Zdravlje

Depresija povećava štetno masno tkivo u tijelu

Detalji

Objavljeno Ponedjeljak, 03 Siječanj 2011 00:38

Hitovi: 4112

Premda su istraživanja pokazala kako kod depresivnih ljudi postoji rizik od razvijanja pretilosti, možda su depresivne osobe u posebnom riziku od nakupljanja dodatne težine u središnjem, trbušnom pojasu. 

Nisu samo krafne ono što može stvoriti "krafnu" oko vašega središnjeg dijela. Depresija, ili fiziološke promjene koje nastaju kao rezultat depresije, mogu postići istu stvar. Ovo je poruka istraživanja koje su proveli nizozemski i američki istraživači, a koje je objavljeno u prosincu 2008. godine u časopisu Archives of General Psychiatry. Studija je uključila više od 2000 starijih osoba (starosti od 70 do 79 godina) koji žive u Memphisu i u područjima Pittsburgha. Na početku studije oni su procijenjeni obzirom na postojanje depresije.

U isto su vrijeme također, kao i nakon pet godina, procijenjeni glede postojanja opće pretilosti i abdominalne pretilosti. Kao mjerilo opće pretilosti korišten je indeks tjelesne mase i postotak tjelesnog masnog tkiva mjeren dvoenergetskom apsorpciometrijom rtg-zraka. Mjerilo za abdominalnu pretilost uključivalo je opseg struka i visceralno masno tkivo mjereno kompjutoriziranom tomografijom.

Konačno, nakon pet godina, istraživači su tražili bilo kakve poveznice između osnovne depresije i opće ili abdominalne pretilosti, pri tome uzimajući u obzir zbunjujuće čimbenike kao što su sociodemografski čimbenici, životni stil, bolesti i drugo. Istraživanje nije našlo značajnu povezanost između depresije i kasnije općenite pretilosti. Ono što je uočeno jest veza između depresije i abdominalne pretilosti.  

"Najznačajnije otkriće je to da starije osobe sa simptomima depresije u usporedbi sa starijima koji nisu depresivni imaju dva puta veću vjerojatnost da će nakupiti visceralno masno tkivo ", rekla je za Psychiatric News Nicole Vogelzangs.  

Vogelzangs, vodeći istražitelj u studiji, studentica je doktorskog studija u VU sveučilišnom medicinskom centru u Amsterdamu. Rezultati ukazuju da "depresija može poticati nakupljanje visceralnog masnog tkiva". Moglo bi se utvrditi kako depresija dovodi do abdominalne pretilosti jer depresivni pojedinci teže nezdravim životnim stilovima. Istraživači, međutim, ne misle da je ova tvrdnja utemeljena obzirom da su čimbenike životnog stila poput pušenja, konzumacije alkohola i smanjenu razinu tjelesne aktivnosti uzeli u obzir tijekom svojih analiza. Istina je da istraživači nisu uzeli u obzir prehranu, ali ukoliko je prejedanje dovelo do abdominalne pretilosti, trebalo je, prema njihovom mišljenju, isto tako dovesti i do općenite pretilosti.

"Kao prvo, abdominalno masno tkivo je snažnije povezano s razvojem ozbiljnih zdravstvenih problema poput dijabetesa i srčanih oboljenja nego što je to sama općenita pretilost. Kao drugo, ovi rezultati ukazuju da bi hormonalne promjene, osobito povišenje razine hormona vezanih uz stres, mogle objasniti kako depresija povisuje rizik od razvoja pretilosti i zdravstvenih problema povezanih s pretilošću."  

I doista, neke studije su pokazale da depresija, bar u jednoj skupini pacijenata, dovodi do povišenih koncentracija hormona stresa kortizola, te da kortizol može dovesti do nakupljanja visceralnog masnog tkiva aktivirajući enzim lipoprotein lipazu i inhibirajući kretanje lipida. Neka ključna pitanja o toj temi još uvijek ostaju neodgovorena. Na primjer, može li depresija udebljati "sredinu" sredovječnih osoba isto kao i starijih? I koliko često, kao i koliko dugo osoba mora biti depresivna da bi dovela svoj trbuh u opasnost od širenja?  

Izvornik: Arehart-Treichel J. Depression Linked to Increase in Harmful Type of Body Fat.

Psychiatr News 2009;44(3):21.
Preveo: Aleksandar Savić, dr.med.  

T-portal/Objavljeno: 23.02.2009.

Preuzeto za Uppt, 02.01.2011.

Finci se uvjerili: Sol povećava rizik od srčanog udara

Detalji

Objavljeno Ponedjeljak, 29 Studeni 2010 13:48

Hitovi: 3280

Finci imaju najbolji obrazovni sustav na svijetu, još od kako je objavljena prva Pisa studija. I tko zna u čemu su sve Finci za primjer – u svakom slučaju i po tome što vode računa o svom zdravlju Finci su odavno radikalno smanjili unošenje soli u organizam.  

Javna kampanja je očigledno bila toliko uspješna da sada potrošači oštro kontroliraju proizvode koji im se nude po supermarketima, restoranima. Iza svega zapravo stoji kampanja za zdravo srce koju su pokrenuli naučnici prije nekoliko desetljeća. 

'U kasnim 60-ima stopa smrtnosti zbog infarkta je u Finskoj bila najviša u svijetu. Finci su imali povišen tlak, jeli su previše soli. Morali smo nešto učiniti protiv toga', objašnjava Marjaana Lahti-Koski, ekspert za prehranu i nastavlja: 'proizvodi koji zanemarive količine masti i soli su posebno obilježeni - malim crvenim srcem. A oni koji ne vole neslanu hranu i kupuju 'normalne' proizvode, na njima se nalazi upozorenje - slano!'

S obzirom na rezultate sudionici kampanje su uspjeli u svojoj namjeri. Naime, nigdje u Europi se ne troši tako malo soli kao u Helsinkiju. Rezultati su očigledni: 80 posto manje infarkta.

Vezani tekstovi:

Štetna „prikrivena“ sol u hrani;

Količina soli u hrvatskim pekarskim proizvodima;

Sol i prehrana;

Sol - namirnica koje se koristi od davnina;  

Prestanak pušenja i pola sata vježbanja sprječava infarkt;

Detalji

Objavljeno Ponedjeljak, 29 Studeni 2010 13:58

Hitovi: 3734

Mediteranska hrana smanjuje rizik od bolesti i do 70 posto, a srce štite i stube, vrt te kućanski poslovi. Prestanak pušenja najkorisnija je stvar za zdravlje srca. 

Čak 90 posto prvih srčanih udara uzrokovali su pušenje, povišeni tlak, prehrana, debljina, neaktivnost i stres, pokazalo je istraživanje časopisa The Lancet.  

Istraživanje je provedeno na 30.000 ljudi iz 52 zemlje.  

Među najzdravijima su stanovnici otoka Krete čija je prehrana bogata svježim povrćem, žitaricama, maslinovim uljem, vinom i velikom količinom ribe.  Oni koji se tako hrane imaju čak 50-70 posto manji rizik od srčanih bolesti. Uzroci bolesti srca za žene nisu isti kao za muškarce. U žena dijabetes tipa dva povećava rizik od bolesti srca više nego u muškaraca. Depresija je također mnogo veći čimbenik rizika za žene, a ugrožavaju ih i kontracepcijske pilule. Žene koje puše izlažu se dvostruko većoj opasnosti od srčanog udara nego muškarci. 

No za oba spola prestanak pušenja nešto je najkorisnije što mogu učiniti za srce. Na drugome mjestu je kretanje. Svakog dana trebalo bi vježbati najmanje pola sata. Vožnja bicklom je odlična, kao i redovito hodanje. Kućanski poslovi, rad u vrtu i penjanje stubama također su vrlo korisni.  

Izbjegavajte prženu hranu

Zasićene masnoće, kojih najviše ima u prženoj hrani, glavni su krivac za gomilanje sala oko trbuha, a ono je faktor rizika za srčane bolesti. 

Disanjem se riješite stresa

Česte glavobolje, napetost i razdražljivost znak su da vam je potrebno opuštanje. Probajte duboko disanje ili slušajte glazbu. 

Na vrijeme otkrijte problem

Ako su vaši roditelji, braća i sestre imali problema sa srcem ili povišen tlak, svake godine kontrolirajte kolesterol, šećer i tlak.   

Zagreb: Srčana obilježila 60 godina rada

Detalji

Objavljeno Subota, 27 Studeni 2010 00:28

Hitovi: 3286

(drHorvat Business Newsletter 113) 

Poliklinika za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju, poznatija kao Srčana, obilježila je u srijedu ( 24.11.2010.) 60.  obljetnicu rada tijekom kojih je postala jedna od vodećih zdravstvenih ustanova za prevenciju srčanih bolesti, koje su glavni uzročnik smrti u Hrvatskoj i svijetu. 

Dugogodišnja ravnateljica Srčane prof. Mirjana Jembrek Gostović istaknula je na prigodnoj svečanosti kako obilježavaju 60 godina entuzijazma i rada svih djelatnika Srčane, koji su zadovoljni s poslom ali ne i rezultatima jer su srčane bolesti i dalje ubojica broj jedan. U Srčanoj danas radi 75 zaposlenika, među kojima su 63 zdravstvena djelatnika, a od 21 liječnika 14 su subspecijalisti kardiolozi. 

U ustanovi, koja je otvorena Zagrepčanima ali i pacijentima iz ostalih dijelova Hrvatske, godišnje se obavi više od 30000 pregleda, preko 40000 pretraga EKG-om, 14000 ultrazvučnih pregleda, 8000 ergometrijskim testiranja te više od 3000 laboratorijskih pretraga. 

"Današnja poliklinika počela je svoj rad 1950. kao dispanzer za bolesti srca u Draškovićevoj ulici zbog već tada velikog broja srčanih bolesnika. Zadaća joj je stoga bila baviti se srčanim bolesnicima nakon njihova liječenja, voditi evidenciju i proučavati uzroke tako naglog porasta kardiovaskularnih bolesti", kazala je prof. Jambrek. 

Srčana danas djeluje na dvije lokacije - u Draškovićevoj i u Sigetu te je opremljena najsuvremenijom opremom za liječenje i rehabilitaciju bolesnika s bolestima srca.Djelatnicima su 60. obljetnicu čestitali predsjednik Gradske skupštine Boris Šprem i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. 

"Srčana uživa ugled vodeće zagrebačke ustanove za prevenciju i rehabilitaciju kardiovaskularnih bolesti i djelatnicima zahvaljujem za svaki spašeni život i pravodobnu intervenciju", rekao je Bandić izrazivši spremnost gradske uprave da i dalje ulaže u nabavku suvremene medicinske opreme.Predsjednik Gradske skupštine Šprem rekao je kako Zagreb mora prednjačiti pružanju zdravstvene skrbi svim svojim građanima te učiniti sve da se očuva Zagreb kao zdravi grad. 

Više na: http://www.plivazdravlje.hr/novosti/clanak/19435/Zagreb-Srcana-obiljezila-60-godina-rada.html 

24.11.2010., www.plivazdravlje.hr