Prehrana

PRAVILNA PREHRANA

Detalji

Objavljeno Četvrtak, 08 Studeni 2007 22:31

Hitovi: 5785

Pravilna prehrana zadovoljava potrebu organizma za dnevnim unosom energije i dovoljnom količinom prehrambenih i zaštitnih tvari koje su neophodne za održavanje fizioloških funkcija organizma i zdravlja

ŠTO JE PRAVILNA PREHRANA?

Pravilna prehrana zadovoljava potrebu organizma za dnevnim unosom energije i dovoljnom količinom prehrambenih i zaštitnih tvari koje su neophodne za održavanje fizioloških funkcija organizma i zdravlja.

Hranom se osigurava unos tvari nužnih za izgradnju tkiva (bjelančevine, željezo i kalcij), energija za metabolizam i tjelesnu aktivnost (masti i ugljikohidrati) te nutrijenti potrebni za fiziološke funkcije organizma (vitamini i minerali). Pravilnim izborom hrane pridonosimo održavanju zdravlja te mentalnoj i tjelesnoj sposobnosti pa je zato važan kvalitetan i raznovrstan odabir namirnica.

Voće i povrće su vrijedan izvor vitamina, minerala koji pomažu održavanju zdravlja i funkcije imunološkog sustava, a sadrže i biljna vlakna.  

Preporuka je da dnevno uzmete 5 obroka voća i povrća (ne bojte se, to nije previše jer jedan obrok podrazumijeva jednu čašu narančinog soka ili jedan komad svježeg voća ili jednu zdjelicu voćne salate). 

Zdravo i lagano u svakoj dobi Više no ikada, danas je čovjeku potrebna budna svijest o njegovim prehrambenim potrebama, baš stoga što naše odabire činimo sami, a ne diktira ih, kao nekoć, priroda.

Svakodnevna prehrana trebala bi se mijenjati ovisno o godišnjim dobima, ali i pratiti ritam mnogo dužih ciklusa - životnih doba. Ni jedno ni drugo, ipak, često nije slučaj. Vrijeme tehnologije i obilja drastično je smanjilo razliku među sezonama, a prehrana koju smo jeli tijekom života u poznijim godinama obično postane prava loša navika. Loša, jer ono što u zdravstvenom smislu odgovara djeci i adolescentima ne mora odgovarati odraslim, a još manje starijim ljudima.

Glavna pogreška u prehrani je unos tzv. praznih kalorija, kakve - iako im ne koriste - na djeci ne ostavljaju traga, a odraslom organizmu uzrokuju niz prikrivenih tegoba.Kumulativni efekt godina razlog je zbog kojeg u kasnijem životnom razdoblju trpimo posljedice ranije stečenih prehrambenih navika. K tome, mudre odabire starenje samo po sebi ne olakšava: s vremenom osjetne papile gube funkciju, okusi slabe i stariji ljudi spontano unose više soli i šećera u hrani, upravo suprotno onome što bi zapravo trebali.

Može li se govoriti o prehrani prikladnoj za različita životna razdoblja? Da, ali samo s vrlo općenitog stajališta. Za sva životna doba vrijede ista pravila o zdravoj prehrani: što više povrća i voća, što manje crvenog mesa i jakih začina, što više korisnih nutrijenata, a što manje nepotrebnih kalorija.

Mnogo konkretnije može se govoriti o problemima koji jesu različiti u različita životna doba.

Namirnice zastupljene u uravnoteženom programu prehrane:

Ako su trajno uključe u jedan uravnoteženi program prehrane, ove namirnice zasigurno osiguravaju učinkovitiju eliminaciju nagomilanog masnog tkiva.

To su u prvom redu:

mrkva (svježa ili u obliku soka);

radič, maslačak i cikorija (sadrže flavonoide - gorke tvari koje stimuliraju sve sustave za izlučivanje)- namirnice za koje često kažemo «da ih voli naša jetra»

šparoga (divlja i pitoma, potiče rad bubrega i izlučivanje suvišne tekućine iz organizma);jagoda - čisti organizam djelujući na jetu i bubrege, preporuča se za zdravlje i regeneraciju kože (u nekih osoba nerijetko izaziva i alergijski osip);

patliđan - potiče stvaranje žuči

šljiva - za tu se voćku se smatralo da je treba jesti sključivo svježu kako bi se dobio najpoželjniji učinak po zdravlje. Međutim, nedavno je istaknuto da su znanstvenici dokazali prisustvo visokovrijednih tvari u suhim šljivama i da čak u prvim eksperimentima te tvari pokazuju zaštitnu ulogu u spriječavanju nastanka maligne transformacije stanica probavnog trakta.

začini i aromatično bilje - crvena paprika, senf , kopar, komorač, ružmarin; - danas su nezaobilazni dio svakodnevne prehrane jer svojim kemijskim sastojcima pospješuju metabolizam jetre, gušteraće i bubrega;

čaj i kava - zbog sadržaja kofeina i tanina (čaj) djeluju na razgradnju rezervnih energetskih tvari i na poticanje razgradnje masti (lipolize);

grejp - sadrži pektin (kao jabuka) i izaziva u želucu osjećaj sitosti. Zahvaljujući sastavu i sadržaju vlakana u sebi, grejp može u tankome crijevu smanjiti resorpciju kolesterola i triglicerida. Sadrži mnogo kalija, pa posjeduje diuretski učinak. Preporuča se osobama kod kojih dolazi do nakupljanja vode i stvaranja edema. Jednako tako grejp ima odličan utjecaj na jetru jer oslobađa žučne puteve.

Promjena životnih i prehrambenih navika zahtijeva fizičku, ali i psihičku snagu i izdržljivost pa se pobrinite da ranije riješite sve druge značajne probleme koji bi vas mogli odvući u smijeru suprotnom od mršavljenja.

UPPT, predavanje 17.10.2005. Ugljikohidrati, bjelančevine i masti u svakodnevnoj prehrani

Predavač. Koraljka Knezić, dipl.nutr. 

Ostali podaci: Internet/prehrana/zdravlje    

• < Prethodno
• Slijedeće >