Namirnice

PISTACIO

  • Ispis

Snaga zelena ploda  

Kalorični pistacio osnažuje metabolizam, smanjuje kolesterol i pomlađuje. Kad u posljednje vrijeme stručnjaci za prehranu sastavljaju jelovnike, sve češće u njih uključuju i pistacio. Riječ je o visoko kaloričnu orašastu plodu neobične zelene boje koji rado jedemo kao grickalicu ili sastojak slastica. 

Budući da 10 dekagrama pistacia ima čak 542 kalorije, mnogi bi pomislili da taj plod treba rijetko jesti. No nutricionistički su savjetnici ipak promijenili mišljenje. Na to su ih potakli rezultati istraživanja američkih znanstvenika o usporednoj hranjivoj i ljekovitoj vrijednosti 27 vrsta orašastih plodova i sjemenki. Pomnim je pokusima ustanovljeno da je pistacio rekorder među orašastim plodovima prema sadržanoj velikoj količini fitosterona.

Budući da ta tvar smanjuje razinu kolesterola u krvi, gotovo je preko noći postao preporučljivom namirnicom.  Tome je pridonijela i činjenica da sadrži i druge vrijedne i organizmu potrebne tvari. Tako je, na primjer, u 10 dekagrama pistacia sadržano 15 do 20 posto proteina, te visok postotak biofenola koji je učinkovit prirodni antioksidans.  Budući da ta namirnica sadrži i kalcij, željezo, magnezij, fosfor, te vitamine iz skupine B istodobno će osnažiti metabolizam. Stoga je to razlog više da se na dan pojede pet do deset pistacia, a znalci pritom preporučuju nabaviti vrste uzgojene na Siciliji, zato što su ugodna mirisa i arome.  

Šačica na dan snižava kolesterol  

Šačica pistacia na dan dobra je prevencija od kardiovaskularnih bolesti, poručuju američki znanstvenici. On smanjuje kolesterol i arterije održava zdravima. Samo 84 grama pistacia na dan dovoljno je da uvelike umanji rizik od obolijevanja. Znanstvenici s državnog pennylvanijskog sveučilišta podijelili su ispitanike u tri skupine.  Jedni uopće nisu jeli pistacio, druga skupina je jela 42 grama na dan, a treća 84. Sudionici ispitivanja mogli su ih jesti same ili zajedno sa žitnim pahuljicama, muffinima ili s pesto umakom. Nakon samo mjesec dana u onih koji su ga jeli zamijećen je pad kolesterola. U onih koji su ga jeli najviše kolesterol se snizio za 11,6 posto.

U njemu je naime antioksidant lutein, kojega također ima i u zelenom lisnatom povrću i u voću jarkih boja.  Stručnjaci poručuju da ga je mnogo bolje jesti neslanog, jer sol povećava tlak. No što se tiče učinka na kolesterol to je sasvim svejedno.

Preuzeto sa stranica www.hic.hr, ožujak 2008.