UDRUGA ZA PREVENCIJU PREKOMJERNE TEŽINE

ASSOCIATION FOR OVERWEIGHT PREVENTION

Osnovana je u listopadu 2002. godine.
Naša je želja potaknuti svaku osobu na preuzimanje odgovornosti za vlastito zdravlje, jer se samo znanjem o ispravnom načinu življenja, pravilnom prehranom i fizičkom aktivnošću, može raditi na osobnoj prevenciji.

Dijete

Četiri razloga zašto dijete ne uspijevaju

Soundset / Ponedjeljak, 07. siječnja 2013.

http://www.soundset.hr/science-and-business/znanost/top-cetiri-razloga-zasto-dijete-ne-uspijevaju

 

Prijašnja slikaSlijedeća slika

"Gubitak težine jedna je od najpopularnijih novogodišnjih odluka svake godine, ali samo 20 posto ljudi uspješno smršavi i uspije održati težinu," kaže Jessica Bartfield, doktorica interne medicine koja se specijalizirala za nutricionizam i održavanje težine na Loyola Center for Metabolic Surgery and Bariatric Care.

Top razlozi zašto ljudi na dijeti ne gube kilograme.

1. PODCJENJIVANJE UNESENIH KALORIJA

Većina ljudi (čak i stručnjaci) podcjenjuju količinu kalorija koju dnevno unose. Zapisujući sve što pojedemo, uključujući pića, te male zalogaje hrane može nam pomoći da budemo osvješteniji. Obratite pažnju na porcije i koristite posuđe koje ima označene mjere da bi porcije bile razumne. Hrana koja se jede vani obično je u većim porcijama i ima više kalorija. Pokušajte pronaći informacije o kalorijskoj vrijednosti vaše omiljene dostavne hrane i pronađite zdravi obrok prije nego što naručite hranu ili odete u određeni restoran.

2. PRECJENJIVANJE AKTIVNOSTI I SAGORJELIH KALORIJA

"Trebate potrošiti 500 kalorija dnevno da bi izgubili pola kilograma tjedno. Ovo je jako teško postići samo vježbom, te bi to zahtijevalo 60 minuta ili više zahtjevne aktivnosti svaki dan. Jednostavniji način bi bio povećanje dnevne aktivnosti na 30 minuta umjerenog vježbanja većinu dana u tjednu. Kupite uređaj za mjerenje koraka; pokušajte postupno povećavati broj koraka do krajnjeg cilja od 10,000 koraka dnevno. Međutim, budite oprezni – vježba nije izlika da se prejedate!

3. LOŠ TAJMING OBROKA
"Ljudi trebaju stalni unos glukoze kroz dan da bi održali optimalnu energiju i spriječili metabolizam od usporavanja. Jedite doručak svaki dan unutar sat vremena otkad se probudite. Nakon toga, pojedite zdravu užinu ili obrok svaka tri ili četiri sata. Pokušajte da ne prođe 5 sati bez unosa hrane da bi održali svoj metabolizam stabilnim."

4. NEADEKVATAN SAN

"Studije su pokazale da ljudi koji spavaju manje od 6 sati imaju veći stupanj grelina, hormona koji potiče apetit. Također, manje sna podiže razinu kortizola, stres hormona koji može dovesti do povećanja težine."

"Vježbe za bolje zdravlje više su nego naučene, one postaju navika i stil života.", poručuje doktorica Bartfield.

 

 

Uppt, 21.01.2013./mv

Od dijete se odustaje nakon mjesec dana

Nedovoljna volja

 

Većina ljudi voljela bi barem malo smršaviti, a za petinu njih u obzir dolaze i rigorozne dijete, poput one izgladnjivanjem, otkrila je studija britanske Nacionalne zdravstvene organizacije. Trbuh je najčešće problematično područje za 91 posto muškaraca i 76 posto žena, piše Daily Mail.

 

Ipak, nakon mjesec dana na dijeti većina će ljudi od nje odustati, za što najčešće okrivljuju nedovoljnu snagu volje, objašnjavaju istraživači.

 

Dok 84 posto razmišlja o zdravoj dijeti koja se bazira na voću i povrću, oko 14 posto njih radije se odlučuje za uzimanje dodataka za mršavljenje u obliku tableta ili napitaka.

 

Broj ljudi koji se odlučuju za liposukciju protekle je godine porastao za 12 posto u usporedbi s prijašnjim godinama, a svaki 14-i čovjek razmišljao je o ideji ugradnje želučane premosnice koja bi mu pomogla smršaviti, pokazuju bolnički podaci.

Ipak, stručnjaci se protive drastičnim mjerama mršavljenja te savjetuju smanjenje porcija i redovito kretanje kao najbolji način postupnog mršavljenja, koji se pokazao kao i najtrajniji.

 

Zbog čega na dijetu?

Za 77 posto ljudi najveći motivator pri promjeni režima prehrane je bolje zdravlje, no 82 posto žena i 64 posto muškaraca vjeruje kako bi mršaviji izgledali mnogo privlačnije.

 

Trećina ljudi na dijetu kreće jer im je odjeća postala premala, a četvrtina ljudi odlučuje smršaviti nakon što vide kako izgledaju na fotografijama.

Brojne savjete za mršavljenje i vježbanje te sve tipove dijeta možete pronaći u našem specijalu

Zdravi i fit uz sve tipove dijeta.

 

Moj dnevnik mršavljenja (objavljeno u 24. sata)

http://www.24sata.hr/banneri/specijali/Moj_dnevnik_mrsavljenja.pdf

Objavljeno: 24sata/ 09. 11. 2012./Piše: Martina Japec

 

http://www.24sata.hr/specijal/sve-dijete

 

Uppt,  preuzeto prosinac 2012.

 

Diskriminacija radi debljine

18. ožujka 2012. - Dan osviještenosti o debljini,

http://www.stampar.hr/DanOsvijestenostiO

Prevalencija debljine i prekomjerne težine u stalnom je porastu. Sve veći udio populacije razvijenih zemalja ima prekomjernu tjelesnu težinu ili debljinu. Jedan od problema s kojim se suočavaju, a o kojem se puno ne govori i zanemaren je, diskriminacija je pretilih ili prekomjerno teških osoba.

Ovakva vrsta diskriminacije odvija se kroz više razina, ali možda su najuočljivije kod zapošljavanja i profesionalnog napredovanja, u obrazovnim sredinama, u radnim kolektivima, ali i u zdravstvenom sustavu.

Pretilost i radno mjesto

Kod zapošljavanja, svjedoci smo česte diskriminacije pretilih osoba, posebno ako je riječ o prodajnim mjestima, promotivnim i medijskim zanimanjima.

Istraživanje koje je provelo Sveučilište Yale (2009.) pokazalo je kako je 5 posto muškaraca i 10 posto žena bilo suočeno s takvom diskriminacijom - od odbijanja na razgovorima za posao do uvredljivnog ponašanja.

Oko 60 posto muškaraca i žena koji su bili žrtvama takve vrste diskriminacije rekli su kako zbog težine nisu bili primljeni za posao, slabije su napredovali te su bili otpušteni bez valjanog razloga.

Diskriminacija zbog prekomjerne težine ''javlja se u poslovnim i svakodnevnim ljudskim odnosima ponekad i češće od diskriminacije na temelju godina ili spola'', pišu znanstvenici u magazinu International Journal of Obesity.

Prema istraživanjima organizacije Size Acceptance Movement, oko 93 posto poslodavaca bi radije zaposlilo mršavu osobu nego pretilu iako su jednakih kvalifikacija.

Češće žrtve diskriminacije su žene, prije svega zbog nerealnih ideala ženske ljepote koja je razvijena na Zapadu, kao i fenomena učestalog identificiranja žene s njezinim vanjskim izgledom.
S druge strane, pretili muškarci rjeđe napreduju do visokopozicioniranih profesionalnih pozicija.
Prekomjerno teške ili pretile osobe češće rade slabije plaćene poslove, čak su u nekim sredinama i manje plaćene za obavljanje posla od suradnika prosječne tjelesne težine.
Pretile osobe često su izložene predrasudama i etiketirane kao lijene, nekompetentne, s nedostatkom samokontrole i nedostatkom volje.

Diskriminacija u obrazovnom sustavu

Posebno je zabrinjavajuća diskriminacija u školskom, odnosno obrazovnom sustavu. Ovo se osobito odnosi na diskriminaciju među vršnjacima u dječjoj dobi. Eksperimentalna istraživanja koja su uključivala slike djece različite težine te djece s nekim oblikom fizičkog nedostatka pokazala su kako su pretila djeca, među vršnjacima, najmanje poželjna kao prijatelji. U dobi kada se formira djetetova osobnost i slika o sebi, ovakav oblik diskriminacije izrazito je štetan. Pretila djeca često se i sama izoliraju iz socijalnih sredina zbog loše slike o sebi, nedostatka samopouzdanja i loših iskustava u odnosima s vršnjacima.

Diskriminacija pretilih osoba istražena je i utvrđena i na sveučilištima, odnosno u sustavima visokog obrazovanja. Pretili studenti lošije su prihvaćeni od kolega, iako imaju ista znanja, kvalifikacije i kompetencije. To često rezultira izostajanjem s kolegija, socijalnim izoliranjem pa i odustajanjem od obrazovanja. To je posebno naglašeno kod studentica koje su u značajnijoj mjeri žrtve predrasuda od svojih muških kolega.

Crandall i suradnici u svom su istraživanju pronašli statistički značajnu povezanost između Indeksa tjelesne mase (ITM) i financijske potpore za edukaciju koju roditelji pružaju svojoj djeci.

Prosječno teški studenti, odnosno studentice imaju veću financijsku podršku roditelja, dok se prekomjerno teški, odnosno pretili studenti češće financiraju uz dodatan rad. Ovaj fenomen posebno je primijećen kod studentica i neovisan je o obrazovanju roditelja, prihodima, etničkoj pripadnosti ili veličini obitelji. U ovom istraživanju utvrđeno je da su roditelji politički konzervativnijih stavova češće pravili razliku u potpori svojoj djeci (u smislu preferiranja djece s prosječnom tjelesnom težinom).

Predrasude o debljini u zdravstvenom sustavu

Predrasude prema pretilim osobama utvrđene su i u zdravstvenom sustavu, odnosno među liječnicima, medicinskim sestrama i studentima medicine. Stav koji se u određenoj mjeri primjećuje unutar zdravstvenog sustava je da pretile osobe imaju nedostatak samokontrole, slabu volju ili emocionalne probleme koje nisu voljni riješiti. Predrasude mogu rezultirati slabijom zdravstvenom zaštitom pretilih.
Istraživanja pokazuju da se pretile žene rjeđe javljaju liječniku, duže odgađaju odlazak na pretrage i rjeđe obavljaju preventivne preglede, posebno kad je riječ ginekološkim pregledima ili pregledu dojki.

Takvo ponašanje proizlazi iz osjećaja srama zbog izgleda, ali i prethodnih loših životnih iskustava ili loših iskustava u zdravstvenom sustavu.
Često se i radi predrasude o „slabijoj volji“, pretilim osobama daje manje uputa i savjeta prilikom pregleda, odnosno pružanja zdravstvene usluge.
Svi ovi čimbenici rezultiraju manjom učinkovitosti zdravstvenih intervencija kod pretilih osoba, kao i češćoj pojavi komorbiditeta, koji zbog odgađanja intervencije imaju značajnije posljedice.Zdravstveni sustav mjesto je na kojem bi svaki pacijent rebao biti jednako tretiran i uvažavan. Osim toga, djelatnici u ovom sustavu trebali bi biti dobro informirani o kompleksnosti problema pretilosti te djelovati kroz informiranje, upute i podršku.

Primjeri zakonske regulative diskriminacija zbog debljine

San Francisco je jedan od rijetkih gradova u kojem zakoni zabranjuju diskriminaciju zbog debljine, odnosno diskriminaciju pretilih osoba. U Velikoj Britaniji postoji zakon koji štiti ljude od diskriminacije zbog njihove debljine, međutim utemeljen je samo na uvjetu da je pretjerana debljina uzrokovana nekom vrstom hendikepa. Pitanje je može li zakon imati ikakvog izravnog učinka na djelovanje protiv predrasuda ovog tipa.

Zaključno....

Pretilost je bolest koja je udružena s nizom poteškoća tako da se opravdano kaže kako je sretan osmijeh pretilih žena i muškaraca uglavnom rezerviran za kamere, dok je njihova zbilja sasvim drukčija. Uporno i pravodobno liječenje pretilosti, po mogućnosti prije nego se razviju njene ozbiljne komplikacije nužno je kao oblik prevencije daljnih komplikacija i kao preduvjet kvalitetnog života. Danas znamo da na pretilost utječu brojni razlozi: genetski i društveni, razvojni, okolišni, psihološki. Sustav „okrivljavanja žrtve“, kritike i „kazne“ rezultira izolacijom osobe s problemom i lošijim ishodom u svakom smislu. Nemaju svi potpunu slobodu izbora u kontroliranju svoje težine niti svi imaju jednake uvjete u kojima bi to mogli ostvariti. Atmosfera potpore temelj je rješavanja ovog problema. Osim toga, izgled ne smije biti razlog razlike u postupanju s ljudima kao niti razlog razlike u životnim prilikama.
Iako dio naših predrasuda potiče sa nesvjesne razine, kao ljudi, odgovorni članovi društva i profesionalci dužni smo osvijestiti ovaj problem i boriti se protiv predrasuda u svom osobnom i profesionalnom funkcioniranju, ali i u užoj i široj zajednici.

Ana Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstva
Centar za promicanje zdravlja

Uppt, preuzeto, lipanj, 2012./m.v.

Program tijela

Otkriveno zašto se izgubljeni kilogrami vraćaju

 

Jedna od najvećih misterija kod skidanja kilograma je zašto se tako brzo vraćaju natrag, a znanstvenici kažu da višak kilograma može tijelu signalizirati da tako i treba biti, pa kile ne idu dolje

Sveučilište u Michiganu provelo je studiju s miševima koja je pokazala da što dulje imaju višak tjelesne težine, teže ga je skinuti zauvijek.

 

Autor istraživanja dr. Malcolm Low objašnjava zašto je tome tako: 'Naš model pokazuje da tijelo pamti pretilost i ovi rezultati dodatno naglašavaju važnost rane intervencije u djetinjstvu jer se jedino tako mogu spriječiti trajni doživotni učinci.' Dodaje da je to razlog zašto se većina ljudi kroz život bori s dijetama i vježbanjem koji očito nisu dovoljni.

Istraživači su koristili novi model praćenja pretilosti kojim se može pratiti gubitak težine u različitim fazama i vremenskom tijeku uz kontrolu genetskih predispozicija. Miševi koji su bili na zdravoj težini u mladosti održavali su normalnu težinu bez dijeta.

Međutim, preteški miševe od najranije dobi nikada nisu u potpunosti vratili normalnu težinu unatoč smanjenju unosa hrane i povećanim aktivnostima.

'U procesu debljanja koje traje dulje vrijeme, tijelo se jednostavno reprogramira i smatra višak kilograma normalnim', objasnio je Low za Daily Mail.

 

 

Objavljeno: T-portal, 26.10.2012.

http://www.tportal.hr/lifestyle/zdravlje/222560/Otkriveno-zasto-se-izgubljeni-kilogrami-vracaju.html

 

 

 

Mali trikovi za održavanje zdrave težine

http://www.tportal.hr/lifestyle/zdravlje/148517/Mali-trikovi-za-odrzavanje-zdrave-tezine.html

Dijeta dr. Oz-a (2. Dio)

Zdrav dijetni režim je jednostavan: umjereno jedite, birajte hranu koja izgleda onako kako je izgledala na zemlji (zapamtite, nema drveta na kojem rastu keksi), budite svejed (različite grupe namirnica postoje s razlogom), ne zaboravite uzimati multivitamine i pomalo vježbajte, savjetuje dr. Mehmet Oz.

Ne treba biti nutricionistički stručnjak da bismo znali kako prehrana tinejdžera ne smije biti ista kao ona sredovječnog muškaraca, niti da bi tridesetogodišnjakinja koja doji trebala jesti isto što i žena u menopauzi. Ipak, kao konzumenti prihvaćamo opće sugestije koliko određene grupe namirnica trebamo konzumirati dnevno.

Dr. Mehmet Oz
u časopisu Time kaže kako je operirao više od pet tisuća srca te će uvijek preporučiti prehranu s minimalnom količinom zasićenih i trans-masti kako biste arterije zaštitili od opasnih naslaga. Ipak, nakon svih tih operacija dr. Oz priznaje da ne može s potpunom sigurnošću reći kako je moguće da dva pacijenta istih godina koji su jednako proveli desetljeća života uživajući u šunki, maslacu i pečenoj hrani imaju potpuno različit angiogram.


Zapisano u genima

Znanstvenici sa Sveučilišta Sjeverna Karolina su lideri na polju individualiziranog nutricionizma i proučavaju nutrigenomiku. To je grana genetike koja se bavi interakcijom naših gena i prehrane, znanstvena disciplina koja istražuje utjecaj genetskih čimbenika na tijelo kao odgovor na prehranu, ali proučava i utjecaj bioaktivnih sastojaka hrane na ekspresiju gena. Iako je to nova grana znanosti, prve studije su višestruko zanimljive.

Primjerice, jedna je studija pokazala koliko je bitan protein koji kod nekih ljudi potiče pretjeranu aktivnost gena uključenih u sintezu kolesterola i drugih masnoća. Taj proces može rezultirati rezistentnošću na inzulin, visokim trigliceridima i stanjem koje se naziva masna jetra u kojem se masnoće skladište u jetri i smanjuju njezinu sposobnost da filtrira toksine u krvi. Ljudi sa sličnom genetskom mapom mogu biti osjetljivi na mliječne masnoće i njihova se prehrana mora prilagoditi. Neke varijacije gena posebno utječu na rizik od razvoja visoke razine LLD kolesterola. Drugi pokusi su utvrdili genske varijacije kojima neke osobe reagiraju na kancerogene koji se proizvode kad je meso termički obrađivano na visokoj temperaturi.

Prerano je očekivati da će te i druge studije nutrigenomike imati skoro kliničku primjenu, ali liječnici bi već sada trebali razmišljati o hrani kao alatu kojom se provodi prevencija bolesti, barem kad je riječ o unosu soli, kolesterola i drugih supstanci na koje su ljudi osjetljivi.

Alergije na hranu su također važne: ne možete preporučiti dijetu sa žitaricama osobi koja ima problema s probavljanjem glutena ili mlijeko osobi koja ima netoleranciju prema laktozi, ali ni uklanjanje tih namirnica iz prehrane bez zamjenskih namirnica nije rješenje. Umjesto toga, pronađite žitarice bez glutena, jogurt, kefir, sir i druge fermentirane proizvode koji sadrže manje laktoze nego mlijeko. (Zapamtite: što je sir stariji, ima manje laktoze.)

Nije važno samo što, nego i kako jedete

U zdravoj je ishrani jedno pravilo najvažnije: da biste održali zdravu težinu, morate paziti da kalorije koje ste unijeli sagorite.

Jedno istraživanje je otkrilo kako nije važno samo što jedete i koliko, nego i kako. Kad sjednete za stol vaš mozak želi namirnice, a ne kalorije, pa će vas tjerati da jedete dok ne budete siti i zadovoljni. To je razlog zašto je teže odmaknuti zdjelicu prženih krumpira ili sladoleda nego voće, povrće ili kuhano meso. Na djelu je jednostavna mehanika probave. Hrana s više vlakana širi se u želucu, usporavajući probavu i povećavajući osjećaj sitosti. Zato dr. Oz priznaje da i sam jede voće i orašaste plodove prije glavnog jela kako bi unio manje hrane iz kalorijama bogatijeg slijeda.

Konzumiranje kontrolirane količine kalorija iz pravilne grupe namirnica pomaže da izbjegnete uzimanje previše kalorija iz krivih namirnica. Dr. Oz tako uspoređuje orašaste plodove i prženi krumpir. Orašaste plodove treba dulje žvakati, puni su dobrih masti i vlakana pa će vam trebati više vremena da ih probavite, želudac vam je dulje pun, pa ćete jesti manje količine glavnog obroka. Konačni rezultat je da ćete sa šakom orašastih plodova izgubiti 0,26 kg. Prženi krumpiri, s druge strane, sadrže termički obrađeni škrob koji se brzo probavlja, uzrokuje pad šećera u krvnim sustavu, zbog čega tijelo luči inzulin i šalje signale da ste gladni, pa jedete više u sljedećem obroku - i dobit ćete 1,52 kilograma.

Moćne namirnice

Također, ne treba čekati na otkriće još neke supernamirnice iz egzotičnih predjela, jer nam je sva zdrava hrana već na raspolaganju. Bobičasto voće ima izvrstan utjecaj na prevenciju svih bolesti povezanih sa starenjem, uključujući karcinom, kardiovaskularne bolesti, dijabetes i mentalno starenje budući da sadrže puno antioksidanata i drugih tvari koje imaju antiupalna svojstva. Brokule su bogate vlaknima i smanjuju kolesterol. Bogate su i sumpornim spojevima koji su dobri za jetru i tako osnažuju prirodni detoksikacijski sustav organizma.

U kategoriju 'vaša mama je bila u pravu' spada i činjenica da biste svakako trebali uzimati vitaminske dodatke. Dnevna doza multivitamina je potrebna je vašem tijelu.
Napokon, trebate se uozbiljiti kad je riječ o tjelovježbi. Odrasle osobe bi trebale imati minimum 75 minuta tjedno trčanja ili 150 minuta tjedno aerobnih aktivnosti srednjeg intenziteta (primjerice brzog hoda). To znači da si šetnju oštrijeg tempa od samo 20-ak minuta morate priuštiti svakoga dana.

Držite na pameti da svi precjenjujemo sagorijevanje kalorija vježbom. Osoba od 73 kilograma koja je vježbala sat vremena aerobik srednjeg intenziteta sagorjela je 365 kalorija, no sav je trud izbrisan ako je nakon treninga pojela krafnu umjesto jabuke.

Ljudska vrsta jedina je shvatila kako u potpunosti može kontrolirati hranu. Sad je pred nama izazov kako da ta hrana ne kontrolira nas, zaključuje dr. Oz u magazinu Time. Ne bi bilo dobro da hrana pojede nas.

Objavljeno: t–portal, 15.09.2011.g.

Za web Uppt pripremila Tea Tošić, travanj 2012.