UDRUGA ZA PREVENCIJU PREKOMJERNE TEŽINE

ASSOCIATION FOR OVERWEIGHT PREVENTION

Osnovana je u listopadu 2002. godine.
Naša je želja potaknuti svaku osobu na preuzimanje odgovornosti za vlastito zdravlje, jer se samo znanjem o ispravnom načinu življenja, pravilnom prehranom i fizičkom aktivnošću, može raditi na osobnoj prevenciji.

Djeca

Nove smjernice u oglašavanju hrane za djecu

Objavljeno: T-portal, 29.04.2011.

http://www.tportal.hr/lifestyle/zdravlje/125136/regulatori-traze-zdraviju-hranu-za-djecu.html 

Pretilost sve veći problem

Regulatori traže zdraviju hranu za djecu 

Američka je vlada predložila nove smjernice oglašavanja proizvoda prehrambene industrije kojima će se uvesti strože mjere u reklamiranju žitarica, grickalica, gaziranih pića te fast-food obroka koji se nude djeci. Navodeći porazne činjenice o epidemiji pretilosti djece, regulatori žele uvesti reda u oglašavanju namirnica za djecu koje imaju visoki postotak šećera, masnoće ili soli, piše New York Times.

Traže od proizvođača hrane da se odluče žele li prodavati zdravu hranu ili junk food, ili pak kako zahtjev regulatora interpretira NYTimes: počnite proizvoditi zdraviju hranu ili ih prestanite oglašavati mladima. 
 

Smjernice koje je objavilo tijelo Federal Trade Commission, obuhvaćaju široki spektar marketinških aktivnosti, uključujući televiziju i tiskane oglase, web oglašavanje, online igre koje su prepoznate kao platforma za prikriveno oglašavanje te promociju restoranskih fast-food obroka za djecu.

Smjernice bi proizvođači hrane trebali usvojiti dobrovoljno, no tvrtke će vjerojatno biti suočene s velikim pritiskom da ih usvoje. Federalna je komisija, naime, dovela u izravnu vezu oglašavanje tih proizvoda i pretilost djece, sugerirajući da postoji mračna strana simpatičnih likova koji nose marketinške kampanje takvih proizvoda.

Postavlja se već pitanje hoće li takvi likovi doživjeti sudbinu Joea Camela, crtanog lika korištenog za promoviranje pušenja koji je morao biti uklonjen kada se zaključilo da bi njegov lik mogao poticati djecu na početak pušenja.

'Cilj je potaknuti djecu da jedu zdraviju hranu, jer je pretilost ogroman zdravstveni problem', izjavila je Michelle K. Rusk, odvjetnica koja je radila na pripremi smjernica.

Federalno tijelo objavilo je da je samo u 2006. godini američka prehrambena industrija potrošila 2,3 milijarde dolara oglašavajući proizvode mlađoj dobnoj skupini. Iz američke prehrambene industrije došle su kritike prijedloga smjernica; kompanije, naime, tvrde da su već poduzele značajne korake u podizanju kvalitete hrane i načina na koji se njihovi proizvodi oglašavaju djeci.

Smjernicama se traži da namirnice koje se reklamiraju djeci i tinejdžerima zadovoljavaju dva osnovna zahtjeva: hrana će morati sadržavati određene zdrave namirnice kao što su integralne žitarice, svježe voće i povrće, i neće smjeti sadržavati nezdravu količinu šećera, zasićenih masnoća i soli. 
  

 

Uppt, preuzeto 01.06.2011.  

Svaki drugi učenik za ručak u školi jede grickalice

Projekt „Vrtim zdravi film“ 

http://www.tportal.hr/lifestyle/zdravlje/126697/Svaki-drugi-ucenik-za-rucak-u-skoli-jede-grickalice.html   

U sklopu projekta 'Vrtim zdravi film', koji su proveli Hrvatski školski športski savez (HŠŠS) i tvrtka Nestlé Adriatic, ustanovljeno je da više od polovice djece, 52 posto, nije prepoznalo osnovne skupine namirnica, a njih 85 posto nije znalo da se energija nalazi u šećerima, mastima i bjelančevinama. 

Naime, posljednja tri mjeseca provodila se edukacija 515 učenika sedmih razreda o zdravim životnim navikama, s fokusom na pravilnu prehranu i važnost tjelesne aktivnosti. Prema provedenim istraživanjima, odnosno testovima i anketama na početku i na kraju procesa intenzivne edukacije, projekt je unaprijedio znanje učenika o zdravoj prehrani za 10 posto. Početni testovi bili su poražavajući.

Anketa koja je istraživala navike učenika sedmih razreda pokazala je da njih čak 13 posto svakodnevno ili ponekad puši, 55 posto ih kao glavni obrok u školi jede grickalice ili sendviče, a samo nešto više od polovine ispitanika, 55 posto, redovito se bavi nekom tjelesnom aktivnošću, iako velik broj anketiranih učenika, 79 posto, stalno ili ponekad razmišlja o svojoj tjelesnoj težini. Nakon edukacije ponovljen je test, a rezultati su pokazali napredak pa su u prosjeku učenici sedmih razreda imali 10-postotni napredak u znanju.

U prosjeku, odnosno od prosječne ocjene na inicijalnom testu 6,5 (na skali od 1 do 10), na finalnom ispitu dobili su ocjenu 7,5.


Projekt 'Vrtim zdravi film' potaknuo je učenike osnovnih škola na razmišljanje o zdravim životnim navikama na tri različita načina: edukacijom na školskim satovima i tematskim tribinama o pravilnom načinu prehrane kao važnog čimbenika za pravilno i zdravo odrastanje, motivacijom da sudjeluju na natjecanjima Hrvatskog školskog športskog saveza te poticanjem na izradu kreativno-edukativnih filmova s temom zdravih životnih navika.

Edukacija se sastojala od četiri intenzivna školska predavanja te jedne tematske tribine, a održali su je redovni profesori koji su i sami prošli dodatni trening u sklopu projekta. Pripremu profesora, kao i edukativne materijale o pravilnom načinu prehrane pod nazivom
'Moj osobni vodič za uravnoteženu prehranu', pripremili su nutricionisti Vitaminoteke na čelu s dr.sc. Darijom Vranešić Bender.   

 

Vezani tekstovi:

Više ne jedem prženu hranu - Cameron Diaz;

Uživajte u hrani i mršavite na talijanski način (30.05.2011)

Loše navike kojima svakodnevno narušavate zdravlje (14.04.2011)

Jednostavne ideje za zdraviji životni stil (09.03.2011) 

 

Uppt, preuzeto 01.06.2011. 

Hrana u vrtićima i školama

Prijeti li našoj djeci epidemija pretilosti?

Čak 30 posto djece u SAD-u pati od prekomjerne tjelesne težine ili je pretilo. Prva dama Amerike Michelle Obama zbog toga je snažno pogurala zakon koji na državnoj razini treba regulirati pitanje zdrave prehrane djece u školama, a njezin suprug Barack Obama konačno ga je prošlog ponedjeljka potpisao. Kakva je situacija s prehranom djece u hrvatskim vrtićima i školama?

Michelle Obama nedavno je upozorila da problem pretilosti nije samo pitanje osobnog zdravlja i teret zdravstvenom sustavu, već i prijetnja vojnoj i gospodarskoj sigurnosti SAD-a jer mladi ljudi prekomjerne težine nisu sposobni za vojsku niti su konkurentni kao gospodarski subjekti. Zakon koji je tako snažno snažno zagovarala također je logična nadogradnja provedenim reformama u američkom zdravstvenom sustavu u kojem je država preuzela veću odgovornost za zdravlje državljana, pa je za očekivati da polaže i veća prava na sudjelovanje u formiranju zdravstvenih normativa.

No unatoč navedenim poražavajućim statistikama, posljednje istraživanje javnog mnijenja još je jednom potvrdilo da Amerikanci ne vole da im država išta određuje i kontrolira. Naime, tek 23 posto ispitanika prihvaća ideju o izravnom sudjelovanju administracije u propisivanju nutricionističkih standarda u javnim školama. Ostali uglavnom smatraju da je to njihov posao, koliko god ga dobro ili loše obavljali. 

Hrvatska na petom mjestu po pretilosti u Europi

Budući da zapadni trendovi uglavnom ne zaobilaze ni Hrvatsku, osobito oni negativni, odlučili smo istražiti kakva je situacija po tom pitanju u našoj zemlji.Poznati hrvatski nutricionist dr. Ignac Kulier u svojoj je nedavno objavljenoj knjizi 'Zbogom, debljino' upozorio da Hrvatska zauzima 13. mjesto u svijetu po broju pretilih ljudi, odnosno peto u Europi. 'Posljednjih je godina uočen i sve veći problem pretilosti kod djece', ističe dr. Kulier koji smatra da bi trebalo poduzeti drastične korake prije nego što bude prekasno.

Prema najnovijim statistikama, u našoj je zemlji pretilo 16,2 posto odraslih žena i 18,2 posto muškaraca, a prekomjerno teško 46,4 posto žena i čak 61,4 posto muškaraca. Dok je odraslima na dan u prosjeku potrebno oko 2000 kilokalorija, Hrvati ih konzumiraju 2700.

Akcijski plan – zbogom 'junk foodu' u školama

Ministarstvo zdravstva na takve je podatke reagiralo tzv. Akcijskim planom za prevenciju i smanjenje prekomjerne tjelesne težine 2010. - 2012., koji je Vlada prihvatila krajem srpnja. U sklopu projekta pokrenute su akcije etiketiranja zdravih namirnica na policama trgovina i izbacivanja 'junk fooda' iz automata dostupnih mladima te neke druge slične mjere koje bi trebale zaživjeti do 2012. Kako bi se crni trend zaustavio barem među najmlađima, Vlada planira izraditi standarde i normative za prehranu predškolske i školske djece te donijeti smjernice o oglašavanju zdrave prehrane i pića. Također namjerava poraditi na izobrazbi osoblja u vrtićima i školama, pokrenuti savjetovališta za prevenciju i liječenje mladih te utvrditi kriterije za postavljanje hrane u automate na mjestima na koja zalaze mladi. 

Situacija u vrtićima je solidna

Viša medicinska sestra Ljiljana Vučemilović, zdravstvena voditeljica iz Dječjeg vrtića Sunce u Zagrebu, kaže da među vrtićkom djecom ipak nema puno problema s prekomjernom težinom. On je više izražen među učenicima osnovnih škola koje nemaju tako dobro organiziran nadzor nad kvalitetom hrane.

'U Hrvatskoj je krajem 2007. donesen novi normativ za planiranje prehrane predškolske djece. Naši su prijašnji standardi bili stari čak 35 godina', objasnila je za tportal Vučemilović. '2005. po vrtićima su se počele događati neke stvari koje se nutricionistima i nama zdravstvenim djelatnicama u vrtićima nisu sviđale - primjerice uvođenje tzv. light proizvoda i namirnica koje nisu bile evidentirane kao preporučene za djecu predškolske dobi.

Roditelji su prihvatili light proizvode kao način za mršavljenje, pa su mislili da je to zdravo i za njihovu djecu. Međutim, djeci u razvoju masnoće su važne. Stoga smo kolegica zdravstvena voditeljica u D.V. Srednjaci  

Ljiljana Vučemilović

«Ljuba Vujić Šisler i ja krenule tražiti mišljenja stručnjaka nutricionista, dijabetologa, endokrinologa i drugih kako bi unaprijedili stare normative. Okupili smo tim od oko 35 ljudi koji se bave prehranom i dječjim razvojem i zajedno s još osam vrtića na papir stavili namirnice te zatražili mišljenja stručnjaka o njihovoj nutritivnoj vrijednosti. Usuglasili smo stavove i utvrdili realan izbor hrane, u skladu s mogućnostima u Hrvatskoj, te sastavili tablice koje je razmatralo i verificiralo Ministarstvo zdravstva. Tako smo kreirali novi normativ koji je zakonski odobren, čime je postao službeni dokument, što znači da bi se trebao primjenjivati u svim vrtićima, kako državnim tako i privatnim. Novi standardi su malo povećali udio masnoća u prehrani, jer su one važne za razvoj mozga, malo su smanjili udio ugljikohidrata, preferiraju se kvalitetnije vrste mesa, ali manje količinski, zamjenjuju se sirevima, jajima i sojom. Također više inzistiramo na sezonskom voću i povrću, što je i zdravije i ekonomski isplativije. Promociju normativa imali smo 2007. pred 300-tinjak ljudi u hotelu Internacional. Konačno smo djelatnicima vrtića širom Hrvatske nastojali predstaviti priručnik i educirati ih o važnosti zdrave prehrane', kaže Vučemilović. 

Kontrola u vrtićima je vrlo jaka'

Svatko tko ne poštuje preporuke iz normativa zapravo krši zakon. Vrtić snosi posljedice ako nalazi nisu u redu. Inspekcija uzima uzroke hrane i obavlja provjeru njene ispravnosti. Mi u Suncu imamo oko četiri stotine djece i nama iz Zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar dolaze četiri puta godišnje u provjeru nutricionističke vrijednosti, mikrobiološke ispravnosti te brisova s površina i ruku djelatnica koje rade s hranom. Osim toga, Grad Zagreb ima svoje godišnje kontrole, a jednom godišnje dolazi nam i sanitarna inspekcija. Sve u svemu, pod jakim smo nadzorom.Dječji vrtići rade i antropometrijske procjene djece, međutim, skupnih podataka o pretilosti predškolske djece u Hrvatskoj nema. Taj se postotak kod nas kreće negdje oko dva do dva i pol posto, no to nisu službeni podaci. 

Problem su škole

'U vrtićima se vodi dosta velika briga o prehrani, a djeca su i dosta aktivna, tako da mislim da problem postaje ozbiljniji kada dođu u škole. Škole imaju lošije uvjete; kuhinje im nisu opremljene kako treba i nemaju dovoljno dobar kadar. Također, školska djeca manje jedu u školama, a više kod kuće ili se pak snalaze po pekarnicama i trgovinama oko škola. Osim toga, naš normativ primjenjuje se samo u vrtićima. Pozvali su nas da izradimo i školski. Napravili smo i jelovnike; neke škole su ih usvojile, a neke ne.

Standarde bi zapravo trebalo ozakoniti.No na sreću, situacija u hrvatskim školama nije ni približno tako loša kao u Sjedinjenim Državama. Amerikanci već desetljećima imaju ogroman izbor namirnica i jela, dostupne automate i puno brze hrane koja se priprema pečenjem i prženjem. Osim toga, obroci su im iz godine u godinu sve veći - postoji pravo natjecanje u veličini obroka koje nude proizvođači. Kod nas je situacija puno bolja, no ipak se još dosta može učiniti', ističe Vučemilović.

Privatni vrtići su skuplji, ali imaju bolju hranu

Vlasnica dječjeg vrtića Čupko u Zagrebu Zrinka Kovačec tvrdi da je hrana u privatnim vrtićima bolja nego u gradskim.

 'Gradski ured dobio je prije nekoliko godina znatna sredstva da se u vrtiće i škole uvede zdrava hrana. U prehranu se uvelo više voća i povrća, maslinovo ulje, zdravije žitarice. Nova se pravila primjenjuju i u gradskim i u privatnim vrtićima, no ipak nešto skromnije u gradskim', kaže Zrinka Kovačec. 'Mi u našem vrtiću primjerice svaki dan imamo voćnu užinu – cijeli tanjur voća, dok se u većini gradskih vrtića obično dobije jedna jabuka ili banana. Neki su vrtići u tome izdašniji, a neki slabiji. No mi privatnici sami financiramo hranu - više naplaćujemo, ali i više dajemo. Budući da imamo cattering i svoje kuhinje, već smo ranije sami uveli zdravu prehranu. Tako primjerice imamo brojne vegetarijance i vegane te alergičnu djecu kojoj prilagođavamo prehranu. U državnim se vrtićima do nedavno nije mogla dobiti vegetarijanska prehrana, pa su se mnoga djeca vegetarijanaca preselila k nama.

U privatnim vrtićima djeca također lakše prihvaćaju zdrave namirnice jer ih je manji broj na više odgajateljica. Tome pogoduju i mješovite skupine djece jer mlađi uče od starijih. Nadzor je strog kao i u državnim vrtićima. Jednom godišnje dolazi nam sanitarna inspekcija, a iz Zavoda za javno zdravstvo dolaze nam četiri puta u nutricionističku i mikrobiološku provjeru', kaže Kovačec.

Za škole još nema ni zakona ni pravilnika

U Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i šport kažu da za sada ne postoje nacionalni prehrambeni normativi za školsku djecu kao ni zakonska podloga prema kojoj bi se prehrana trebala urediti u školama.'Preporučeni jelovnici stoga se temelje na znanstvenim spoznajama i međunarodnim smjernicama koje su korištene u nedostatku nacionalnih', ističe se u priopćenju Ureda.Njegova glasnogovornica Tea Akrap tvrdi da sanitarnu ispravnost hrane u svakoj školi jednom u tri mjeseca kontrolira sanitarna inspekcija Ministarstva. 

 'Redovnim sistematskim pregledima kontrolira se pretilost kao i pothranjenost u osnovnim školama i to za prve, treće, pete i sedme razrede. Automati za hranu iz škola su izbačeni 2007. upravo radi prevencije pretilosti i nezdrave prehrane, no ne postoji zakon koji zabranjuje da oni budu u školama', kaže Tea Akrap.  

Objavljeno: T-portal, 19.12.2010.

 Vezane vijesti

Nema više loše hrane u vrtićima i školama;

Više od pola odraslih u Europskoj uniji je predebelo (07.12.2010)

Čak i nekoliko kilograma viška može odvesti u smrt (02.12.2010) 

Škola pretilu djecu šalje kući s porukom (24.11.2010)

Pretili tinejdžeri imaju problema sa srcem (25.10.2010)

Drastično raste pretilost među djecom (22.10.2010)

Obiteljskim obrocima protiv pretilosti kod djece

(Izvor:drHorvat Businesa Newsletter 234/05.05.2011.) 

Djeca koja češće objeduju s ostatkom obitelji imaju manji rizik za preveliku tjelesnu masu, pokazalo je novo istraživanje provedeno u SAD. 

Znanstvenici s University of Illinois su u časopisu Pediatrics objavili kako djeca koja s roditeljima objeduju najmanje 3 puta tjedno imaju prosječno 12% manje izglede za višak kilograma.

Ta su djeca konzumirala i 20% manje tzv. brze hrane te 24% više povrća od ostalih vršnjaka koji su s članovima obitelji objedovali manje od 3 puta tjedno.Kod djece koja su češće jela zajedno s roditeljima je uočen i 35% manji rizik za preskakanje obroka ili prejedanje. 

Više na: http://www.plivazdravlje.hr/vijesti/clanak/20230/Obiteljskim-obrocima-protiv-pretilosti-kod-djece.html 

 

03.05.2011., www.plivazdravlje.hr 

 

Upravo je to ideja i pokretač akcije Navike promijeni zdravlje okreni, koji prvenstveno kreće od obitelji  prema promjeni loših navika kod djece a time i cijele obitelji. Podsjećamo Vas stoga još jednom na ovu akciju, prigodnim plakatima i  savjetima!!

Uppt, predsjednica Udruge Sonja Njunjić  

 

Podsjetnik na  Projekt  „Navike promijeni - zdravlje pokreni“

Plakat „Navike promijeni, zdravlje pokreni“

 

Djeca koja jedu zdravo doma češće biraju zdravo i u školi

Djeca koja jedu zdravo doma češće biraju zdravo i u školi 

 

Prema novom zakonu, u američkim školama posluživat će se i salata, a nezdrave grickalice smanjiti u automatima. Stručnjaci ističu da zdrave navike potječu od kuće. 

 

Djeca trebaju sve hranjive sastojke  

Nezdrava hrana u školama te loše ekonomsko stanje u državi natjerala je američkog predsjednika Baracka Obamu da usvoji novi zakon o zdravoj prehrani i uloži 4,5 milijardi dolara kako bi svi u školama imali zdravi svježi obrok. Svježe voće i povrće, salate, manji deseti i hrana bazirana na pšenici imat će puno važnije mjesto u školskim kantinama. Amerikanci se nadaju da će tako spriječiti pretilost djece, a osigurati im hranjiv i zdrav obrok.   Novim zakonom postavili su nova pravila za brzu hranu u automatima te školskim trgovinama, u kojima neće smjeti biti previše nezdravih grickalica. Omogućili su i najsiromašnijima zdrave obroke, pa će se tako spriječiti i izgladnjivanje u školama.

Cilj je osigurati i lokalnim specijalitetima put do školskih kantina, kao i pristup besplatnoj pitkoj vodi, osobito u vrijeme obroka. Djeca će svaki dan moći birati između tri menija, a moći će izabrati i salatu.

- U SAD-u 17 milijuna djece ne jede pravi obrok svaki dan, a s druge strane svako treće djete se smatra pretilim ili je u opasnosti da postane pretilo - kaže američki tajnik poljoprivrede Tom Vilsack. Amerikanci danas plaćaju danak lošoj polici 80-ih godina prošlog stoljeća kad je Kongres drastično smanjio subvencije za školsku hranu. Zbog velikog siromaštva novi poticaji dočekani su kao spas.


- U SAD-u postoje milijuni djece koji ovise o školskom obroku kao primarnom izvoru hrane. U većini kućanstava nema uravnotežene prehrane ili nema uopće obroka. Roditelji rade više poslova ili jednostavno nemaju dovoljno novca. Ne želim da se stvori dojam da ovaj zakon pomaže samo siromašnoj djeci. Okruženi smo hranom punom masti, soli i šećera kojoj nedostaje esencijalnih nutrijenata i zato je ovaj zakon dobar - kazao je stručnjak za školsku prehranu Janet Poppendieck. 

Dijete će voljeti hranu ako ga se ne prisiljava da jede 

Hrana bogata hranjivim sastojcima izuzetno je bitna za djecu, koja ne smiju biti na dijetama, upozoravaju liječnici. Dijete s malo masnoće naročito se ne smiju primjenjivati jer se to može odraziti na rast mališana. Iako su djeca, kao i odrasli, okruženi nezdravim brzim obrocima sa svih strana, navike ipak proizlaze iz kuće i djeca će to pamtiti, sugeriraju psiholozi. Prema njihovim preporukama, mlađu djecu ne bi trebalo forsirati da pojedu sve s tanjura. Djeca će se brzo zasititi istog okusa, što je često razlog zbog kojeg pojedu samo pola glavnog jela, no i dalje žele puding. Također, hranu kao način nagrađivanja treba izbjegavati jer će slastice biti sve primamljivije, a povrće odbojnije.  

Sudjelovanje u pripremi obroka motivirat će dijete da pojede ono što je samo pripremilo, a uz to će biti i ponosno na sebe jer je nešto postiglo. Ohrabrite djecu da jedu redovito, posebice doručak, jer su studije više puta utvrdile da preskakanje najvažnijeg obroka u danu deblja. Objasnite li im prednosti zdrave prehrane kao što je sjajna kosa, zdrava koža ili višak snage za skakanje, djeca će se više zanimati za nju, ali i puno naučiti. Dječacima naglasite da će im povrće i zdravo meso izgraditi mišiće zbog čega će biti bolji i izdržljiviji u svojim sportovima, a djevojčicama ukažite na ljepotu tena, noktiju i kože.  

Postepeno promijenite prehranu

Ako dijete ima problema s težinom, postupno promijenite prehranu u obitelji. Postupno smanjujte količinu slastica, kolača, keksa i gaziranih pića. Jedite manje masne hrane kao što su čips, hamburgeri i pržena hrana, a više se okrenite kuhanim obrocima na bazi voća i povrća. 

Idealni dnevni obrok djeteta 

Za doručak bi dijete trebalo pojesti srednje veliku zdjelu integralnih žitarica s polumasnim mlijekom, bananu te čašu svježeg soka od naranče, preporučila je britanska dijetetičarka Juliette Kellow. Međuobrok u školi, dodaje, nikako ne bi smio sadržavati gazirana pića i čokolade već bocu nezaslađenog voćnog frapea te malu vrećicu grožđica.

 

Za ručak je dobar izbor krumpir sa salatom, a jabuka za desert. Veliki paket čipsa popodne zamijenite manjim pakiranjem s manje masti uz čašu polumasnog mlijeka. Špageti bolognese s manje mesa i više povrća u salati idealna su večera. Kao desert može žlica sladoleda, dodaje Kellow. - Ne možete zabraniti djeci bombone, ali možete kontrolirati koliko ih jedu. Djeci je roditeljska ljubav veća kompenzacija nego slatkiši i na to treba paziti - smatra Stephan Macchi, otac dvoje djece. Ako mališani u kući nemaju pristup nezdravim sokovima i slatkišima, neće ih ni jesti, pa će roditelji već time puno napraviti za djecu. 

 

24. sata/16.12.2010. / Piše: Matija Majdak  

 

Uppt, 02.01.2011. 

 

Škola pretilu djecu šalje kući s porukom;

Pretili tinejdžeri imaju problema sa srcem;

Drastično raste pretilost među djecom;