Zdravlje

BILJKE U SLUŽBI JAČANJA IMUNITETA

Detalji

Objavljeno Subota, 09 Siječanj 2010 20:12

Hitovi: 10124

Autor:  dr Slađana  Divković, dopredsjednica Udruge

Moć biljaka protiv viroza

U posljednje vrijeme svjedoci smo razorne moći virusa po naš imunološki sustav i organizam u cjelini. Danas znamo da su virusi najmanje jedinice organizirane žive tvari čije su osnovne jedinke mnogo manje od bakterija( primjerice virusi srednje veličine manji su po zapremini  od bakterija prosječne veličine i do 30 000 puta), a koji istodobno imaju sposobnost identične reprodukcije i mutacije. Jedna od najčešćih virusnih respiratornih infekcija je gripa.Virus gripe(influence) izuzetno je prilagodljiv ,nestabilan i premda imunološki razlikujemo 3 tipa: A, B i C,  virus influence tip A  je najučestaliji i najopasniji i pokazuje stalnu tendenciju mjenjanja u podtipove.

Pored humanih tipova virus influence tip A nađen je u svinja ,konja i peradi. Sposobnost mutacije čini ga dostupnim za više „domaćina“  istodobno kao kod virusa H1N1.Budući da se virus gripe se svake godine izmijeni i „ sakrije „ našem imunološkom sustavu jasno je da je nemoguće stvoriti trajni imunitet. Epidemije gripe javljaju se svake zime, a pandemije ciklično u određenim vremenskim razmacima. Budući da se virus širi kapljičnim putem, sluznice gornjih respiratornih puteva „prve su na udaru“. U svakoj varijanti bilo preventivno ili kad se bolest već pojavila potrebno je jačati imunološki sustav.

U vrijeme viroza gotovo da svatko ima svoj eliksir zdravlja iz domaće ljekarne.Skoro u svakoj osnovnoj recepturi neizostavni su :češnjak, limun, med i propolis, ali i razne kombinacije čajeva,biljnih kapi i ekstrakata te sirupa. No prije bilo kakve „pomoćne terapije“  potrebno je rehidrirati organizam i unositi što više tekućine najbolje toplih napitaka : čajeva, juha, mlake vode ili limunade.

Najstariji i ujedno lako dostupan „borac“ protiv upala i viroza je češnjak.Ljut i peckav okus češnjaka(Allium sativum) potječe od alil sulfida u osnovi kojih je makroelement sumpor. Okus ljutog(po čemu je češnjak prepoznatljiv) inače ima zagrijavajući učinak na organizam,popravlja prokrvljenost,ubrzava metabolizam, detoksicira,ima povoljan učinak na imunološki sustav.  Iz češnjaka je izoliran spoj allicin koji djeluje kao prirodni antibiotik.

Poznat je povoljan učinak češnjaka kod upala uzrokovanih ne samo bakterijama, nego i virusima, gljivicama i parazitima.Češnjak možemo koristiti na razne načine. Istješnjeni sok pomješan sa limunom i medom uz dodatak malo maslaca te izmiksan može biti odličan namaz za djecu, a ljut okus u ovoj kombinaciji potpuno se neutralizira.Možemo ga koristiti kao čaj, kao dodatak marinadama, varivima i juhama( ubaciti cijeli češanj  češnjaka u primjerice juhe ,koji smo na vrhu malo zarezali). Možemo ga dodati jabučnom octu uz drugo začinsko bilje i dobiti aromatizirani ocat, ili jednostavno sami napraviti tinkturu od češnjaka.

Za one kojima ljut i peckav okus smeta i koji su radno aktivni postoje uljne kapsule sa češnjakom koje se resorbiraju tek u želucu pa nema bojazni od širenja karakterističnog mirisa. 

Češnjak povoljno djeluje na bolesti krvožilnog sustava:sprječava ovapnjenje krvnih žila(snižava ukupni i LDL kolesterol), pomaže u snižavanju krvnog tlaka, sprječava nakupljanje krvnih pločica i stvaranje ugruška, te poboljšava izmokravanje(djeluje kao diuretik). Sadrži i supstance slične prirodnom inzulinu koje pomažu u regulaciji povišenog šećera u krvi.

Korijen đumbira(Zingiber officinale), engl.Ginger isto tako karakterizira blago ljuto peckav okus. Premda nije karakterističan za naše podneblje i nije domaća biljka, ima protuupalno i antivirusno djelovanje, pa nije na odmet uvrstiti ga bar kao začin u svakodnevnu prehranu. Na tržištu se može naći kao svjež korijen ili kao osušen i samljeven dodatak jelima. Nalazimo ga i u obliku čaja, a u nekim zemljama rade od njega tzv. đumbirov kruh i đumbirovo pivo, koje je posebno učinkovito nakon obilnih obroka.

Đumbir sadrži supstance slične probavnim enzimima. Djeluje umirujuće na glatku muskulaturu crijeva, ublažava grčeve, bolove i simptome dizenterije(vodenaste stolice). Ima povoljan učinak kod nadutosti i mučnine. Regenerira stanice jetre i pomaže jetra u procesima detoksikacije i jačanju imuniteta. Đumbir se može koristiti u kombinaciji i sa slanim i sa slatkim jelima.Najlakše ga je kao začin jednostavno posuti po prilozima, varivima,juhama, kompotima ili raznim namazima(za doručak), slično kao što koristimo papar.

Dakle sa količinom treba biti umjeren, puno važnije je redovitost u konzumiranju. Đumbir isto tako smanjuje povišeni krvni tlak, snižava kolesterol i ima povoljan učinak na elastičnost i tonus krvnih žila. Intenzivnije ljut okus pojedinih vrsta povrća znači i veću zastupljenost mineralnih soli sumpora pa sumpor u obliku anorganskih soli nalazimo : u svim vrstama luka,hrenu, gorušici, povrtnici, chilli papričici,kupusu,maslinama, cikli, šparogama, ali i u grožđanom soku i algama.

Sumpor je inače najviše zastupljen u proteinskim namirnicama: mesu , ribi i jajima koje su u prehrani i osnovni izvor ovog makroelementa.U prirodi sumpor je uglavnom rasprostranjen u obliku sulfida i sulfata.Glavni izvori sumpora za čovjeka su aminokiseline: metionin,cistein i cistin. Metionin kao esencijalnu aminokiselinu ne možemo proizvesti , nego ju unosimo prehranom kroz proteinske namirnice. Potsjetimo, aminokiseline ulaze u sastav proteina ili bjelančevina, a sva naša tkiva i organi su proteini.

U ljudskom organizmu sumpor se nalazi:

1)       u hrskavici( hondroitin sulfat i glukozamin sulfat), u vezivnom tkivu kože(kolagen), u strukturnim proteinima kose i noktiju(keratin), u topljivim proteinima krvne plazme(albumini, globulini) te u imunoglobulinima koji su nositelji humoralnog imuniteta (koji se zasniva na stvaranju antitijela);

2)       u sastavu vitamina B1(aneurina) i vitamina H(biotina);

3)       u polipeptidnim hormonima kao što su : inzulin i hormoni zadnjeg režnja hipofize: oksitocin i vazopresin;

4)       ugrađen je u molekulu heparina koji sudjeluje u procesima vezanim za grušanje krvi(koagulaciju);

5)       pojedini spojevi  koji u sebi sadrže sumpor(SH skupina) imaju važnu ulogu u metabolizmu ugljiko hidrata, masti i bjelančevina(acetil CoA); Lokalno na koži sumpor je keratolitik (odstranjuje zadebljali sloj kože), blagi antiseptik i blagi antimikotik.

U manjim koncentracijama djeluje keratoplastički (potiče stanice epidermisa na regeneraciju.Primjenjuje se u terapiji akni, prhuti, seboreji,alopeciji kod ekcema i sl.Sumporne termalne vode koriste se u terapiji kroničnog reumatizma, neuralgija, katara dišnih organa te oboljenja adneksa(jajnika i jajovoda).

Sumpor metabolički igra važnu ulogu u procesima detoksikacije, stimulacije imunološkog sustava i regulacije cirkulacije krvi.Vitamin H(biotin) u svojoj strukturi sadrži sumpor. Jedna od namirnica koje ga sadrže je zob i zobene pahuljice, ali ga sadrže i šljive, orasi, grašak i soja.

Vitamin H nužan je za pravilan metabolizam proteina i za stvaranje energije, a njegov nedostatak izaziva gubitak apetita,bolove u mišićima,bolesti kože, nesanicu i sl.Kaša od zobenih pahuljica savjetuje se svima, a poglavito starijim osobama.

Sumpor, rekli smo ulazi u sastav vitamina B1 koji utječe na metabolizam ugljikohidrata, održava tonus mišića, funkciju perifernih živaca, stimulira rad  probavnih organa, potreban je za metabolizam stanica srca. U stanjima stresa povećana je potreba za ovim vitaminom, a svaka upala ujedno je stres za organizam.

Jedna od biljaka sa najvećim sadržajem ovog vitamina u svojim plodovima je crna bazga(Sambucus nigra) .Naziva se još crna zova,apta ili bazgovina.Ova grmolika biljka blijedožutih cvijetova karakterističnog mirisa , zajedno sa kamilicom ubraja se  među najstarije ljekovito bilje. Svi dijelovi biljke imaju ljekovito djelovanje: listovi, cvjetovi, plod i kora.

Ponajviše se za izolaciju aktivnih sastojaka upotrebljavaju cvjetovi(Flores Sambuci) koji se sabiru po sunčanom i suhom vremenu, te listovi(Folia Sambuci)Zašto se u pojedinim skandinavskim zemljama primjerice u Danskoj sirup od cjetova bazge i čaj obilato koristi tijekom jeseni i zime i u vrijeme viroza?  Upravo zato što aktivne tvari imaju imunostimulirajuća svojstva. U cvjetovima ima eteričnog ulja, sluzi,holina, sambunigrina, smole,organskih kiselina: jabučne,vinske i valerijanske te saponina.

Cvjetovi bazge sadrže antocijanske flavonoide(rutin i kvercetin) koji imaju zaštitna svojstva prije svega na sluznice olakšavajući iskašljavanje i bronhalnu sekreciju, ali i ublažavajući simptome kod suhog, nadražajnog kašlja.Prvi učinak je poticanje znojenja za vrijeme povišene temperature, a padom tjelesne temperature postiže se „prvo olakšanje“ kada i drugi opći simptomi kao što su slabost, malaksalost, glavobolja i bolovi u mišićima postaju slabijeg intenziteta. Zbog toga se čaj od cvjetova bazge savjetuje kod  respiratornih infekcija praćenih  povišenom temperaturom: bronhitisa, gripe, početne upale pluća koje su najčešće praćene otežanim disanjem, kašljem i grloboljom.  Na tržištu se , pored čaja i soka od cvjetova bazge mogu naći i gotovi pripravci prije svega čisti ekstrakt, zatim sirup, pastile pa čak i gume za žvakanje.

Nedavno istraživanje provedeno u Oslu pokazalo je da ekstrakt sambucol izoliran iz crnog ploda bazge uspjelo ublažava simptome gripe. Znanstvenici su ustanovili da aktivne tvari izolirane iz  ploda sprječavaju stvaranje hemaglutinina pomoću kojeg se virusi vežu za zdrave stanice.

Listovi bazge koriste se u obliku čaja kao diuretik, kao pomoć pri regulaciji povišenog šećera u krvi, kao blagi purgativ.Lokalno, izvana na kožu kao oblozi(kataplasme) koriste se kod opeklina i reumatskih bolova. U listovima se nalazi  sambucin,trijeslovine, smole, kalijev nitrat i emulin. Listovi u čajnoj mješavini isto tako potiču na preznojavanje, ali znatno manje nego cvjetovi.

Sličan,ali blaži učinak na poticanje preznojavanja ima čaj od cvjetova lipe( Tilia parvifolia).Zrele bobice bazge  sadrže: jabučnu, taninsku i valerijansku kiselinu, eterično ulje, smole, vitamine : A, B1 B2   i C vitamin  kao i rijetki vitamin J  koji pomaže u sprječavanju upale pluća koja je, znamo jedna od težih komplikacija  virusnih respiratornih infekcija.

Zrele, sirove bobice nisu jestive nego se koriste u prerađenom obliku kao sirup od bazgovih boba, pekmez ili bazgovo vino. Vino se koristi i kod osjećaja iscrpljenosti, umora,umiruje trbušne grčeve, poziče apetit. U kombinaciji sa cimetom i klinčićem kao kuhano vino savjetuje se preventivno u vrijeme viroza. 

RECEPTI

Čaj od đumbira:

2 čajne žličice mljevenog đumbira ili naribanog svježeg korijena preliti sa 2 dl ključale vode i ostaviti 10 min, procijediti i piti u malim gutljajima.

Čaj od bazge(za znojenje):

10 g cvijeta bazge preliti sa 1 l ključale vode, poklopiti i nakon pola sata procijediti i piti svaka 2 sata po jednu šalicu o 2 dl. Može se zasladiti žličicom meda ili žličicom sirupa od maline ili višnje

Češnjakova tinktura:25 dkg češnjaka, 1 l alkohola ili jake rakije. Češnjak oguliti,zdrobiti, staviti u bocu i preliti alkoholom, dobro začepiti i držati na toplom 14 dana. Sadržaj boce protresti nekoliko puta tijekom dana, nakon tog vrtemena se procijedi. Uzimati 3 puta po 20-30 kapi sa malo vode ili mlijeka. 

Autor:  dr Slađana  Divković, dopredsjednica Udruge

ACU MEDIC CENTAR, akupunkture i nutricionizma
Savjetovalište za pretilost i bolesti metabolizma
Slađana Divković, dr. med.
J. Šižgorića 19, Špansko, Zagreb; tel. 01 / 345 - 6974  

Uppt, siječanj 2010.