UDRUGA ZA PREVENCIJU PREKOMJERNE TEŽINE

ASSOCIATION FOR OVERWEIGHT PREVENTION

Osnovana je u listopadu 2002. godine.
Naša je želja potaknuti svaku osobu na preuzimanje odgovornosti za vlastito zdravlje, jer se samo znanjem o ispravnom načinu življenja, pravilnom prehranom i fizičkom aktivnošću, može raditi na osobnoj prevenciji.

Prehrana

2 milijuna Hrvata je prekomjerno teško

 

 

Jutarnji list, 21.02.2013.

 

Intervju Sonja Njunjić – 2 milijuna Hrvata je prekomjerno teško;

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vezani tekstovi:

Hrvati su jedna od najdebljih nacija u Europi!?

 

http://www.uppt.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=3181:hrvati-su-jedna-od-najdebljih-nacija-u-europi&catid=24:prehrana&Itemid=60

 

 

 

Objavljeno: Jutarnji list, 4.3.2013./Goranka Jureško

 

INFOGRAFIKA: Hrvati su jedna od najdebljih nacija u Europi: Možemo li mršavjeti bez dijete? Je li to istina ili obmana?

 

Jedna smo od najdebljih nacija u Europi. Zemlja Mediterana bez mediteranskih navika prehrane – Mršavjeti bez dijete - istina ili obmana?

 

 Biolog George Mateljan, hrvatski Amerikanac čija je knjiga “Mršavljenje bez dijete” promovirana prošli tjedan, tvrdi da je to itekako moguće uz zdrave namirnice koje zapravo čine temelj mediteranske prehrane o kojoj svi svjetski nutricionisti govore biranim riječima. Više od 60 posto muškaraca i više od polovice žena u Hrvatskoj ima prekomjernu težinu.

Činjenica da smo u samom vrhu najdebljih europskih, pa i svjetskih naroda najbolje govori da je nužna bolja prevencija debljine, ističe prof. dr. Mirko Koršić i naglašava da premda smo mediteranska zemlja, daleko smo od mediteranske prehrane.

Hrvati su jedna od najdebljih nacija u Europi!?

   
Objavljeno: Jutarnji list, 4.3.2013./Goranka Jureško
 
INFOGRAFIKA: Hrvati su jedna od najdebljih nacija u Europi: Možemo li mršavjeti bez dijete? Je li to istina ili obmana?
Jedna smo od najdebljih nacija u Europi. Zemlja Mediterana bez mediteranskih navika prehrane – Mršavjeti bez dijete - 
istina ili obmana?
 
 Biolog George Mateljan, hrvatski Amerikanac čija je knjiga “Mršavljenje bez dijete” promovirana prošli tjedan, tvrdi da je to itekako moguće uz zdrave namirnice koje zapravo čine temelj mediteranske prehrane o kojoj svi svjetski nutricionisti govore biranim riječima. Više od 60 posto muškaraca i više od polovice žena u Hrvatskoj ima prekomjernu težinu.
Činjenica da smo u samom vrhu najdebljih europskih, pa i svjetskih naroda najbolje govori da je nužna bolja prevencija debljine, ističe prof. dr. Mirko Koršić i naglašava da premda smo mediteranska zemlja, daleko smo od mediteranske prehrane.
                                                                                                                      
Infografika – Piramida zdrave prehrane – od svega pomalo
 
Od svega pomalo
Većina dijeta kojima pribjegavamo u želji da smršavimo sastoji se od izbacivanja nekih namirnica, što nije preporučljivo jer svi dnevno trebamo u obrocima imati 50 do 60 posto ugljikohidrata, oko 30 posto masti i 12 do 15 posto bjelančevina. Svaki drukčiji pokušaj smanjivanja tjelesne težine završit će povratom izgubljenih kilograma. - U svom priručniku Mateljan nudi model od svega pomalo - kaže dr. Sanja Musić Milanović iz Škole narodnog zdravlja “Andrija Štampar”. Puno povrća i voća, po mogućnosti sirova ili kuhanog, izbjegavanje prženja i pohanja, a posebno dosoljavanja hrane put su u učinkovito čuvanje vitkosti cijelog života.
Kako mediteranska prehrana uglavnom traži svježu pripremu namirnica, mnogi su uvjereni da to iziskuje puno vremena. No, Mateljan nudi recepte po kojima priprema obroka ne traje više od pola sata, uključujući jelo i priloge.
S godinama sve teži
Odrasle osobe u pravilu dnevno hranom unesu u organizam više od 2000 kalorija, što u određenom vremenu rezultira viškom kilograma.
Prof. dr. Mirko Koršić ističe da s godinama, na žalost, umjesto da manje jedemo, naši tanjuri sve su puniji. Naime, svakih desetak godina naša tjelesna težina raste za oko četiri kilograma, a to je posljedica godišnjeg usporavanja metabolizma za oko jedan posto.
 
Bez gladovanja
U planu mršavljenja prema savjetima Georga Mateljana valja smanjiti količinu kalorija na 1500 ili za 500 svaki dan. Na kraju mjeseca to znači dva kilograma, a godišnje čak 24 kilograma. No, autor naglašava da to ne znači gladovanje. Takva će prehrana poboljšati imunološki sustav i, što je svakako značajno,neće dodatno opteretiti budžet građana.
 
Okrepljujuća užina
Jabuka ili naranča srednje veličine;
Zasitni ručak;
Brza i zdrava Cezarova salata;
Losos u umaku od kopra;
 
Dijetna večera
Šalica narezane mrkve 1 šalica narezanog celera 1 šalica krastavaca špinat kuhan u vodi 1 min.
Prilog brokula kuhana na pari 5 minuta
 
Cezarova salata
Šalica zelene salate (kristalka ili rimska) 1 srednja rajčica 1/4 šalice neoguljenog krastavca 3/4 šalice kuhanog graha 1/2 Šalice šampinjona 1 žlica parmezana 2 žlice suncokretovih sjemenki
Preljev: 2 žlice limunova sooka 1/2 žlice maslinova ulja režanj češnjaka sol i papar
Ukupno 403 kalorije
 
Losos u umaku od kopra
85 grama fileta lososa 1 i 1/2 žličica limunova soka
sol i papar Umak od kopra 60 grama jogurta 1/2 krastavca narezanog na kockice 1/2 žličice svježeg kopra, sitno nasjeckanog sol i papar
Priprema: losos se natrlja limunovim sokom, paprom i solju te peče na grilu bez masnoće 3 do 5 minuta. Pomiješaju se svi sastojci za umak i potom se prelije losos.
Ukupno 258 kalorija.
 
 
Objavljeno: Jutarnji list, 4.3.2013.
 
Uppt, preuzeto 5.3.2013./m.v.
 
Hrvati su jedna od najdebljih nacija u Europi!?
http://www.jutarnji.hr/mrsavjeti-bez-dijete---istina-ili-obmana-/1088861/
 
Infografika – Piramida zdrave prehrane – od svega pomalo
http://www.jutarnji.hr/mrsavjeti-bez-dijete---istina-ili-obmana-/1088861/www.jutarnji.hr/1088877
 
Piramida zdrave prehrane, Jutarnji list (preuzeto na stranicama Uppt)
http://www.uppt.hr/images/GRUPA_2013/piramida_zdrave_prehrane_jl_04_03_2013.jpg
 
 

Dr. Oz - Šokantne zdravstvene opasnosti u vašoj hrani

Objavljeno: T-portal, 1.2.2013.

 

http://www.tportal.hr/lifestyle/zdravlje/240650/Ovo-su-sokantne-zdravstvene-opasnosti-u-vasoj-hrani.html

 

Od opasnih sastojaka u hrani do otrovnih kemikalija u vašim pićima, dr. Oz razotkriva tri šokantne zdravstvene opasnosti koje vam svakodnevno prijete!

 

Čak i ako se smatrate informiranim potrošačima, vrlo je velika vjerojatnost da ne znate koje vas sve opasnosti čekaju u hrani i piću. Poznati dr. Oz na svojim je stranicama razotkrio tri šokantne zdravstvene opasnosti u vašoj hrani. Pročitajte i unesitepromjene kako vaše zdravlje ne bi snosilo dugoročne posljedice.

Bromirano biljno ulje

Najjednostavnije rečeno, bromirano biljno ulje je obično biljno ulje kojemu je dodan kemijski element brom. Kreiran je za odjeću i posteljinu koja treba odolijevati vatri i visokim temperaturama. No s vremenom je bromirano biljno ulje postalo sastavni dio omiljenih napitaka mnogih – gaziranih sokova! Najprije je dodavano sokovima zbog kozmetičkih razloga, odnosno da uljepša izgled soka na policama dućana. Najčešće je bio sastavni dio sokova od agruma, a kasnije se pojavio i u drugim okusima sokova. Nerijetko se može naći i u sportskim napicima koji su, kako neki misle, zdravi.

Bromirano biljno ulje dokazano šteti organizmu, i to nimalo bezazleno. Izaziva neurološke probleme, a kod fetusa može izazvati i ozbiljna oštećenja. Istraživanja su pokazala da utječe i na plodnost te da ozbiljno oštećuje razna tkiva. Bromirano biljno ulje zabranjeno je u mnogim europskim zemljama, ali nažalost u mnogima nije pa se još uvijek može naći kao sastavni dio gaziranih sokova.

 


Akrilamid
Pomfrit, čips, krekeri, slane grickalice – vaši omiljeni izvori grešnih užitaka mogli bi sadržavati kancerogenu tvar koja nosi naziv akrilamid. To nije aditiv, nego je kemikalija koja se povezuje s nastankom karcinoma. Akrilamid je oduvijek poznat u industriji otpada, a u prženoj hrani može se pronaći unazad 10 godina. Ima ga u raznoj hrani, ali u iznimno malim količinama koje nisu prijetnja zdravlju. No istraživanja su otkrila da ga ima previše u prženim krumpirićima, čipsu i sličnim grickalicama.

Akrilamid je iznimno opasan jer se veže uz nastanak karcinoma jajnika, maternice i bubrega. Jedna je studija pokazala da majke koje jedu veće količine hrane s akrilamidom rađaju bebe sa smanjenom porođajnom težinom koje su sklone raznim vrstama oboljenja. Akrilamid se može pronaći i u kruhu te nekim vrstama dvopeka i keksa. Znanstvenici upozoravaju da je riječ o iznimno opasnoj kemikaliji koja predstavlja ozbiljan rizik za ljudsko zdravlje.

BPA
BPA, odnosno Bisfenol A je kemikalija koja se koristi za bolju čvrstoću plastike pa ga se može pronaći u većim količinama u raznim plastičnim proizvodima. BPA se može pronaći u brojnim predmetima koje često koristite, a posebno uznemirava to što se može pronaći i u bočicama za djecu. Ako na plastičnim posudama koje kupujete i koristite ne piše 'BPA free', onda je vrlo vjerojatno da ga vaša plastika sadržava.

Brojna su istraživanja dokazala štetnost Bisfenola A. No unatoč tomu industrija hrane ne odriče se plastičnoga pakiranja i korištenje te nezdrave kemikalije. Bosfenol A je u nekim slučajevima kancerogen, a može ostaviti dugoročne posljedice na zdravlje. Kako je dokazano, Bisfenol A na neki način kopira ljudske hormone pa narušava endokrini sustav. BPA je odgovoran za tumore dojki, probleme s jetrom, dijabetesom i neplodnošću.

 

Uppt, preuzeto 1.2.2013./m.v.

U goveđim hamburgerima pronađen DNK konja i svinje

http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/237485/U-govedim-hamburgerima-pronaden-DNK-konja-i-svinje.html

 

 

Kako bi izgledao život bez kruha i tjestenine?

 

Konjsko i svinjsko meso otkriveno je u hamburgerima koji se prodaju u četiri britanska irska supermarketa. Utvrđeno je, naime, da smrznuti goveđi hamburgeri koji se prodaju u supermarketima Aldi, Iceland, Lidl i Tesco sadrže tragove konjskog mesa, a većina sadrži i svinjsko meso, tvrdi inspekcija za sigurnost hrane, javlja britanski The Guardian.

 

Autor: P. S.tinkstock / Thinkstock/Getty images tinkstock

 

Četiri glavna lanca supermarketa koji posluju u Velikoj Britaniji te u Irskoj - Aldi, Iceland, Lidl i Tesco – povlače sa svojih polica niz goveđih proizvoda nakon što je u njima pronađen DNK konja.

Institucija nadležna za sigurnost hrane u Irskoj (FSAI), koja je i napravila testiranja, rekla je da su sporni hamburgeri proizvedeni u dva pogona za preradu mesa u Irskoj, Liffey Meats i Silvercrest Foods te u pogonu Dalepak Hambleton u Velikoj Britaniji.

U devet od 10 uzoraka hamburgera od četiri trgovca te iz irskog trgovačkog lanca Dunnes, pronađen je DNK konja u vrlo malim količinama. Međutim, u jednom uzorku, iz prodavaonice Tesco razina DNK konja je bila 29 posto u odnosu na goveđi sadržaj. Također je utvrđeno kako mnogi hamburgeri sadrže i DNK svinje.

FSAI je rekla kako su se trgovački lanci dogovorili da će ukloniti cijelu seriju spornih proizvoda, piše The Guardian.

 


Profesor Alan Reilly, izvršni direktor FSAI-a, rekao je da dok god nalazi ne predstavljaju rizik za zdravlje, ne izazivaju zabrinutost.

'Proizvodi u kojima smo identificirali sadržaj DNK konja i/ili svinjskog DNK ne predstavljaju nikakav rizik za sigurnost hrane i potrošači ne bi trebali biti zabrinuti', dodao je Reilly.

 

Lidl Hrvatska: Nismo nikada uvozili sporne hamburgere

Lidl Hrvatska je za Tportal.hr kazao kako sporne hamburgere proizvedene u pogonima za preradu mesa u Velikoj Britaniji i Irskoj nikada nisu uvozili u Hrvatsku, pa ih sukladno tome nisu niti prodavali u svojim trgovinama u Hrvatskoj.

'Potrošači koji su kupili bilo koji od navedenih proizvoda mogu ih vratiti', stoji nadalje u priopćenju.

'Iako postoji objašnjenje za prisutnost svinjskog DNK u tim proizvodima, s obzirom na činjenicu da se meso različitih životinja obrađuje u istim mesnim pogonima, ne postoji jasno objašnjenje u ovom trenutku za prisutnost DNK konja u proizvodima koji se proizvode u pogonima za preradu mesa koji ne koriste konjetinu u proizvodnom procesu', kazao je Reilly koji je dodao kako konzumacija konjskog mesa nije dio irske kulture te da je svinjsko meso u proizvodima koji navodno sadrže samo goveđe meso neprihvatljivo za neke vjerske skupine i ljude koji ne jedu svinjetinu.

FSAI je analizirao 27 hamburgera od govedine, s datumima do ožujka 2014., s tim da je 10 od 27 proizvoda, odnosno 37 posto, sadržavalo DNK konja, a 85 posto DNK svinje.

Osim toga, testiran je ukupno 31 proizvod od govedine, poput pita i lazanja, a u 21 je utvrđeno da je pozitivan na svinjski DNK. Nijedan nije sadržavao konjsko meso.

 

 

Preuzeto, Uppt, siječanj 2013./mv