UDRUGA ZA PREVENCIJU PREKOMJERNE TEŽINE

ASSOCIATION FOR OVERWEIGHT PREVENTION

Osnovana je u listopadu 2002. godine.
Naša je želja potaknuti svaku osobu na preuzimanje odgovornosti za vlastito zdravlje, jer se samo znanjem o ispravnom načinu življenja, pravilnom prehranom i fizičkom aktivnošću, može raditi na osobnoj prevenciji.

Namirnice

Breskva i marelica

Piše: Slađana Divkovković, dr. med., Acu Medic Centar Zagreb, dopredsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne težine

Objavljeno: obiteljski časopis o zdravlju Zdrav život, 97/2011

Ljeto je vrijeme obilja plodova dozrelih na toplom suncu. Koštuničavo voće poput trešanja, višanja, bresaka, marelica i šljiva samo je dio te voćne palete. Voće iz te skupine obiluje hranjivim tvarima, vitaminima i mineralima, s velikim je udjelom vode (osamdeset i više posto) i niskokalorično, pa zbog svega toga može pomoći u prilagodbi organizma na tople ljetne dane.

Breskva (Prunus persica L.)


Narodni su joj nazivi: breska, praskva, briska, praskuvica, proskva.
Potječe iz srednje i sjeverne Kine. Danas se uzgaja gotovo u cijelom svijetu, u području blage i tople klime. Plod je kuglastog oblika, žutoružičaste boje i baršunaste kožice.
Ima specifičan i ugodan okus, sočna je, niskokalorična i hranjiva. Plodovi se jedu svježi ili služe za proizvodnju sokova, kompota, džemova, marmelade, suše se, zamrzavaju i slično. Uzgojem su dobivene sorte: kalanke (s lako odvojivom košticom), durancije (s teško odvojivom košticom) i nektarine (bez dlačica).

Sastav ploda


Plod breskve sadrži: od 80 do 88,6 posto vode, 0,72 posto bjelančevina, 10,5 posto šećera, 0,54 posto mineralnih soli, 0,38 posto jabučne kiseline.
Vitaminskom kartom breskve dominira vitamin C, kojeg oko 10 mg ima u 100 g ploda. Sadrži i vitamine: B1, B2, B6 i provitamin vitamina A (karoten). Sorte sa žutim mesom posebno su bogate karotenom. Od minerala najviše ima kalija i to oko 260 mg u 100 g ploda, od ostalih minerala sadrži magnezij, fosfor, kalcij, natrij, a od mikroelemenata željezo, cink, bakar i selen.
Upravo ta kombinacija vitamina, minerala i mikroelemenata svrstava breskve među "pomlađujuće" voće.

Breskve sadrže oko 37 kcal u 100 g ploda.

Nektarina je sorta bresaka glatke kože, čvršćeg mesa i nešto slabije arome od same breskve. Zajednička im je boja mesa (pulpa) koja je kod nekih sorti bijela, a kod drugih žuta. Nektarine imaju dvostruko više magnezija nego breskve, a usto i natrij, kalij, fosfor te provitamin A i vitamine B i C. Energetska im je vrijednost ista kao kod breskvi.

Ljekovitost
U terapiji se koriste: list, cvijet, plod, pupoljci, kora i prerađevine od ploda breskve: sokovi, sirup, marmelada, džem.
Kao blagi purgativ (sredstvo za regulaciju pražnjenja crijeva) služi čaj od cvjetova breskve, dok listovi imaju diuretički učinak. Plod breskve povoljno djeluje na poboljšanje rada želuca, crijeva i jetre.

 

Marelica (Prunus armeniaca L.)
Marelica potječe iz središnje i istočne Azije. U Europu je došla preko Armenije. Narodni su joj nazivi: kajsija, mandalica, armelina, antipraskva, amarelca, žuta praskva i sl. Plodovi su kuglastog oblika, svijetložuti ili narančastocrvene boje, mesnati, imaju specifičan okus i miris. Plod se jede svjež, ali i prerađen kao: sok, kompot, džem, marmelada te sušen. Iz koštica plodova dobiva se ulje koje je sličnoga kemijskog sastava kao i ulje slatkog badema.

 

 

 

 

Cijeli članak pogledajte u nastavku………………………..

http://www.zdrav-zivot.com.hr/index.php?cat=breskva_i_marelica&art=1264

Uppt, lipanj 2012./m.v.

Narančaste namirnice – preporuka ljeta!

NARANČASTE NAMIRNICE: «Boje vitalnosti i energetske vrijednosti»

U grupu narančastih namirnica spadaju:

bundeve,

 dinje,

 naranče,

mandarine,

mrkve,

breskve i marelice

 

Opće karakteristike:

 

Bogate su vitaminom A i betakarotenom (koji im daje narančastu boju), folnu kiselinu, antioksidansima, sadrže kalij, natrij, magnezij, fosfor (uravnotežuju rad organizma jer sadrže izvrstan omjer vitamina i minerala svakodnevno potrebnih našem organizmu), korisne za održavanje zdravlja očiju jer sadrže lutein, usporavaju proces starenja, pomažu kod probanih smetnji i crijevnih tegoba (sadrže celulozu).

Dobar su čistač organizma (osobito jetre) te pomažu kod detoksikacije organizma (pomažu izlučivanje različitih toksina iz našeg tijela), potiču probavu bjelančevina (npr. dinja) te se vrlo često služe uz pršut i šunku!

Kalorijska vrijednost: na 100 gr cca 25-40 kcal.

Zanimljivosti:

1) osobito se preporučuju u ljeti jer sadrže beta karoten koji štiti kožu tijekom ljeta, a pomaže pri postizanju željene boje bez zdravstvenih problema (crvenilo, opekline);

2) najbolja iskorištenost beta karotena ima kuhana mrkva!

3) Kuhana mrkva potiče san i spriječava „noćnu glad“;

4) najbolji ljetni napitak je sok od prirodne rajčice sa par kapi maslinovog ulja, što će doprinjeti i dobivanju zdrave boje tijela i lica;

4) narančasto voće i povrće su centralne namirnice u našoj prehrani (radi ravnomjernog omjera korisnih nutrijenata) kao što je narančasta boja središnja boja svih boja!

 

Uppt, lipanj 2012./m.v.

Vrečica čipsa - podsjetnik

Vrećica čipsa = 12,5 žličica ulja


Znanstvenici iz Britanske zaklade za zaštitu srca (BHF) izračunali su da osobe koje konzumiraju jednu vrećicu čipsa dnevno u kojoj se nalazi 35g čipsa, u organizam godišnje unesu 5 litara ulja.

Britanci na primjer svake 3 minute pojedu tonu čipsa, pa se ubrajaju u najbrojnije konzumente čipsa.

Kao usporedba može poslužiti činjenica da Britanci svakih 14 sati napune jedan olimpijski bazen uljem iz čipsa.

Znanstvenici su također ustvrdili da svako 5. dijete koje je sudjelovalo u istraživanju čips jede 2x dnevno, a neki i češće što je ozbiljna prijetnja njihovom zdravlju.

To je jedan od bitinijh razloga kampanje koju će provesti BHF, pa već rade na izradi plakata s fotografijom na kojoj će biti prikazana djevojčica koja ispija bocu ulja, a ispod fotografije će pisati :

"Ono što je ušlo u čips, ući će i u tvoj organizam".

Tijekom 2005. u Velikoj Britaniji je prodano oko 268.000 tisuća tona čipsa, u odnosu na 12 posto manje tijekom 2002.

Vrećica čipsa = godišnje unesemo u organizam 5 litara čistog ulja!!

Potral/Vidi.hr/ 23. rujna 2006 /27.10.2006.

Napomena Udruge: potrošnja čipsa i sličnih grickalica (smokija i sl.) u svijetu raste.  U odnosu na objavljene podatke iz 2006. godine ništa se nije promjenilo. Statistički podatci govore o porastu broja pretilih u cijeloj Europi!

Uppt, 4.4.2012./m.v.

Čips (Eng. Chips)

oblik snack proizvoda koji se najčešće pravi od krumpira, ali i drugog povrća. Namirnica narezana na tanke ploške, pržena u ulju te zasoljena pakira se u vrećice. Osim industrijski, može se pripremiti i kod kuće. Jede se između obroka ili kao predjelo, na utakmicama itd. Zbog velikog sadržaja masti i natrija ne preporučuje se često uživanje takvog oblika hrane. Osim od povrća postoje i čipsevi od voća, kao npr. od jabuka, koji se proizvode rezanjem voća na tanke ploške i sušenjem u komorama.

 

Izvor: coolinarika.com

 

http://www.coolinarika.com/magazin/prehrambeni-rjecnik/%C4%8D/cips/

Trešnje

Trešnjom protiv starenja                      

 

http://zdravzivot.com.hr/clanak/523/tresnjom-protiv-starenja

Lijek za artritis i hrana za dobar san

Trešnja snižava loš kolesterol u krvi, koji doprinosi razvoju ateroskleroze i uzrokuje srčani i moždani udar

Trešnja se od davnina upotrebljavala kao lijek za artritis i hrana za dobar san.Grci su zaslužni za gajenje trešnje, a Rimljani svojim legijama za njeno rasprostiranje po Europi.

Plod trešnje je na trećem mjestu među voćem po učinku kada je riječ o snižavanju lošeg kolesterola u krvi, koji doprinosi razvoju ateroskleroze i uzrokuje srčani i moždani udar.

Svježe trešnje su dobre za otklanjanje fizičke i psihičke iscrpljenosti, dok višnje brzo djeluju protiv lošeg raspoloženja.

Trešnje ne treba jesti prije obroka, jer otežavaju probavu ostale hrane. Poslije trešanja ne treba piti vodu, a pogotovo pivo ili alkoholna pića.Ovo voće sadrži celulozu, pa dobro regulira probavu, a zbog velike količine vode i kalija olakšava izbacivanje vode iz organizma, pospješuje rad bubrega, žuči i jetre. Pomaže i u održavanju zdravlja srca i prevenciji raka.

Protiv reume, bolesti srca

Svakodnevno osam dana treba piti tri puta dnevno po čašu soka od svježih trešanja, jer pomaže kod reume, problema s ejakulacijom, loše krvne slike, gušavosti, kamena u bubregu, raka, lumbaga, upale, bolesti srca, slezene i problema s perifernim živčanim sistemom.

Za ublažavanje bolova

Antocijanini iz trešanja blokiraju upalne procese i smanjuju bolove. Zato je samo 20 trešanja čak 10 puta djelotvornije od aspirina, pozitivno utječe i na bolove kod artritisa.

Čaj od peteljki za bubrege

Od peteljki trešnje radi se čaj za bolje izlučivanje mokraće pri pojavi kamenca u bubrezima. Stavite tri pune žlice peteljki u litru vrele vode i kuhajte dva minuta. Neka odstoji 15 minuta, pa procijedite i pijte tokom dana.

Za kosti i mršavljenje

Trešnja je izvor mikro elementa bora (396μg/100g), što u kombinaciji s kalcijem i magnezijem čini dobro za zdravlje kostiju. Kako sadrže malo kalorija, nemaju masnoća, a imaju mnogo vode, mnogi ih koriste kod dijeta za mršavljenje, a preporučuju se i dijabetičarima. Trešnje pročišćavaju krv i podižu energiju.

Također su izvrsni diuretik i izvrsna namirnica za smanjenje apetita pri programima mršavljenja jer 10 dkg sadrži cca 35-40 kcal (ovisno o njihovoj zrelosti)!

Jedna trešnja ima samo 4 kalorije, jednake količine ugljikohidrata i proteina, a ne sadrži masnoće.

Čudotvorni B17

U košticama trešnje nalazi se mala količina vitamina B17, a smatra se da on utiče na smanjenje tumora, sprječava njegovo širenje i ublažava bolove uzrokovane rakom.

Ivana Matić

http://zdravzivot.com.hr/clanak/523/tresnjom-protiv-starenja

Više o trešnjama

Uppt, preuzeto 01.06.2011.

 

Stevia vs. šećer

Prirodno sladilo sa 0 kalorija konačno legalizirano i u Europi!

Objavljeno, tjedni magazin Forum br. 10, studeni 2011. 

Ovu bezopasnu i korisnu biljku iz Paragvaja dugo je vremena kočio “šećerni lobi”. Zašto? Pa i u Hrvatskoj se godišnje jede čak 11 kg šećera po stanovniku.

Europska unija je napokon zadala snažan udarac šećernim lobijima i proizvođačima umjetnih sladila – “priznavši” steviju, koja je sada dobila i svoj službeni broj: E-960. Naime, ovu bezopasnu i korisnu biljku porijeklom iz Paragvaja dugo je vremena kočio “šećerni lobi”.

Zašto? Pa i u Hrvatskoj se godišnje jede čak 11 kg šećera po stanovniku... Priča o prirodnom sladilu s 0 kalorija širila se uglavnom usmenom predajom, pa je tako tijekom protekle tri godine i u Hrvatskoj je nastala opća pomama za tom biljkom slatkih listića: lončanice su se prodavale na tržnicama i trgovinama zdrave hrane, sjeme se brižno čuvalo, neki su i sami uzgojili tu biljku u svojim domovima, a drugi već planirali zasaditi i cijele plantaže. A može li stevia “pobijediti” šećer i kako, u novom broju Foruma otkriva naša stalna suradnica, nutricionistica Darija Vranešić Bender. 

Više pročitajte u nastavku teksta autorice Nevenke Mikac 

Preuzeto Uppt, ožujak 2012./m.v.

Stevia - arhiva Uppt