UDRUGA ZA PREVENCIJU PREKOMJERNE TEŽINE

ASSOCIATION FOR OVERWEIGHT PREVENTION

Osnovana je u listopadu 2002. godine.
Naša je želja potaknuti svaku osobu na preuzimanje odgovornosti za vlastito zdravlje, jer se samo znanjem o ispravnom načinu življenja, pravilnom prehranom i fizičkom aktivnošću, može raditi na osobnoj prevenciji.

Djeca

ZAJEDNIČKO VRIJEME I AKTIVNOSTI ZBLIŽAVAJU

Objavljeno: Večernji list, 26.06.2010. 

Koliko se druže!? 

Posljednje istraživanje britanskih stručnjaka sa Oxfordskog sveučilišta pokazalo je ne samo da prosječna obitelj provodi samo 45 minuta dnevno zajedno, nego i da 60% tog vremena provede pred televizorom. Iako u Hrvatskoj nema statistike koja se bavi ovom problematikom, nije teško zaključiti da slična preraspodjela slobodnog vremena vrijedi i za nas. Tek malobrojni mogu se pohvaliti da je njihovo slobodno vrijeme ispunjeno zajedničkim aktivnostima i edukacijom. Drugo je pak istraživanje američkih znanstvenika s Browna pokazalo da takva aktivna druženja najviše zbližavaju obitelj, a djeca koja odrastaju u takvim uvjetima u prosjeku su bolja u školi i nisu sklona delikvenciji. 

Preuzeto za Uppt, 30.06.2010./m.v.  


Obiteljske aktivnosti

Želite da vaša obitelj bude aktivnija nego do sada, da manje vremena provodite ispred kompjutora i televizijskih prijemnika, a više u prirodi baveći se nekom fizičkom aktivnošću?

Vaša obitelj do sada nije blagonaklono prihvaćala vaše nagovaranje na aktivnosti izvan doma? Postoji način da ih izvučete iz kuće i da oni to prihvate bez opiranja. Budite nenametljivi i pozitivni, te im tako pomognite da stvore pozitivne navike bez osjećaja da moraju.

  http://www.svijet-zdravlja.hr/site/index.php?option=com_content&view=article&id=110:obiteljske-aktivnosti&catid=20:sport&Itemid=17

ZAPOSLENOST MAJKI I PRETILOST KOD DJECE;

Povećanje broja majki koje rade puno radno vrijeme je u proteklih nekoliko desetljeća pridonijelo povećanoj učestalosti pretilosti kod djece, vjeruju britanski znanstvenici.

U studiji provedenoj na University College London je sudjelovalo 8552 ispitanika praćenih od rođenja 1958. godine, te 1889 njihove djece u dobi između 4 i 9 godina.

Rezultate je objavio American Journal of Epidemiology.

Pokazalo se kako djeca ispitanika imaju u prosjeku 50% veći rizik za poteškoće s prevelikom tjelesnom masom nego njihovi roditelji koji su odrastali 60-ih godina prošlog stoljeća.

Važan čimbenik je bila zaposlenost majki, što istraživači objašnjavaju činjenicom da djeca majki koje rade puno radno vrijeme rjeđe jedu zajedno s ostatkom obitelji te imaju općenito manje zdravu prehranu.

U prosjeku su djeca majki koje su radile puno radno vrijeme imala 48% veći rizik da će biti pretila, bez obzira na socioekonomski status obitelji.
 

Više na:

http://www.plivazdravlje.hr/vijesti/clanak/18642/Zaposlenost-majki-i-pretilost-kod-djece.html

http://www.vitamini.hr/7237.aspx


Preuzeto za Uppt, 28.06.2010.

(drHorvat.Business Newsletter br. 101)  

CELIJAKIJA KOD DJECE

Simptome celijakije prvi put je zabilježio grčki liječnik Aretaeus u drugom stoljeću prije Krista. Naziv bolesti "celijakija" dolazi od (grč. koiliakos - tegobe u crijevima). Nizozemski liječnik Wileam Karel Dicke, tu je bolest 1950. godine, zajedno s biokemičarem Van de Kamerom, doveo u vezu s uzimanjem žitarica i glutena, bjelančevine koja se nalazi u njima.

Celijakija je bolest probavnog sustava kod koje dolazi do oštećenja tankog crijeva i ometanja u apsorpciji nutrijenata iz hrane.  

Uzrokuje je preosjetljivost na gluten (bjelančevina prolamin) u žitaricama,  u pšenici (glijadin), u raži (sckolin), u ječmu (hordein)  i u zobi (avenin).

 

Celijakija zahvaća sve dobne skupine i oba spola, može se javiti u ranom djetinjstvu (odmah nakon što se počne jesti hrana koja sadrži gluten) ili poslije, izazvana nekim "okidačem" iz okoliša.

 

Celijakija je nasljedna bolest i većina  simptoma celijakije se između 6. i 18. mjeseca života djeteta i razlikuju su od oboljelog do oboljeloga, a dijele se u nekoliko skupina:probavne poteškoće: dijareja (proljev), svjetla stolica, nadimanje (plinovi), bolovi u trbuhu, gubitak tjelesne masemalapsorpcija: umor, usporen rast, grčevi mišića, bolovi u kostima i zglobovima, osteopenija/osteoporozaopće tegobe: odgođen pubertet, zakašnjela prva menstruacija, slabokrvnost, promjene raspoloženja, psihičke poteškoće

 

Za postavljanje dijagnoze celijakije potrebno je učiniti krvne pretrage na specifična protutijela za celijakiju, a u slučaju pozitivnog nalaza protutijela, dijagnoza se potvrđuje biopsijom sluznice tankog crijeva.

 

Terapija se sastoji izbjegavanju glutena jer i male količine glutena mogu biti op asne za oboljele, pa je potrebna iznimna aktivna briga i edukacija kako bi se prepoznali svi vidljivi i skriveni izvori glutena. Gluten može biti prisutan u prehrambenim proizvodima kao temeljni sastojak ili dodan kao derivat ako se hrana procesira. Skriveni izvori glutena su aditivi, konzervansi i različiti stabilizatori koji se nalaze u prerađenoj hrani, lijekovima i drugim proizvodima.

 

DOZVOLJENA HRANA  

1.Dozvoljena brašna: bezglutensko brašno, kukuruzno, sojino, krumpirovo, sago, rižino, damil, heljdino, gustin (kukuruzni škrob), prašak za pecivo.

2.Kruh bez glutena:, tjestenina, kolači, biskviti (sve od brašna navedenih pod 1), rižine pahuljice, corn flakes bez ječmenog zaslađivača, kukuruzni griz. 3.Med, margarin, maslac, đem, marmelada (sa popisa proizvođača) slatkiši, čokolada (sa popisa proizvođača, 4. sol,šećer, papar, biljni začini, ulje, suhi i svježi kvasac

5. Mlijeko, svježe, u prahu ili konzervirano, čaj (voćni mogu sadržavati gluten), kakao. Sve mliječne prerađevine sa popisa proizvođača.

6. Juhe, umaci sa dodacima od dozvoljenog brašna kao npr. bezglutenski rezanci i tjestenina.

7. Sve voće, svježe, kuhano ili sušeno (paziti jer se neki posipaju brašnom kao smokve). Voćni sokovi (sa popisa proizvođača)

8. Sve povrće, svježe, zamrznuto, kuhano, uključujući grah, grašak, leću, soju, krumpir, rižu, papriku, rajčicu, brokulu, kelj, zelje.

9. Sve meso i riba. Domaće mesne prerađevine ili sa popisa proizvođača.

10. Jaja, sirevi, svježi kravlji sir, krem sirevi (sa popisa proizvođača).

11. Pudinzi i jogurti (sa popisa proizvođača)

ZABRANJENA HRANA 

1. Strogo je zabranjeno brašno od pšenice, raži, ječma i zobi, kao i sve prerađevine koje sadrže to brašno i najmanjim količinama.

2. Kupovni kruh od kukuruznog brašna, heljdin (rade se u istim prostorima gdje i glutenski kruh) kruh, peciva, tjestenina, njoki, biskvit, kolači, pšenični griz.

3. Juhe i variva sa dodatkom glutenskog brašna. Gotovi umaci i juhe. Instant krumpir i kupovni zamrznuti ponfrit.

4. Neki punjeni slatkiši, bomboni, neke punjene čokolade ili od riže (držati se popisa proizvođača). Sladoledi u kornetu i neki sladoledi na štapiću. Slani štapići, napolitanke, keksi, medenjaci, neke vrste smokija, corn flakes.

5. Kobasice, salame, mesne prerađevine, mesne i riblje konzerve –koje nisu na popisu proizvođača kao dozvoljene. Šunka i meso spremano u kruhu.

6. Sirevi koji sadrže brašno.

7. Panirana jela.

8. Bijela kava, pivo – sadrže ječam.

9. Od voća zabranjene su kupovne suhe smokve.

10. Žvakaće gume u listićima najčešće su posute brašnom.

  

Objavljeno: www.mojdoktor.hr

http://www.mojdoktor.hr/Default.aspx?page=47&article=4957&kw=celijakija_kod_djece

 

 

Za MojDoktor:Martina Zvonarić, VMS

 

Uppt, preuzeto 02.05.2010.

Celijakija ili glutensta enteropatija:

IGRE DJECI POBOLJŠAVAJU INTELIGENCIJU

http://www.mojdoktor.hr/default.aspx?page=43&article=1179&kw=igre_djeci_poboljsavaju_inteligenciju

Izvještaj objavljen u Lancet Medical Journalu navodi nekoliko istraživanja koji potvrđuju vezu između dječje igre i inteligencije. “Organizirali smo program za djecu u Bangladeshu gdje su djeca ozbiljno zanemarena i primjetili smo značajno poboljšanje inteligencije”, izjavila je autorica Sally McGregor sa Sveučilišta za dječje zdravlje u Londonu. “Pothranjenost nije jedini problem siromašnih zemalja. Pothranjenost znanjem još je veći problem.”U sklopu programa roditelji su podučavani kako trebaju poticati djecu na igru i rezultati su pokazali da djeca bolje prolaze u školi, imaju razvijenije društvene vještine i jače izraženo samopouzdanje.“Postoji predrasuda da su dječje igre gubljenje vremena, a istina je da je to način kako djeca uče o životu”, tvrdi Sally McGregor, voditeljica istraživanja.

Za MojDoktor:

Vesna Vučičević, dr.med.

IGRE DJECI POBOLJŠAVAJU INTELIGENCIJU

PROLJEĆE NA TANJURU

http://www.mojdoktor.hr/Default.aspx?page=47&article=4928&kw=proljece_na_tanjuru 

 

Istraživanja pokazuju da djeca koja jedu s roditeljima češće odabiru voće i povrće od onih koji ne jedu s roditeljima. Istraživanja su pokazala da osobe koje su u djetinjstvu konzumirale više voća i povrća i dalje ih u većoj mjeri uključuju u svoju prehranu.

Dolaskom proljeća i toplijeg vremena obogatila se i ponuda svježeg voća i povrća na našim tržnicama. Unatoč tome što se danas gotovo tijekom cijele godine mogu kupiti namirnice kojima nije sezona, ipak se više razveselimo onima koja dozrijevaju u našim krajevima i koja stignu na naše tanjure ubrana dan-dva ranije.

U prehranu svoje obitelji pokušajte uključiti sezonske namirnice kako bi obogatili svoj stol, povećali raznolikost okusa i uživali u plodovima našeg podneblja. To se pogotovo odnosi na svježe namirnice koje se kratkotrajno pojavljuju u ponudi, poput divljih šparoga ili šumskih jagoda. Voće i povrće čine bogat izvor vitamina i minerala koji su neophodni za funkcioniranje našeg organizma, pa je vrlo važno uključiti ih u prehranu.

Oni sadrže mnoge sastojke, poput dijetalnih vlakana, za koja su brojna istraživanja potvrdila da sprečavaju mnoge bolesti. Nakon navršenih 5 mjeseci života, u prehranu dojenčadi uključuju se kašice i sokovi od povrća i voća. Međutim, nakon navršene prve godine života, kada djeca već počnu sama birati, mnoga ih više ne žele jesti. Potrebno je poduzeti određene napore kako bi pravilna prehrana djece postala ugodna i stalna navika.

Djeca imaju svoju volju

Mnoga djeca odbijaju jesti voće i povrće. No, ne treba ih ni na što tjerati, jer se time može povećati odbojnost prema nekoj namirnici. Najbolji način rješavanja tog problema je da roditelji svakodnevno konzumiraju voće i povrće pred djecom, pa će nakon nekog vremena i djeca početi slijediti njihov primjer, kao što i u svemu drugome vole oponašati roditelje.

Često je mališanima ukusnija hrana bogata mastima i šećerima jer je punijeg okusa i slađa. Djeci ne treba dozvoliti da sama odlučuju o namirnicama, jer ona odabir čine na osnovi okusa. Potrebno im je svakodnevno ponuditi različito voće i povrće. Količine ovise o starosnoj dobi, apetitu i razini tjelesne aktivnosti, no one ne moraju biti velike, jer bolje je da se unese i mala količina raznovrsnog voća i povrća nego ništa. Vrlo je bitno djetetu svakodnevno dati na izbor više vrsta voća i povrća i nikad ne pretpostaviti da dijete ne voli neku vrstu, jer je njima potrebno više vremena da se odluče probati nešto novo.

Kako razvijati dobre navike

U prehranu svoje obitelji pokušajte uključiti sezonske namirnice kako bi obogatili svoj stol, povećali raznolikost okusa i uživali u plodovima našeg podneblja. Nekoliko koraka može vam pomoći kako bi postigli da djeca zavole voće i povrće:

Djeca vole jesti hranu u čijoj su pripremi i sudjelovala, pa je dobro pustiti ih da sama izaberu koje voće i povrće vole i ne nametati im svoj izbor.
• Neka djeca sama operu ono što su izabrala i neka se upoznaju s različitim oblicima i bojama voća i povrća. Uz vašu pomoć, neka pripreme jednostavne salate i sami ih posluže.
• Kako bi ih još više zainteresirali, posadite povrće i neko začinsko bilje u vrt ili teglu i dozvolite djeci da se ona brinu za njihov rast.
• U svakom obroku treba uživati i, kad god je moguće, jesti s djecom. Istraživanja su pokazala da djeca, osobito tinejdžeri, koja jedu s roditeljima češće odabiru voće i povrće od onih koja ne jedu u društvu roditelja.
• Djeci je važno na koji će način voće i povrće biti posluženo. Ponekad ih treba iznenaditi komadima voća i povrća izrezanog u različite oblike i poslužiti ih na tanjurima.
• Djeca često više vole svježe od kuhanog povrća.
• Držite u hladnjaku zdjelu opranog voća kako bi bila nadohvat ruke svaki put kada djeca dobiju želju za nečim slatkim.
• Za one koji se protive novim okusima, pokušajte jednom tjedno uvesti novo voće i povrće.
• Pokazalo se da je nekoj djeci potrebno 10 i više puta poslužiti neko voće ili povrće prije nego ga probaju.
• Pokušajte svježe narezano povrće poslužiti prije glavnog obroka, kad su djeca gladna.


Istraživanja su pokazala da osobe koje su u djetinjstvu konzumirale više voća i povrća, njih i dalje uključuju u svoju prehranu.


Za MojDoktor: Martina Zvonarić, VMS/01.04.2010.