MASTI
Hranom unosimo u organizam tri hranjiva, energetski vrijedna sastojka: ugljikohidrate, bjelančevine i masti.
Masti služe kao izvor energije i topline, a dijelimo ih na masti životinjskoga podrijetla (svinjska mast, maslac, loj, slanina, vrhnje) i biljnoga podrijetla (ulja soje, suncokreta, masline, kukuruza, palme, tikve, sezama). Valja nastojati, zbog sadržaja nezasićenih i zasićenih masnih kiselina i kolesterola i njihova štetna djelovanja na krvožilni sustav, ograničiti unos masnoća prehranom.
Udio masnoća u dnevnom energetskom unosu ne bi trebao prelaziti 25%.
Masti su važan izvor energije, a omogućavaju i apsorpciju vitamina topljivih u mastima – A, D, E i K.
Masti se prema kemijskoj strukturi mogu podijeliti na zasićene i nezasićene masti. Izvori masti koje sadrže zasićene masne kiseline su punomasno mlijeko, sir, maslac i svinjska mast. Takve masti životinjskog porijekla nalaze se u krutom stanju.
Nezasićene masti uglavnom se dobivaju iz namirnica biljnog porijekla poput maslina i različitih sjemenki (kukuruza, suncokreta, buće i dr.) i u tekućem su stanju - ulja. Preporuča se ukupni dnevni unos masti ograničiti na 30% ukupnog dnevnog energetskog unosa, a unos zasićenih masti dodatno se ograničava na 10% dnevnog unosa jer je dokazano da veći unos zasićenih masti putem hrane pridonosi razvoju kroničnih bolesti.Pazite na unos masti, posebno zasićenih masti.
Čitajte deklaracije na namirnicama i radije izaberite namirnice s manjim sadržajem masti. Ograničite unos kolača, slastica i mesnih proizvoda s većim sadržajem zasićenih masti. Prilikom pripreme jela sjetite se i maslinovog ulja.
Vidi : SAVJETI/prehrana/ugljikohidrati/bjelančevine
Udruga, predavanje „Ugljikohidrati, bjelančevine i masti u svakodnevnoj prehrani“,
listopad, 2005.g. /predavač K.Knezić, dipl.nutr.