primorju gdje se uzgaja oko 50 sorti smokava. To je inače plodonosno listopadno drvo iz porodice dudova.
Vanjska slika nije učitana · postavke kolačićaSmokva se uzgaja ponajprije zbog sočnih plodova vrlo velike nutricionističke vrijednosti. Mogu se konzumirati svježe ili sušene, same ili uz rakiju i pršut, od njih se može raditi pekmez a mogu biti i dijelovi kolača i pita. Svježe sadržavaju 12-14% šećera, uglavnom fruktozu i glukozu, 0,1-0,4% organskih kiselina te 0,5-4,2% pektina. U suhim plodovima je udio šećera čak 50-70% pa tako imaju veliku kalorijsku vrijednost. Također imaju i blago laksativno djelovanje. Od vitamina u smokvama se nalaze vitamin C, B1, B 2, karoteni. Bogat su izvor različitih minerala od kojih su najzatupljeniji kalcij (144 mg u 100 gr), kalij, magnezij, fosfor, željezo, bakar. Zanimljivo je da je u smokvama količinski omjer kalcija i magnezija idealan za najbolju adsorpciju ova dva minerala.
Vanjska slika nije učitana · postavke kolačićaZa sušenje su najprikladnije sorte koje ranije dozrijevaju. Plodovi moraju biti krupni fine arome, mekog mesa i nježne pokožice. Nanižu se na konac te se suše na prozračnom i sunčanom mjestu. Na površini suhih smokava nalazi se fina bjeličasta prevlaka od iskristaliziranog grožđanog šećera. Preporučeno ih je čuvati u prozračnoj ambalaži na podrumskoj temperaturi. Prženjem suhih smokava se može se dobiti zamjena ili dodatak kavi.
Svježe smokve ne mogu zadržati svježinu duže od tri dana u hladnjaku te ih je stoga teško transportirati i na kontinentalnim tržištima postižu solidnu cijenu. Najbolje ih je konzumirati svježe ubrane sa drveta i to one plodove koji su pred otpadanjem jer su najslađi.
www.hah.hr/objavljeno listopad, 2007.
Preuzeto za web Udruge, kolovoz 2008.
Vezani tekst dr. Slađane Divković, objavljen u ljetnom dvobroju obiteljskog časopisa o dzravlju Zdrav život, 2010.