Preuzeto za web Udruge sa www.izaberi-zdravlje.com/preuzeto 19.09.2008./Debljina.net
Neredoviti obroci uzrokuju navale gladi, koje posljedično dovode do prejedanja. Zbog okupiranosti poslom veliki broj osoba preskače obroke, što često rezultira prekomjernim jedenjem u večernjim satima.
ŠTO UZROKUJE DEBLJINU?
Možemo sa sigurnošću tvrditi da su prehrana i tjelesna aktivnost najznačajniji čimbenici za našu tjelesnu težinu. Naslijeđe, socijalni, kulturni i čimbenici ponašanja, imaju samo djelomičan utjecaj na nastajanje debljine, dok su prekomjerna, visikokalorična prehrana uz tjelesna neaktivnost glavni uzroci pojave debljine kod ljudi.
Prekomjerno jedenjeZnanstvenici danas sa sigurnošću tvrde da je masovna raširenost debljine ponajprije posljedica poboljšanja životnih uvjeta, što je omogućilo čovjeku lakšu dostupnost hrane. S druge strane, koliko je god dobro, izobilje hrane omogućilo je prejedanje. Često prekomjerno jedenje, osobito masne i slatke hrane, koja u malim količinama ima puno kalorija doprinosi znatnom porastu tjelesne težine.
U ranijim razdobljima života, organizam čovjeka je razvio određene zaštitne mehanizme koji su mu omogućavali skladištenje energije i preživljavanje u oskudici. No, danas kada jedemo obilno a nedovoljno se krećemo, ti isti mehanizmi dovode do razvoja stanja preuhranjenosti.
Neredoviti obroci uzrokuju navale gladi, koje posljedično dovode do prejedanja. Zbog okupiranosti poslom veliki broj osoba preskače obroke, što često rezultira prekomjernim jedenjem u večernjim satima.
Iako začuđuje, osobe s normalnom težinom jedu češće nego prekomjerno teške osobe. Znanstvenici su uočili da osobe koje jedu 4-5 manjih obroka dnevno imaju niže vrijednosti kolesterola i stabilniju razinu šećera u krvi, nego osobe koje jedu 2-3 veća obroka dnevno. Smatra se da češći manji obroci doprinose stabilnijoj razini inzulina u krvi, bez većih oscilacija šećera u krvi, što je važno za održavanje normalne tjelesne težine.
Visoko kalorična prehranaUkoliko je unos energije hranom konstantno veći od potrošnje, debljamo se! Neizostavno nastaje energetska neravnoteža unosa i sagorijevanja kalorija, pri ćemu se suvišna unesena energija nagomilava u vidu masnog tkiva.
Hrana bogata mastima i šećerom puna je energije i može dovesti do debljanja.Danas je tradicionalna kuhinja zamijenjena modernim industrijskim namirnicama koje su rafinirane i sadrže više masti i šećera, koji se često dodaju radi boljeg okusa i produženja roka trajanja.
Konzumiranje jednostavnih ugljikohidrata: šećer, kolači, slatki napitci, vino i pivo, doprinosi debljini više nego unošenje složenijih ugljikohidrata: tjestenina, integralna riža, žitarice, povrće i svježe voće. Jednostavni ugljikohidrati se brzo absorbiraju iz crjeva i dovode do naglog porasta glukoze i inzulina u krvi nakon obroka, što doprinosi debljanju.
Nedovoljna tjelesna aktivnostU odnosu na ranije danas su tjelesni napori svedeni na minimum što za posljedicu ima masovnu pojavu debljine. Bolji uvjeti života i sveukupna automatizacija omogućili su pretežno sjedalački stila života. Potreba za kretanjem urođena je čovjeku i činjenica je da izmijenjeni način života ne pogoduje zdravlju ljudi.
Naše tijelo upravo s tjelesnom aktivnošću sagorjeva unesene kalorije, a neosporno je da tjelovježbom čuvamo naše zdravlje. Osobe koje zbog prirode svog posla ili drugih razloga veći dio vremena sjede i smanjeno se kreću, imaju pojačan rizik za razvoja debljine. Upravo zato umjerena tjelesna aktivnost treba biti svijesno uključena u svakodnevni život.
Ostali uzroci debjine
Danas znamo da nastajanje debljine nije povezano samo uz prekomjerno jedenje i unos energije koja premašuje potrebe organizma, već je debljina rezultat uzajamnog utjecaja više različitih faktora, koji čine razumijevanje debljine složenim.
Utjecaj naslijeđa očituje se na više razina. Ukoliko se debljina javlja kod više članova iste obitelji, može se govoriti o postojanje genske predispozicije ili sklonosti debljanju. Osobe čiji su jedan ili oba roditelja prekomjerno teški, imaju veći rizik za razvoj debljine, ali i kada je u pitanju naslijeđe, naše ponašanja ima presudnu ulogu u razvoju debljine. Geni također utječu na mijesto na kojem naše tijelo nakuplja masnoće.
Metabolički poremećaji kao što su su smanjen rad štitne žlijezde, Cushingov sindrom i hormonski utjecaji koji se se javiti kod žena u pojedinim stanjima kao što su trudnoća, sindrom policističnih jajnika, menopauza, kod uzimanja oralnih kontraceptiva, mogu dijelomično pridonijeti povećanju tjelesne težine.
Dob
Kod većine ljudi povećanje dobi prati povećanje tjelesne težine. S godinama se smanjuje mišićna masa što dovodi do manje potrošnje energije i prirodnog usporavanja metabolizma.
Lijekovi
Povećanje tjelesne težine može se javiti kao popratna pojava kod uzimanja nekih lijekova kao što su primjerice kortikosteroidi, triciklički antidepresiva i hormonski kontraceptivni lijekovi.
Psihosocijalni utjecaj
Kod pojedinih osoba pojava emocionalnih teškoća dovodi do konzumiranja prevelikih količina hrane. Poremećaji prehrane često se javljaju ako je osoba izložena stresu, radi posla ili drugih razloga. Prekomjerno jedenje, sve do prejedanja može se javiti uz emocije kao što su tuga, depresija, ljutnja ili osjećaj samoće.
Debljina se može pojaviti i zbog izloženosti nepovoljnom utjecaju, primjerice smanjena tjelesna aktivnost zbog bolesti.
Preuzeto za web Udruge sa
www.izaberi-zdravlje.com/preuzeto 19.09.2008./Debljina.net