Zdravlje

SPOZNAJTE SVOJ RIZIK I SAČUVAJTE SRCE!!

  • Ispis

Svjetski Dan srca, 27. rujna 2009.

Srčane bolesti i moždani udar svjetski su ubojice broj jedan, uzrokujući 17,5 milijuna smrti svake godine, tj. svake dvije sekunde umre jedna osoba od posljedica  moždanog udara!!

ARTERIJSKA HIPERTENZIJA

Arterijska hipertenzija je, bez sumnje, vodeći činitelj rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Prema procjenama za 2000. godinu, oko 972 milijuna ljudi u svijetu ( 26% odrasle svjetske populacije ) ima povišen krvni tlak, a smatra se da će do 2025. godine hipertenziju imati svaki treći stanovnik u dobi iznad 20 godina, odnosno 1,5 milijardi ljudi.  

Neki rizični čimbenici mogu se uspješno obuzdavati, primjerice povišen krvni tlak, povišen kolesterol i pušenje; neki se pak čimbenici ne mogu kontrolirati, kao što je spol i obiteljska sklonost ovim bolestima.

Bilo koji od ovih čimbenika rizika, sam ili u kombinaciji, može Vas učiniti podložnim nastanku srčanih bolesti ili moždanoga udara.  Svjetski dan srca ima za cilj povećati javnu svijest o prijetnji srčane bolesti i moždanog udara te o važnosti načina života koji pogoduje zdravlju srca, tako da djeca, adolescenti i odrasle osobe u čitavom svijetu mogu živjeti bolje i duže. Više od stotinu zemalja sudjeluje u ovom globalnom događaju. Aktivnosti na taj dan uključuju zdravstvene preglede, šetnje, trčanje, preskakanje užeta, kondicijsko vježbanje, javne govore, predstave, znanstvene forume, izložbe, koncerte i sportska natjecanja.

Europske smjernice za hipertenziju

Arterijska hipertenzija je, bez sumnje, vodeći činitelj rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Prema procjenama za 2000. godinu, oko 972 milijuna ljudi u svijetu ( 26% odrasle svjetske populacije ) ima povišen krvni tlak, a smatra se da će do 2025. godine hipertenziju imati svaki treći stanovnik u dobi iznad 20 godina, odnosno 1,5 milijardi ljudi.  Prema većini smjernica, a tako i prema europskim, prag za postavljanje dijagnoze hipertenzije iznosi vrijednost krvnog tlaka od 140/90 mmHg.

Tlak manji od navedenog smatramo normalnim (europske smjernice također razlikuju optimalni, normalni i povišeni normalni tlak), a viši svrstavamo u određenu kategoriju ovisno o njegovoj visini - tako prema ESH/ESC smjernicama u hipertenziju prvog stupnja spada SKT (sistolički krvi tlak) od 140 do 159 mmHg, a DKT (dijastolički krvni tlak) od 90 do 99 mmHg, u hipertenziju drugog stupnja SKT od 160-179 mmHg, DKT od 100-109 mmHg, a u hipertenziju trećeg stupnja SKT veći od 180 ili DKT veći od 110 mmHg. Razlika prema smjernicama iz 2003. je ta što se tada povišen tlak nije klasificirao po stupnjevima, nego se govorilo o blagoj, umjerenoj i teškoj hipertenziji.

Važno je dodati da ako se sistolički i dijastolički tlak bolesnika nalaze u različitim skupinama, bolesnik se automatski svrstava u višu skupinu.

Krvni tlak i kako ga mjeriti

U zdravih osoba optimalna vrijednost krvnog tlaka trebala bi biti ispod 120/80 mmHg. Ako je krvni tlak iznad 140/90 mmHg, radi se o povišenom krvnom tlaku - hipertenziji.  

 

SkupinaSistolički, mmHg Dijastolički, mmHg
optimalan< 120i< 80
normalan120 - 129i / ili80 - 84
povišeni normalan130 - 139i / ili85 - 89
hipertenzija 1. stupnja140 - 159i / ili90 - 99
hipertenzija 2. stupnja160 - 179i / ili100 - 109
hipertenzija 3. stupnja> 180i / ili> 110
izolirana sistolička hipertenzija> 140i< 90

Savjeti  

Srčane bolesti i moždani udar velikim se dijelom mogu spriječiti ako se smanje glavni čimbenici rizika.

  • - Povećan unos voća i povrća, s manje od tri na više od pet porcija dnevno, smanjuje rizik koronarne bolesti srca za 17%. ;
  • - Redovna tjelovježba - tjelesna neaktivnost za 1,5 puta povećava rizik razvoja bolesti srca;
  • - Visok krvni tlak usko je povezan s pretjeranim unosom soli;
  • - Izbjegavajte slanu hranu, nemojte je dodatno zasoljavati, i budite svjesni sadržaja soli u restoranskoj i prerađenoj hrani;
  •  - Smanjenje soli za 3 g dnevno za 22% bi smanjilo broj smrti od moždanog udara i za 16% od koronarne bolesti srca;
  • - Prestanite pušiti - Unutar dvije godine od prestanka pušenja rizik koronarne bolesti srca znatno se smanjuje, a nakon 15 godina rizik KVB vraća se na onaj kod nepušača;
UDRUGA PODRŽAVA I PROMOVIRA SAVJETE ZA ODRŽAVANJE ZDRAVLJA, TE JOŠ JEDNOM PORUČUJE SVIMA  Želimo li očuvati zdravo srce za ove, ali i svih sljedećih godina PRVENSTVENO PREDLAŽEMO ZDRAV I URAVNOTEŽEN NAČIN PREHRANE I TJELESNU AKTIVNOST, prema osobnom izboru i tjelesnoj kondiciji !!        

Preuzeto sa portala www.plivazdravlje.hri

Portala hrvatskog kardiološkog društva www.kardio.hr 

Preuzeto za Web Uppt, 26. rujan 2008.g. 

Updated, 22.09.09.

 

Zanimljivosti

www.plivazdravlje.hr

 

Hodanje smanjuje krvni tlak

Koreanski znanstvenici su mjerili učinak 40 minutnog odnosno 4 desetominutna žustra hoda na krvni tlak.  Rezultati su pokazali slično smanjenje krvnog tlaka u obje vrste hodanja iz čega se može zaključiti da za pozitivan učinak nije nužno 'prehodati' sve odjednom. Američki znanstvenici s Indiana University kažu kako je krvni tlak lakše sniziti uz pomoć četiri kratke šetnje nego uz pomoć jedne duge . Pokazalo se kako su i duga i kratke šetnje jednako utjecale na snižavanje krvnog tlaka, no učinak duge šetnje je trajao 7 sati, a onih kratkih 11 sati. Saznanje bi osobito moglo pomoći osobama koja zbog zaposlenosti ne stignu vježbati, ali žure s jednog sastanka na drugu, ističu autori studije.

 

Ulje sezama za niži krvni tlak

Pilot studija s oboljelima od dijabetesa koji imaju hipertenziju pokazuje da upotreba ulja sjemenki sezama umjesto drugih biljnih ulja u kuhanju rezultira brojnim poboljšanjima zdravstvenog stanja.  Ispitanici, 40 Indijaca, su nakon 45 dana korištenja ulja sezama kao jedinog ulja za pripremu hrane, imali niži krvni tlak, došlo je i do smanjenja tjelesne mase, opsega struka, razine glukoze, LDL-a i glukoniziranog hemoglobina. Nakon 45 dana, ispitanici su ulje sezama zamijenili uljem kikirikija i ova zamjena je rezultirala ponovnim povećanjem krvnog tlaka.

 

 

 

Maslinovo ulje za niži krvni tlak

Umjereno konzumiranje maslinovog ulja, temeljne namirnice Mediteranske prehrane, uspješno smanjuje krvni tlak, pokazuje istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Nutrition.  Stotinjak zdravih muškaraca iz mediteranskih (Italija i Španjolska) i ne-mediteranskih zemalja (Njemačka, Finska i Danska) su dnevno konzumirali po 25 mL maslinovog ulja. Zanimljivo je da su izraženije povećanje razine oleinske kiseline u krvi (glavne masne kiseline maslinovog ulja) i smanjenje krvnog tlaka bili izraženiji kod osoba nenaviknutih na mediteransku prehranu (Nijemci, Danci i Finci).