UDRUGA ZA PREVENCIJU PREKOMJERNE TEŽINE

ASSOCIATION FOR OVERWEIGHT PREVENTION

Osnovana je u listopadu 2002. godine.
Naša je želja potaknuti svaku osobu na preuzimanje odgovornosti za vlastito zdravlje, jer se samo znanjem o ispravnom načinu življenja, pravilnom prehranom i fizičkom aktivnošću, može raditi na osobnoj prevenciji.

Prehrana

Rad za hranu u Hrvatskoj i ostalim zemljama EU

Rad za hranu:

Za sat rada Hrvat može kupiti trećinu dnevne košarice, Nijemac cijelu

http://www.vecernji.hr/vijesti/hrvati-hranu-rade-tri-nijemci-jedan-sat-dnevno-clanak-546314

Objavljeno Portal VL/Piše: Antonio Mandir/VLM/30.04.2013.

Četveročlana obitelj za hranu svaki dan treba 89,5 kuna

Hrvati za hranu rade tri, Nijemci jedan sat dnevno

Hrvati za dnevne potrebe za hranom moraju raditi čak triput više od Austrijanaca i Nijemaca! Hrvat da bi zadovoljio osnovne potrebe svoje obitelji za hranu u prosjeku mora raditi 183,4 minute, a Nijemac i Austrijanac samo 66, odnosno 67 minuta.

Skuplje jedu samo Mađari

Hrvatska sindikalna košarica za prosječnu četveročlanu obitelj mjesečno iznosi 6800 kuna, od čega na hranu otpada 40 posto. Dakle, za osnovnu prehrambenu košaricu prosječna obitelj u Hrvatskoj svaki dan treba izdvojiti 89,5 kuna. Za 89,5 kuna, po najpovoljnijim cijenama na tržištu, u Hrvatskoj se može kupiti primjerice kilogram kruha, litra svježeg mlijeka, kilogram krumpira, pola kilograma pilećeg filea, 250 grama maslaca, dvije boce od pola litre piva, coca-cola od 2 litre i kilogram naranči.

Usporedili smo koliko ti artikli stoje u zemljama našega okruženja koje su članice EU – Sloveniji, Mađarskoj, Austriji, Italiji i dodali smo Njemačku, državu u koju bi se Hrvati najradije odselili u potrazi za poslom. U Sloveniji naša košarica od 89,5 kuna košta 85 kuna, u Mađarskoj 64 kune, u Austriji 83,5, Italiji 88,5 a u Njemačkoj 76 kuna. Ako te cijene povežemo s prosječnom plaćom, vidjet ćemo kolika je stvarna kupovna moć Hrvata što se tiče hrane.

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj za veljaču iznosila je 5447 kuna (717 eura). Ako to rasporedimo na cijeli mjesec, dobijemo da prosječan hrvatski radnik svaki dan na raspolaganju ima 23,6 eura, a za hranu mora dati najmanje 11,8 eura – dakle, točno 50 posto! Nijemci i Austrijanci pak za osnovnu košaricu hrane moraju dati samo 19 posto svoje plaće. Hrvatima hrana "pojede" pola plaće, a Austrijancima i Nijemcima ni petinu. Slovenci za hranu moraju dati trećinu plaće, a Talijani točno četvrtinu. Iako je hrana uvjerljivo najjeftinija u Mađarskoj, kada se u obzir uzme njihova zarada, ispada da jedino oni jedu skuplju hranu od Hrvata. Mađari za hranu daju 51 posto plaće.

Stvarna kupovna moć

Ako se pak promatraju radni sati – 22 dana mjesečno po osam sati – dobije se prosječna satnica. Hrvat u prosjeku po satu zaradi 4 eura neto, Slovenac 5,5 eura, Mađar 2,8, Nijemac 9,1, Austrijanac 9,7 eura. Dakle, Hrvat za jedan sat zaradi tek trećinu prehrambene košarice, a Nijemac i Austrijanac gotovo cijelu, dok Slovenci u 60 minuta rada zarade dovoljno za pola dnevnih prehrambenih potreba četveročlane obitelji.

– Odnos plaće i cijena hrane pokazuje realni dohodak. Kod nas je hrana skuplja nego u okruženju zbog male ekonomije obujma i precijenjenog tečaja kune koji destimulira domaću proizvodnju – komentirao je analitičar Ljubo Jurčić.

U EU će nam hrana biti jeftinija 10%

S prosječnom mjesečnom plaćom od 5447 kuna i dnevnom košaricom hrane od 89,5 kuna Hrvat na mjesec zaradi hrane za 60 košarica, odnosno za 60 dana. Austrijanac s prosječnom plaćom od 1700 eura i košaricom od 10,9 eura zaradi 156 dnevnih košarica hrane. Nijemac pak u prosjeku za 30 dana zaradi dovoljno da može 160 dana hraniti svoju četveročlanu obitelj.

– Ulaskom u EU cijene hrane u Hrvatskoj past će 5 do 10 posto. Ali to će donijeti i štetu jer će propasti mnogi domaći proizvođači jer neće biti konkurentni – komentirao je Ljubo Jurčić.

Vezani tekst

Evo koliko se hrane u različitim državama može kupiti za 5 dolara!

http://www.vecernji.hr/vijesti/evo-koliko-se-hrane-razlicitim-drzavama-moze-kupiti-5-dolara-clanak-543245

Životni troškovi – Info grafika;

http://www.vecernji.hr/vijesti/udio-hrane-placi-hrvatskoj-eu-clanak-546497

Uppt, preuzeto30.04.2013./m.v.

Anketa

Koliko od plaće mjesečno potrošite na hranu?

Top of Form

Pola plaće

Glasaj

34% (15 glasova)

Cijelu plaću

Glasaj

57% (25 glasova)

Manje od pola plaće

Glasaj

9% (4 glasova)

Bottom of Form

Indeks tjelesne težine širom svijeta

Objavljena lista najdebljih nacija. Pogledajte gdje je Hrvatska

Rumunji su najmršaviji u Europi, a stanovnici Bangladeša najneuhranjeniji na svijetu

Nova istraživanja debljine u svijetu donijela su nekoliko iznenađenja. Iako bi svi, "na prvu" rekli kako su u prosjeku najdeblji ljudi Amerikanci, poznati ljubitelji hamburgera, krafni i slatkih gaziranih pića, to nije točno. Prosječno najdeblja nacija svijeta su Kuvajćani. S prosječnim indeksom tjelesne težine od 29,5, pri čemu muškarci imaju 27,5 a žene čak 31,4 BMI jedinica, Kuvajćani su iza sebe ostavili Amerikance koji su drugi po debljini na popisu. Prosječni BMI stanovnika SAD-a je 28,8. Na listi ih, sa BMI od 28,6 slijede stanovnici Trinidada i Tobaga, a su poznati ljubitelji govedine i žestokog, obilnog roštilja, Argentinci.

Mršavi afrički siromasi

S druge strane, na začelju ljestvice, sasvim očekivano, nalaze se stanovnici nekih od najsiromašnijih zemalja svijeta. Najmršaviji su prosječno stanovnici Bangladeša koji su s indeksom tjelesne težine od 20,2 znatno pothranjeni. Samo su nešto deblji i uhranjeniji od njih stanovnici Eritreje, Etiopije, Šri Lanke i Konga. Zanimljivo je da se na listi neuhranjenih, s 22,5 BMI nalaze Japanci, a potpuno isti indeks tjelesne težine imaju i stanovnici Sudana, jedne od najsiromašnijih zemalja svijeta.

Najmršavija europska nacija su Rumunji koji su nešto malo deblji od stanovnika Zimbabvea, ali su zato pothranjeniji od stanovnika Haitija, otoka kojim je prije tri godine protutnjio katastrofalan potres, a potom i epidemija kolere.

Hrvatska se, s Dalmatincima,  kao pobornicima zdrave, mediteranske prehrane, ali i Slavoncima, ljubiteljima kulena, šunke, slanine i čvaraka, nalazi u gornjem dijelu ove liste. Prosječni BMI indeks stanovnika Hrvatske je 26 – muškarci su s indeksom 26,6 nešto teži od žena čiji je BMI u prosjeku 25,3.

Izračun star tri stoljeća

BMI, odnosno indeks tjelesne mase, vrsta je mjerila za oblik ljudskog tijela koji se temelji na težini i visini. Računa se dijeljenjem mase osobe u kilogramima s kvadratom njegove visine. Takav način izračuna postojao je još u 19. stoljeću, a smatra se kako je osoba normalne tjelesne težine ako je njen BMI od 18,5 do 25.

Objavljeno: Večernji list, 26.04.2013.

http://www.vecernji.hr/zivot/objavljena-lista-najdebljih-nacija-pogledajte-gdje-je-hrvatska-clanak-544670

 

Preuzeto, Uppt, 26.04.2013./m.v.

 

Vezani članci:

Napomena Uppt: prilikom preuzimanja teksta sa Internet portala,  u anketi se 62% anketiranih izjasnilo da nisu iznenađeni rezultatima!

Koji sve opasni sastojci vrebaju iz brze hrane?

Objavljeno: T-portal, 23.04.2013.

 

Iznenadit ćete se!

 

 

Istraživanja pokazuju kako se u popularnoj brzoj hrani vrlo često mogu pronaći sastojci koji se povezuju s rizikom od ozbiljnih bolesti poput raznih vrsta karcinoma. Iako takvi sastojci nisu zastupljeni u velikim količinama, ipak je dobro znati kakve sve opasnosti vrebaju iz omiljenih vam namirnica.

 

Milijuni ljudi diljem svijeta svakodnevno konzumiraju hamburgere, pržene krumpiriće i sokove. Većina njih vjeruje da su svi sastojci takvih namirnica sigurni te da ni na koji način ne ugrožavaju zdravlje. Ipak, ta većina trebala bi još jednom razmisliti jer u brzoj hrani vrebaju mnogi opasni aditivi.

Butil hidroksi toluen

Ovaj komplicirani naziv zapravo se odnosi na konzervans koji se koristi u hrani za ljude te u hrani za pse, a može ga se pronaći i u kozmetičkim proizvodima. U Americi su ga pronašli u hamburgerima jednog popularnog lanca brze hrane. Iako su dopuštene tek minimalne količine tog konzervansa, neki se ne drže pravila, a nije poželjna čak ni mala količina s obzirom na to da je riječ o sastojku koji je dokazano kancerogen.

Karamel boja

Pronađena je u gaziranim pićima, ali i nekim vrstama prženih krumpirića. Karamel boja je zapravo skupina boja koje su izrađene od različitih kemikalija i hrane. Neki boje su bezopasne, a neke baš i nisu. One koje su dobivene u procesu u kojemu se koristi šećer i amonijak sadržavaju kemijske spojeve koji se povezuju s povećanim rizikom od raka pluća u miševa. Znanstvenici smatraju da ti spojevi mogu biti opasni i za ljudska pluća. Danas se karamel boja najčešće koristi u gaziranim pićima.

Umjetne boje – žuta 5 i 6
Ove umjetne boje mogu se pronaći u nekim ledenim čajevima, kao i u nekim slasticama.
Inače, umjetna bojila se koriste u proizvodima poput pekarskih proizvoda i pića. Mnoga od njih odobrile su razne zdravstvene organizacije i u načelu u malim količinama ne štete. No neka istraživanja daju naslutiti da čak i male količine umjetne boje, a posebno žute 5 i 6, izazivaju hiperaktivnost kod djece. Dobro je zato pažljivo čitati deklaracije proizvoda ako želite izbjeći probleme.

 

Kalijev acesulfam
Kalijev acesulfam je zapravo umjetno sladilo koje se može pronaći nekim dijetalnim napicima, odnosno u light verzijama popularnih sokova. Stavlja se u napitke da poboljša okus, a neki stručnjaci tvrde da je potencijalno opasan. Naime, u nekim istraživanjima pokazalo se da umjetno sladilo može povećati rizik od karcinoma. Stručnjaci naglašavaju kako su potrebna daljnja istraživanja.

Natrijev nitrit
To je začin i konzervans koji se zna koristiti u suhomesnatim proizvodima, uključujući i slanine, hrenovke i šunke. Natrijev nitrit stručnjaci povezuju s povećanim rizikom od raka, uz napomenu kako ništa konkretno nije dokazano, odnosno da su potrebna daljnja istraživanja. U svakom slučaju, namirnice s tim začinom zasigurno ne ulaze u kategoriju zdrave hrane. Postoje istraživanja koja pokazuju da takve namirnice mogu uzrokovati probleme sa srcem.

 

 

 

http://www.tportal.hr/lifestyle/zdravlje/256844/koji-sve-opasni-sastojci-vrebaju-iz-brze-hrane.html

 

 

Uppt, preuzeto 23.04.2013./m.v.

Koliko se hrane u različitim državama može kupiti za 5 dolara!

Objavljeno: Portal Večernji list, 23.04.2013./Piše: i.kri

Uspoređivali su cijene banana, kave, junetine, piva i drugoga, a među državama se nalaze i Italija, Švedska, Etiopija, SAD i Kina.

BuzzFeed je napravio video u kojem je usporedio koliko se pojedine hrane i pića može kupiti za 5 dolara u različitim državama svijeta. Uspoređivali su cijene banana, kave, junetine, piva i drugih namirnica, a među državama se nalaze i Italija, Švedska, Etiopija, SAD i Kina.

 

http://www.vecernji.hr/vijesti/evo-koliko-se-hrane-razlicitim-drzavama-moze-kupiti-5-dolara-clanak-543245

 

Uppt, preuzeto 23.04.2013./m.v.

5 US S  = cca 30,00 kn

U Hrvatskoj se može za to kupiti:

5 kg krumpira;

25 jaja;

1 kg mesa;

3 kg riže;

5 piva (limenke);

30 dkg kave;

 

2,5 hamburgera (pretpostavljam); 

Uppt, preuzeto 23.04.2013./m.v.

Zdrav doručak - najzdraviji početak dana

Uvijek je dobro podsjetiti se da je doručak – najbolji i najzdraviji početak dana!

Objavljeno: Medikus.hr

http://www.medikus.hr/gastro/810-zdrav-dorucak.html

Predavanje -  2. Nacionalni susret strukovnih udruga, Šibenik, 17.-20.6.2010.g.

 

Doručak osigurava energiju potrebnu za početak dana, poboljšava pamćenje, razumijevanje i pridonosi boljem raspoloženju. Tijekom dana važno je ne preskakati glavne obroke i započeti dan s doručkom. Tijekom noći naše rezerve u obliku glikogena razgrađuju se kako bi se osigurala glukoza potrebna našem organizmu.

Zato i jest važan doručak koji omogućava popunjenje tijekom noći ispražnjenih rezervi glikogena i osigurava energiju za jutarnje aktivnosti.

Što izabrati za doručak!?

To je najjednostavniji dio posla i odluke. Naime svi stručnjaci se slažu da doručak izaberemo prema svojim sklonostima i da ga ne mijenjamo, tj. odlučimo što nam je temelj, a ostalo su samo nadopune. Naravno, vodeći računa o sastavu namirnica i njihovoj kalorijskoj vrijednosti.

Zobene pahuljice - najbolji doručak

Vjerojatno već znate koliko dobra čini jedna zdjela zobene kaše - zagrije vas, zasiti i napuni energijom kao malo koja druga vrsta doručka. Istraživanja su pokazala da ova nevjerojatna namirnica također pomaže u prevenciji pretilosti, dijabetesa i srčanog udara. I to nije sve! Kad dodate ostale sastojke po vašem izboru, dobijete super doručak.

Sva istraživanja pokazala su da su zobene pahuljice (i ostale žitne pahuljice, a najbolje u kombinaciji toga) najbolji izbor kao temelj zdravog doručka jer zob (i ostale žitarice) su izvor kompleksnih ugljikohidrata kao dobrog i dugotrajnog izvora energije i dugotrajnijeg osjećaja sitosti, te izvor vitamina B skupina i folne kiseline koji djeluju izrazito antistresno tj. hrane živčani sustav.

Teorija: Obrok s dodatkom zobi dulje se zadržava u želucu i izaziva sporije lučenje inzulina nego, primjerice, kriška bijelog kruha ili slatke žitarice za doručak.

Zaključak: "Zobene pahuljice idealan su izbor za doručak", savjetuje dr. Anne Nugent iz Britanske nutricionističke zaklade. "Zob sadrži topiva vlakna koja snižavaju razinu kolesterola u krvi i daju osjećaj sitosti." Npr. ekstrakt zobi je prirodno sredstvo za opuštanje i tada je najbolje uzimati 10 do 20 kapi ekstrakta 3 puta na dan.

Kako pripremati zobene pahuljice, stvar je ukusa i vlastitih kombinacija i eksperimenata. No, iz iskustva, najbolje su u kombinaciji sa mlijekom i mliječnim proizvodima ili sojinim mlijekom (izvor bjelančevina, magnezija i kalcija), sokovima, sušenim voćem, orašastim plodovima, bučinim košticama, sjemenkama (lanenim i sezamovim), svježim voćem i povrćem (jabuke, kruške, mrkve).

Sve te kombinacije su izuzetno zdrave i osiguravaju nam dostatnu energiju duže vrijeme, tako da ručak možem dočekati bez onog jakog osjećaja gladi.

Prijedlog: sve namirnice možete nabaviti početkom mjeseca, pripremiti u posudice i držati u uredu.

Važno: potrebno je kontrolirali količine po obroku tj. dovoljne su dvije velike žlice pahuljica (npr. 30-60 g) i količina od cca 1/3 žlice orašastih plodova, jer sve te namirnice isto tako imaju svoju kalorijsku vrijednost, a doručak mora sadržavati cca do 300 kcal.

Zaključak

Važno je naglasiti da doručak prakticiramo uvijek u isto vrijeme i to između 9 i 10 sati u jutro iz razloga što je tada odvijanje metaboličkih procesa u želucu najveće tj. tada organizam iz hrane uzima sve potrebne nutrijente, a rad tzv. "Jin" organa ("šupljih" - želudac, crijeva, mjehur) je u maksimumu i tada dobivamo vitalnu energiju za cijeli dan.

Predavanje s 2. Nacionalnog susreta strukovnih udruga, Šibenik, 17.-20.6.2010.

 

Dokument u cjelosti-pdf.oblik

http://www.medikus.hr/images/stories/dokumenti/mv%20-zdravi-dorucak.pdf

Mirela Vidović/2010.(Up dated, travanj 2013.


www.uppt.hr