UDRUGA ZA PREVENCIJU PREKOMJERNE TEŽINE

ASSOCIATION FOR OVERWEIGHT PREVENTION

Osnovana je u listopadu 2002. godine.
Naša je želja potaknuti svaku osobu na preuzimanje odgovornosti za vlastito zdravlje, jer se samo znanjem o ispravnom načinu življenja, pravilnom prehranom i fizičkom aktivnošću, može raditi na osobnoj prevenciji.

Namirnice

Avokado

 

SLABO POZNATO KRALJEVSKO VOĆE

Avokado je voće koje tek posljednjih godina srećemo u našim trgovinama. Najpopularniji je u Meksiku i Kaliforniji, gdje se najviše uzgaja.

U kulinarskom smislu možemo ga gledati i kao voće i kao povrće, jer se od avokada spremaju juhe, sendviči, deserti i čuveni meksički specijaliteti – guacamole u svim varijantama.

Persea Americana (latinsko ime avokada) potječe iz srednjeg i južnog Meksika. Vjeruje se da se da je tamo rastao još 7.000 godina prije Krista, no prošlo je dosta dok nije postao domaća biljka: uz mumije Inka umrle oko 750. g p.n.e. pronađene su sjemenke avokada, pa se pretpostavlja da je otprilike u to doba počeo njegov uzgoj. 

 

Asteci su avokado zvali ahuacat, a španjoslkim konkvistadorima je to ime bilo teško izgovoriti, pa je avokado nastao kao iskrivljena varijanta astečke riječi.

 

Azsecima je avokado prije svega bio seksualni stimulans, te je kao takav bio zabranjeno voće. Znanost nije uspjela potvrditi afrodizijačka svojstva avokada, pa je vjerojatnije da su mu takva svojstva pripisana jer njegov oblik podsjeća na žensko spolovilo. 
 
Nutritivna vrijednost

Trideset grama avokada (ili jedna porcija, odnosno četvrtina do petina velikog avokada) sadrži:
 
 8% (5 g) masnoća, od toga samo 1 g zasićenih masnoća ;

5-6% kalija (170 mg);

10% (3 g) dijetalnih vlakana; 

1 g bjelančevina .

Uopće ne sadrži kolesterol, natrij i šećer, a izrazito je bogat vitaminima i mineralima:

sadrži po 4% vitamina C i E,

 4% niacina, 8% folata,

 4% pantotenske kiseline (vitamin B5),

te po 2 % fosfora, cinka, tiamina (vitamin B1), magnezija. mangana i bakra.

Avokado pripada nutricionistički najbogatijim i najkvalitetnijim namirnicama, pa je zaista šteta što se kod nas malo jede. Iako većina prehrambenih stručnjaka smatra da bi glavnina namirnica trebala biti upravo ona koja potječe iz kraja u kojemu smo rođeni i/ili u kojem živimo, nekim "stranim" namirnicama svakako treba napraviti mjesta. 

U plodu avokada smjestilo se preko 25 važnih nutrijenata, uključujući vlakna, kalij, vitamin E i B, folnu kiselinu i brojne važne fitokemikalije (fitonutrijenti su korisni u prevenciji kroničnih bolesti suvremenog doba). Veliki avokado sadrži oko 200-250 kalorija.

 

Avokado se preporučuje kao zaštita srca i krvnih žila, jer sadrži najzdravije oblike masnoća, one nezasićene.

 

Zato je to po mišljenju većine nutricionista najbolja zamjena za hranu koja sadrži zasićene masnoće, a to su sve one masnoće koje zovemo "zločestima" i koje povećavaju razinu kolesterola u krvi. 
 

 

Preuzeto: web/T-portal/veljača 2006. 

 

Vidi : RECEPTI/Predjela/Avokado namaz 

ANANAS

Opširnije:ANANAS

ALGE

ALGE 

BOGATSTVO PREHRANE ZA SVE GENERACIJE

CHLORELLA - zelena slatkovodna mikroalga.

Njena veličina je kao i veličina čovječjeg eritrocita oko 8 mikrometara (u promjeru).

Chlorella, klamatska alga i spirulina najbogatiji su izvor klorofila (deset puta više od djeteline). Chlorella sadrži 60-72% proteina, esencijalnih aminokiselina, veliku količinu antioksidanta beta-karotena, vitamina B-complexa, vitamina E i C, magnezija, natrija, kalcija, cinka, željeza, jedinstveni hlorelov faktor rasta (HFR)i sasvim malo masnoće.

 

Chlorellov faktor rasta (HFR) spriječava razvitak različitih kroničnih oboljenja, najvjerojatnije su razlog tome sastavne nukleinske kiseline, aminikiseline, vitamini, minerali, ali i druge, još nedovoljno proučene hranljive tvari.

 

Chlorella alga se zbog ovog faktora množi velikom brzinom (učetverostručuje se u toku samo 20 sati) stoga i u našem tijelu stimulira obnavljanje tkiva, čak i ona mehanički oštećena.

 

Zbog ovog djelovanja posebno se preporučuje mršavijoj djeci slabije probave i apetita.80% Chlorella su hranjive tvari unutar stanice, ostalih 20% je tvrda celulozna stijenka, koju digestivni enzimi ne mogu razgraditi. Upravo se ta celuloza veže za teške metale i ostale sintetske tvari nagomilane u našim tijelima te ih izbacuje vani poput čistača crijeva. Potpuno čišćenje tijela i organa započinje poslije redovitog uzimanja chlorelle tijekom 3-6 mjeseci, ovisno o doziranju.

 

Istraživanja pokazuju da ova alga može biti dragocjen saveznik u borbi protiv Alzheimerove bolesti i demencije. Svi oboljeli od Alzheimerove bolesti, imaju visok sadržaj aluminija u mozgu a Chlorella veže aluminij i druge metale, te ih iznosi iz organizma.Chlorella je alkalna hrana. Ona pomaže balansiranju pH u organizmu. Kao i ostale mikroalge bogata je nukleinskim kiselinama - njihova proizvodnja u organizmu postupno se smanjuje s godinama a to vodi smanjenju vitalnosti i povećavanju sklonosti prema različitim oboljenjima.

 

Uz navedena djelovanja valja naglasiti da konzumacija chlorelle štiti i od srčanih oboljenja, smanjuje krvni tlak i kolesterol u krvi i usporava proces starenja. Ljudi koji je redovito konzumiraju izgledaju mlađi i puni energije. Osim toga, problemi vezani na zaboravljivost, artritis, depresiju i sl počinju se smanjivati. 

SPIRULINA PACIFICA

 

Havajska spirulina je mnogo više od proteina.

 

Beta karoten je antioksidans od vitalne važnosti. Brojna su istraživanja pokazala da je kod ljudi, čija je prehrana bogata beta karotenom, smanjen rizik od oboljenja od raznih vrsta raka.Na tržištu nalazimo mnogo sintetskih oblika beta karotena. Neki dodaci ovog antioksidansa, koji se predstavljaju kao prirodni, zapravo su sintetski.

 

 

U prirodi se beta karoten javlja u dva oblika koje nazivamo CIS i TRANS dok su sintetski proizvodi uglavnom u obliku TRANS. U istraživanjima u kojima je beta karoten povezan sa smanjenjem oboljenja od raka, izvor beta karotena je prirodni. To je jedan od razloga zašto svjetske organizacije, kao što su National Cancer Institute te National Health Institute, preporučuju prirodni izvor beta karotena.

Mnoge namirnice sadrže beta karoten; tamnozeleno lisnato povrće, žuto i narančasto voće i povrće odlični su izvori. Na žalost, većina ljudi dobiva samo 25%–30% preporučene dnevne količine karotena potrebne za smanjenje rizika od nastanka raka) dok mnogi ljudi odbijaju napraviti radikalne promjene u prehrani.

Dostatnu dnevnu količinu beta karotena možete iz hrane osigurati uzimanjem Spiruline, najbogatijeg izvora beta karotena među cjelovitim namirnicama. Za razliku od drugih beta karotenskih dodataka, Spirulina je prirodni dodatak prehrani koji sadrži beta karoten u obliku prirodnog kelata - bez masnoća koje bi mogle spriječiti apsorpciju i bez sintetskih sastojaka.

 

 

Spirulina sjedinjuje sunčevu svjetlost s organizacijom izuzetnih pigmenata, koji je klasificiraju kao plavozelenu algu. Zeleno je klorofil, a plavo protein zvan fikocijanin (PC) kojeg ima jedino u Spirulini. Prisustvo PC-a u Spirulini nadopunjuje izuzetno veliki postotak proteina biljnog porijekla koji ta alga sadrži.Spirulina treba puno svjetlosti, ali mora biti zaštićena od izgaranja osobito u plitkim uzgajalištima. Zamislite da ležite na vrućem tropskom suncu cijeli dan, 365 dana u godini. Sigurno bi vam bilo potrebno mnogo kreme za sunčanje!Da bi se zaštitila, Spirulina sama proizvodi beta karoten - prirodnu zaštitu od sunca. Što je sunce jače, to joj je potrebno više kreme za sunčanje, odnosno proizvodi više beta karotena.

 

 

Uzimanjem Spiruline zaštićujemo našu kožu «iznutra» od štetnih učinaka sunca te na prirodan način stvaramo podlogu za zdravo tamnjenje.Spirulina je mnogo više od proteina. Pri prvom pogledu na analitičku tablicu, moglo bi se zaključiti da je protein najznačajnije svojstvo Spiruline.

 

 

Naime, Spirulina sadrži i do 60% bjelančevina sa svim esencijalnim amino kiselinama u lako probavljivom uzorku. Ali ako pogledamo dnevnu dozu od 2-3 grama na dan, čak i sa 60% Spirulina osigurava vrlo malo proteina kada se to usporedi s velikim količinama drugih namirnica koje ljudi jedu. Neka mjerenja prehrambenih potreba ukazuju na vrijednost veću od 50 grama dnevno. Da bi se ta postigla ta količina trebalo bi uzeti više od 150 tableta dnevno a zasigurno postoje lakši načini da tijelo osigura dovoljno bjelančevina.

Stručnjaci za zdravlje odredili su temeljne manjkove u zapadnjačkoj prehrani. Iako nas stalno opominju da svaki dan jedemo pet do sedam porcija voća i povrća, to čini manje od jedne osobe od svakih deset. Hrana koja raste na jarkom suncu, jednako kao i korijenasto povrće poput mrkve i slatkog krumpira daju nam sastojke neophodne za zdravo življenje.

 

 

 

 

Izvori: www.biovega.hr/arhiva Udruge

 

 

UPPT/RADIONICA: Alge u prehrani/25.9.2006./

PREDAVAČ: Irena Švenda, dipl.ing. nutric., Voditeljica Grupe za redukciju pri UPPT